Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

NED VƖƖM KIBARE

Mam da baooda vɩɩm sẽn tar barka

Mam da baooda vɩɩm sẽn tar barka

DAAR a ye, mam da bee Mediterane mogrã sʋk ne koom-koglg sẽn yaa kʋdre. M wa n yãame t’a poogame, hal tɩ koomã kẽed wʋsgo. Rẽ poore, sobg n yiki. Kẽes-m-la rabeem tɩ m sɩng pʋʋsgo. Yʋʋm wʋsg la woto m sẽn da pʋʋse. Sɩnga wãn tɩ yell a woto wa paam maam? Tɩ m togs yãmb sẽn sɩng to-to.

Maam sẽn wa n tar yʋʋm a yopoe, maam ne m roagdbã ra bee Berzɩll

Mam doga Peyiba yʋʋmd 1948 wã. Vẽk-n-yʋʋmdã, mam zakã rãmb tɩ zĩnda Sawopolo, Berzɩll. Mam roagdbã ra pa vaand wẽnd-doogẽ wã kẽnd ye. Zaabr fãa d sã n da rɩ n sa, d ra naagda taab n karemd Biiblã. Yʋʋmd 1959 wã, d le toeema tẽnga. So-kãnga, yɩɩ Masasosɛt sẽn be Etazĩni wã.

M baaba ra tʋmda wʋsgo, n get tõnd zakã rãmb sẽn yaa neb a nii wã yelle. A tʋma tʋʋm wʋsgo, wala makre, a ra togda soay n tɩ koosd teedo, a zĩnda ãnterepiriiz pʋgẽ tɩ b ra manegd soaya. A wa n tɩ tʋmda ne sosiyete sẽn tar sɩlse, n da yaa b taoor soaba. D zakã rãmb fãa sũy ra nooma a sẽn paam n tʋmd sɩlg-yirã. Bala d ra tõe n toga soay wa d sẽn date.

Mam sẽn wa n be kolɛɛse, m da sokda m meng n getẽ bõe tʋʋmd la m na n tʋme, m sã n wa lebg kãsma. Mam zo-rãmb kẽer yãka yam n kẽng inivɛrsite, tɩ sãnda kẽ sodaarã. La mam yẽ ra pa rat sodaarã ye. Bala m da pa nong no-koɛɛma, tɩ b pa sokd zabr ye. Mam yãka yam n na n kẽng inivɛrsite, sẽn na n yɩl n põsg sodaarã. La sẽn yɩɩd fãa m da ratame n sõng neba, bala m da getame tɩ rẽ n na n kɩt tɩ m vɩɩmã tall barka.

INIVƐRSITEẼ WÃ VƖƖM

Mam baoo vɩɩm sẽn tar barkã n kaoos yʋʋm wʋsgo

Inivɛrsiteẽ wã, m da rat n zãmsa ãntoropolozi wã, rat n yeel tɩ ninsaalbã buudã la minimdã zãmsgo. Bala m da rat n bãnga vɩɩmã sẽn sɩng to-to. D karen-saam-dãmbã ra zãmsda tõnd tɩ bũmba fãa wa n bee woto tɩ pa tũ ne Naand sababo, la b ra rat tɩ d sak n tẽ rẽnda. La wakat ninga, b sẽn da zãmsd tõnd bũmb ningã ra pa tũud taab ye. B ra ratame tɩ d tẽ rẽ zond-yaar bala. Woto yaool n da pa zems ne siãnsã rãmb sẽn yetã ye.

Inivɛrsiteẽ wã, b ra pa wilgd tõnd sẽn yaa sõma wã ne sẽn yaa wẽngã, tɩ d tõe n bãng n bak ye. B sẽn da zãmsd tõnd yaa ned fãa maan a sẽn tõe fãa t’a inivɛrsite wã kareng yãk nenga. Mam sũur da noomame, m sẽn da mi n paam n be ne m zo-rãmbã soaare-rãmbã sasa wã, la m sẽn wa n paam me n yũ dorgã. La m sũ-noogã pa kaoos ye. M da sokda m meng yaa: ‘Vɩɩm sẽn tar barkã la woto bɩ?’

M wa n yik n kẽnga Boston tẽngã, n na n tɩ karem be inivɛrsiteẽ wã. M baoo tʋʋm-bil n da tʋmdẽ, n na n paam ligd n yao m karengã. Be la m seg a Zeova Kaset rãmbã pipi. Mam tʋmd-n-taag a ye n sõs ne maam, n gom Dãniyɛll sak a 4 bãngr-gomdã sẽn gomd “wakat a yopoe” wã yellã. A bilga maam tɩ d vɩɩ saabã wakate. (Dãn. 4:10-14) Tao-tao bala, m bãngame tɩ m sã n ket n sõsd Biiblã zug ne a Zeova Kaset rãmbã, la m get rẽ wa bũmb sẽn tar yõod wʋsgo, wat n yɩɩ tɩlɛ tɩ m toeem m sẽn vɩ to-to wã. Rẽ n so tɩ m da maand m sẽn tõe fãa, n zãagd m meng ne m tʋmd-n-ta-kãnga.

Iniversiteẽ wã, b zãmsa maam bũmb kẽer sẽn da tõe n sõng-m tɩ m tɩ yɩ yamleoog tʋm-tʋmd Amerikdisiid. M da tagsdame tɩ m sã n tɩ maan bũmb n sõng neb sẽn be sõngr raab pʋgẽ, m vɩɩmã na n talla barka. La m wa n bãngame tɩ baa ne rẽ, m vɩɩmã ket n pa tar bark ye. M sũurã sãamame. M pa gũ tɩ yʋʋmdã sa la m bas inivɛrsite wã kareng ye.

MAM TOGA SOAY N KET N BAOOD VƖƖM SẼN TAR BARKA

Yʋʋmd 1970 sig-noy kiuugã, mam yikame n tɩ zĩnd Amstɛrdam sẽn be Peyiba wã, n tɩ tʋmd sɩlg-yir ning pʋgẽ m baaba sẽn da tʋmdã. Ne tʋʋm-kãng maasem, m paamame n gilg Afiriki, Ameriki, Erope, la Aazi tẽns wʋsgo. Pa yã n kaoos la m bãng tɩ tẽn-kãens fãa pʋsẽ, nebã segda zu-loe-kɛgemse, tɩ wõnd ned baa a ye pa tar a tɩɩm ye. M le wa n tʋllame n maan bũmb n sõng nebã. Rẽ kɩtame tɩ m leb Etazĩni, n le tɩ sɩng kareng Boston inivɛrsiteẽ wã.

Pa kaoos la m bãng tɩ inivɛrsite wã karengã pa na n sõng-m tɩ m paam sogsg nins m sẽn da sokd vɩɩmã wɛɛngẽ wã leoor ye. M sẽn da pa mi m sẽn na n maanã yĩnga, m kosa m ãntoropolozi wã karen-saamb t’a kõ-m saglse. A yeela bũmb sẽn ling-ma. A yeelame yaa: “Bõe yĩng tɩ fo rat n kẽng taoor ne karengã? F ya n pa na n bas woto masã.” A gomdã sɩd yɩɩ gõaag zugu. Kɩtame tɩ m tolg n bas inivɛrsite wã kareng fasɩ.

La sẽn mik tɩ m vɩɩmã ra ket n pa tar barkã, m yãka yam n na n tɩ naag kom-bɩɩs sulli. B ra yetame tɩ b tʋʋmd yaa b sõng tɩ nonglem la laafɩ zĩnd nebã ne taab sʋka. Kɩtame tɩ maam ne m zo-rãmb yi Etazĩni, n kẽng Akapulko sẽn be Megsik soolmẽ wã. D tɩ zĩnda ne neb sẽn da wõnd b pa tar zu-loees la yɩɩr ye. D sẽn wa n be ne-bã, pa yã n kaoos la m bãng tɩ b sẽn vɩ to-to wã pa tar nenga, la tɩ b pa tar sũ-noog hakɩɩk ye. B wʋsgã ra pa pʋ-peelem dãmba, la neb b sẽn tõe n teeg ye.

M WA N BEE KOOM-KOGLG PƲGA, N KET N BAOOD VƖƖM SẼN TAR BARKA

Maam ne m zoa sẽn da baood ko-sʋk tẽng sẽn yaa wa arzãn n na n tɩ vɩ be

M sẽn wa n yaa yãag n da tagsd m sẽn dat n wa maan bũmb ningã le waa m yamẽ. Mam da ratame n wa tar m toorẽ batayo, n wẽnd n gilgd mogrã zugu. La rẽnda m da modg n paam m toorẽ koom-koglgo. M zoa a ye yʋʋr sẽn boond t’a Tom me ra rat n maana wa maam. Woto kɩtame tɩ d yãk yam n na n kẽ koom-koglg n gilg dũniyã tẽnsã ne taaba. M da baooda ko-sʋk tẽng sẽn yaa wa arzãna, n na n tɩ vɩ be n pa tar koɛɛg ne ned ye.

Maam ne a Tom toga sor n kẽng Arenis de Mar sẽn pẽ Barselon, Ɛspayn wã. Beenẽ, tõnd daa koom-koglg woglem sẽn zems metr a 9 la pʋɩ-sʋka, ta yʋʋr boond tɩ Ligra. D lebg n maneg-a lame, sẽn na yɩl t’a sak kẽn sõma koomã zugu. D sẽn da pa yãgd n na n ta d sẽn debdẽ wã yĩnga, d yãka koom-koglgã masĩnã, n na n paam vɩʋʋg n sag ko-yũudum. D raa raad a yiib woglem sẽn ta metr a 5, tɩ d sã n wa ta batayo-rãmb yalsg zĩigẽ bɩ d tar n gaad koomã, tɩ d koom-koglgã kẽnd sõma n pa fãood a taabã ye. D wa n dɩka sor n debd Sesɛll sẽn be Oseyã ẽndiyẽ wã. D yãka yam n na n kẽng Afirik yaangã, la d gilg Cap de Bonne Espérance sẽn be Afirikdisiidã. Sẽn na yɩl n bãng n ta d sẽn debdẽ wã, d ra geta ãdsã, kart-rãmba, seba, la bũmb a taaba. D ra mi n tõog n bãnga zĩig ning d sẽn be wã takɩ, hal tɩ ling-ma.

Pa kaoos la d bãng tɩ d koom-koglgã laafɩ wã pa waoog ye. Koglgã poogame, tɩ lɛɛr fãa bɩ sẽn ta koom litr 22 kẽedẽ. Wa m sẽn togs sɩngrẽ wã, sobg n yiki, tɩ kẽes-m rabeem tɩ m sɩng pʋʋsgo. Yʋʋm wʋsg la woto m sẽn da pʋʋse. M yeela Wẽnnaam tɩ m sã n põse, m na n modgame n bao n bãng-a. Sobgã yõkame, la so-kãngã m pidsa m pʋlengã.

M sɩngame n mi n karemd Biiblã, m sã n da wa be mogrã zugu. Tags-y n ges-y f sẽn na n zĩ Mediterane mogrã sʋka, n zãr ne tẽn-koɛɛngã, n ne zĩm buud toor-toor sẽn lisd la b pukdẽ. Yʋngo, m da mi n geta ãds ka tɛkã, tɩ m sũur noomẽ. Kɩtame tɩ m maneg n kɩs sɩd tɩ Wẽnnaam beeme, la tɩ ninsaalbã yell pak-a lame.

D kẽna mogrã zug semen a wãna. La d wa n tɩ yalsa batayo-rãmb yalsg zĩigẽ Alikãnt sẽn be Ɛspayn wã. Beenẽ, d baoome n na n koos d koom-koglgã n da a to sõmblem sẽn yɩɩd rẽ. Yɩɩ toog tɩ d paam ned sẽn na n da koom-koglg sẽn yaa kʋdre, poongo, n leb n pa tar masĩn ye. La rẽ pa ling tõnd ye. Kɩtame tɩ m paam sẽk n na n karem m Biiblã.

M sẽn da karemd Biiblã, m da neeme tɩ yaa sebr sẽn tar sagls sẽn tõe n kɩt tɩ d paam sũ-noog d vɩɩmã pʋgẽ. M yãame tɩ Biiblã yeta vẽeneg tɩ segdame tɩ d tʋʋmã la d yel-manesmã yɩ sõma. Kẽe maam wʋsgo. Kɩtame tɩ m da sokd m meng bõe yĩng tɩ neb wʋsgo, mam mengã sẽn naage, yetẽ tɩ b yaa kiris-neba, n yaool n pa mi bũmb ning Biiblã sẽn yetã.

Mam yãka yam n na n toeem bũmb wʋsg m vɩɩmã pʋgẽ. Rẽ n so tɩ m bas dorgã yũubu. M da yeta m meng tɩ neb n segd n beẽ n tũud Biiblã sẽn yetã b vɩɩmã pʋgẽ, la m da rat n bãnga b zĩiga. M le pʋʋsa Wẽnnaam n kos-a t’a sõng-m tɩ m tõog n bãng sẽn yaa neb ninsi.

M BAOO TŨUDUM HAKƖƖKÃ

M da getame tɩ yɩta sõma tɩ m fees tũudmã fãa yembr-yembr n gese, hal n wa yã tũudum hakɩɩkã. Mam yãa wẽnd-dot wʋsg Alikãnt tẽngã pʋgẽ. La b fãa la bal sẽn da tũnugd ne bõn-naands n pʋʋsdẽ wã, yɩɩ nana tɩ m bãng tɩ pa tũudum hakɩɩkã ye.

Hat daar a ye zaabre, m da zĩi tãng sɛɛgẽ, n tool n ne batayo-rãmbã yalsg zĩigẽ. M da karemda Zak 2:1-5 wã, sẽn wilgd tɩ d pa segd n bak ned n nandẽ, a arzɛk yĩng ye. Mam sẽn wa n lebd tõnd koom-koglgã zĩigẽ wã, mam yãa roog sẽn wõnd pʋʋsg zĩiga, tɩ b gʋls a zug tɩ: “A Zeova Kaset rãmbã Rĩung roogo.”

M yeela m meng yaa: ‘M na n maka tũudum-kãngã n ges a nebã manesem sẽn na n yɩ to-to ne maam.’ Mam kẽnga Rĩungã roogẽ nao-zaala. M da basa m toɛɛngã, la m da ning kurg sẽn pãrse. Ned n deeg maam, n tall maam n tɩ zĩnig pʋg-yãang a ye sɛɛgẽ, t’a ra sõngd maam tɩ m bãngd n lakd Biiblã vɛrse-rãmb sõsdã sẽn da togsdã. Tigsgã poore, nebã fãa ra wat n pʋʋsda maam noog-noogo. Sɩd linga maam wʋsgo. Rao a ye n yeel maam tɩ m wa a zakẽ wã tɩ d sõs Biiblã zugu. La sẽn mik tɩ m ra nan pa karem Biiblã n sa wã, m yeel-a lame tɩ m sã n wa segl n sa m na maan t’a bãnge. La nand tɩ m wa tɩ sõs ne raoã, m sɩnga tigissã fãa kẽnde.

Semen wʋsg poore, m kẽnga raoã zakẽ. La a sõnga maam tɩ m paam m sogsgã leoor Biiblã pʋgẽ. Semen ning sẽn pʋglã, a kõo maam korg sẽn pid ne fu-neeba. A yeela maam tɩ futã soab bee bãens roogo, a sẽn yãk yam n na n tũ Biiblã sẽn yeel tɩ d nong taabã, la d ra zãms zabrã yĩnga. (Eza. 2:4; Zã 13:34, 35) Masã, m bãngame tɩ m yãa tũudum ning m sẽn da baoodã, rat n yeel tɩ neb sẽn modgd tɩ b tʋʋmã la b yel-manesmã zemsd ne Biiblã sẽn yetã. Mam sẽn da baood bũmb ning masã pa le yaa ko-sʋk tẽng sẽn yaa wa arzãn ye. Ra yaa m zãms Biiblã n zulgi, n wʋm a võor sõma. Rẽ kɩtame tɩ m yãk yam n leb Peyiba.

M BAOO TƲƲMA

Mam toga sor n maan rasem a naas n yaool n na n ta Goroningɛn sẽn be Peyiba wã. Beenẽ, m da segd n baoo tʋʋmd n tʋm n ges m meng yelle. M kosame n na n tɩ tʋmd ra-wãarã tʋʋmd ãnterepiriiz a ye pʋgẽ. B kõo maam sebr sẽn tar sogsg m sẽn segd n leoke. Sebrã zugu, zĩig a ye la b sok tɩ m yaa tũudum bʋg neda. M gʋlsame tɩ m yaa a Zeova Kaset soaba. Tʋʋmdã taoor soab sẽn karem sebrã m sẽn gʋlsã n ta sok-kãnga wã, a nengã toeemame. A yeelame t’a na n wa boola maam. La a pa tol n bool-m ye.

Mam kẽnga zĩig a to b sẽn tʋmd ra-wãarã tʋʋmde, n tɩ sok tʋʋmdã soab n ges a sã n data sõngre. A yeelame tɩ m wa ne dipolom-dãmb la sɛb sẽn wilgd m sẽn karem n ta zĩig ningã, la tʋʋm nins m sẽn da tʋm pĩndã. Mam yeel-a lame tɩ m da manegda koom-koglg b sẽn maan ne raoodo. A yeela bũmb sẽn sɩd ling-ma. A yeelame yaa: “F tõe n sɩnga tʋʋmdã zaabrã, la yaa f reng n bãng bũmb a ye. Yaa tɩ m pa rat tɩ f bao yell n kõ maam ye. Bala m yaa a Zeova Kaset soaba, la m tũuda Biiblã sẽn yetã.” Linga maam wʋsgo. M leok-a lame yaa: “Ma-me yaa a Zeova Kaset soaba!” La a sẽn ges tɩ m basa m zoobdã ne m toɛɛngã tɩ yaa zũnã wã, a bãngame tɩ m pa a Zeova Kaset soab ye. A yeela maam yaa: “Dẽnd m na n zãmsa foo Biiblã.” M sũur yɩɩ noogo, tɩ m sake. Mam bãnga bũmb ning sẽn kɩt tɩ b pa rɩk maam tʋʋmd zĩig ning m sẽn da reng n kẽngã. Yaa t’a Zeova n leok m pʋʋsgo. (Yɩɩn. 37:4) Mam tʋma ne saam-biigã n kaoos yʋʋmde, t’a ra zãmsd maam Biiblã. Rẽ poore, m wa n deega lisg yʋʋmd 1974, yʋʋm-vẽkr kiuugã.

MAM YAA N PAAMA VƖƖM SẼN TAR BARKA

Kiuug a ye poore, mam lebga so-pakda. Tʋʋmdã kõ-m-la sũ-noog wʋsgo. Kiuug ning sẽn pʋglã, mam yikame n tɩ zĩnd Ãmstɛrdam, n na n teel sul-bil b sẽn da lugl paalem, sẽn gomd ɛspayõlle. Mam zãmsa Biiblã ne neb sẽn gomd ɛspayõll la portigɛ, hal tɩ kõ-m sũ-noog wʋsgo. Yʋʋmd 1975 sig-noy kiuugã, mam paamame n lebg zall so-pakda.

Daar a ye, saam-bi-poak sẽn ya zall so-pakd t’a yʋʋr boond t’a Ineke waa n naaga tõnd n maan d tigsgã sẽn da yaa ne ɛspayõllã, n na n wilg tõnd a Biibl karen-biig sẽn yit Bolivi. Maam ne a Ineke gʋlsa taab lɛta-rãmba, n na n bao n bãng taab sõma. La pa yã n kaoos la d bãng tɩ d magbã teesa taab ye. D wa n kẽe kãadem yʋʋmd 1976, n kell n yɩ zall so-pakdb n tãag yʋʋmd 1982. Wakat kãng la b bool tõnd tɩ d wa Galaad lekollã 73 soabã. Lekollã poore, b yeela tõnd tɩ d na n kẽnga Afirik soolmã yaanga. Linga tõndo, la d sũur yɩɩ noog wʋsgo. D tɩ zĩnda Mombasa sẽn be Kenya wã, n kaoos yʋʋm a nu. Yʋʋmd 1987 wã, b kɩtame tɩ d kẽng Tãnzani. B ra gɩdga tõnd tũudmã beenẽ, la wakat kãng tɩ gɩdgrã saame. D zĩnda be n kaoos yʋʋm 26, n le wa yik n leb Kenya.

Maam ne m pagã sẽn zãmsd Biiblã ne ned Afirik yaanga, tɩ d sũy noomẽ

D sẽn sõngd sũ-tɩrs rãmbã tɩ b bãngd sɩdã sẽn be Biiblã pʋgẽ wã kɩtame tɩ d vɩɩmã tar barka. M pipi Biibl karen-biig m sẽn paam Mombasa yɩɩ rao a ye m sẽn sege, m sẽn wa n moond koɛɛgã zãma sʋka. Mam kõ-a-la sɛb a yiibu, t’a sok maam yaa: “M sã n karem n sa, bõe la m segd n maane?” Semen ning sẽn pʋglã, d sɩnga Biiblã zãmsg ne Y tõe n vɩɩnda wakat sn-kõn-sa tng zug arzãnẽ sebrã b sẽn da yiis paalem ne Suwayili buud-gomdã. Yʋʋmd poore, a reega lisg n lebg wakat fãa so-pakda. Rẽ tɛka, yẽ ne a pagã sõnga neb sõor sẽn kolg 100 tɩ b wa rɩk b mens kõ a Zeova n deeg lisgu.

Maam ne m pag a Ineke sɩd yãame t’a Zeova sõngda a nin-buiidã tɩ b vɩɩmã tar barka

Mam sẽn wa n wʋm vɩɩmã võor sõma wã, mam da yaa wa toandã sẽn yã kĩndf sẽn yaa sõma wʋsg n pa rat n bas-a n loogã. (Mat. 13:45, 46) Mam da ratame n dɩk m sẽkã fãa n sõng nebã tɩ b bãng vɩɩmã yõod sẽn ta zĩig ninga. Maam ne m pagã m sẽn nong wʋsgã sɩd yãame t’a Zeova sõngda a nin-buiidã tɩ b vɩɩmã tar barka.