Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

EHIPULULO LIOMUENYO

Okuovola Omuenyo Ukahi Vali Nawa

Okuovola Omuenyo Ukahi Vali Nawa

NTHIKI imwe etyi ndyili nokutaha ombapolo yange Melunga Mediterrâneo, ndyikati-ko vala ñgana, omaande ahimbika okunyingila mombapolo. Melunga amuhimbika omphepo imwe onene. Andyitili unene owoma, andyilikuambela otyipuka nehenelinge. Tyina nkhele nehenepopie otyipuka etyi, mandyimupopila katutu omuenyo wange.

Ame ndyina omanima epandu-vali etyi tukala ko Brasil noo tate.

Ame natyitilwa mo Holanda menima lyo 1948. Menima lialandulako oo tate availukila ko Brasil mepunda-umbo São Paulo. Ovo tate ankho venda apeho kokapela, tyina tuamali ankho vatanga Ombimbiliya. Menima lyo 1959 atuilukila ko Estados Unidos, atukala mepunda-umbo litiwa Massachusetts.

Meumbo lietu ankho tuna etyinana, tate ankho uundapa unene tukale nokulia. Tate waundapele movilinga ovinyingi, waundapele motyilinga tyokulandesa omikanda viokuyeka ovanthu valinge oungendi okuenda kepunda-umbo ekuavo, waundapela mokutunga omatapalo, tupu waundapela movilinga viokuavela omikanda viono aviau ovanthu vahanda okuenda kotyilongo otyikuavo. Etyi tate ankho aundapa motyilinga tyokulandesa omikanda viono aviau, atuho ankho tuahambukwa mokonda tulinga vala oungendi.

Etyi ankho ndyili mosikola ankho ndyilipula okuti, ‘Oityi mandyilingi tyina namekulu?’ Vamwe pomapanga ange avakalongeswa mosikola onene, ovakuavo avanyingila motolopa. Mokonda ame okulwa hityihande no kotolopa yatyo anahaende-ko. Pahe opo nahai motolopa andyikalongeswa mosikola onene. Muene otyipuka ankho nahanda okukuatesako vakuetu, mokonda ankho ndyisoka okuti otyo matyinkhalesa nehambu.

ETYI NDYILI MOSIKOLA ONENE

Puetyi ankho ndyiovola okukala nehambu.

Etyi ndyili mosikola onene, otyipuka ankho ndyihole vali, okulongeswa oku kuatuka ovanthu (Antropologia), mokonda ankho nahanda okunoñgonoka oku ovanthu vatuka. Tualongesilwe okuti ovipuka vieyako avike, ovalongesi vetu ankho vahanda tutavele kotyipuka otyo. Ovipuka ankho tulongeswa petupu-ale oku viapilukila, ankho okutavela vala otyo pehena natyike tyilekesa okuti otyili.

Ovalongesi vetu ankho kavetulongesa-le onondunge. Ankho tulongeswa okuti tuna okulinga atyiho tuvila tunkhimane. Okukala nomapanga ange movipito nokupuena ankho tyinthyambukiswa, mahi ehambu olio kalitualako-ale. Ankho ndyilipula okuti, ‘Omuenyo ngou maunthuala-pi?’

Etyi pakala andyii kepunda-umbo litiwa Boston andyiende mosikola onene. Opo ndyityivile okufeta mosikola onene pono felia ankho ndyiundapa, ngapo ndyilivasa Nonombangi mba Siovaa onthiki yo tete. Mukuetu tuundapa nae amphopila eulo “liomivo epandu-vali” livasiwa mokapitulu 4 komukanda wa Daniel, apopi okuti tuvasiwa konthyulilo youye. (Dan. 4:13-17) Ame ankho ndyityii okuti ine ndyitualako nokupopia nepanga liange lina, andyitavela ovipuka ndyili nokulilongesa, mandyisukisa okuyeka-po ovipuka ovivi ankho ndyilinga. Otyo ankho ndyimuendela nkholo.

Mosikola onene, ovipuka vimwe ankho ndyilongeswa, okukuatesako ovanthu. Otyo ankho matyinkhuatesako okukakuatesako ovanthu ko America do Sul. Ankho ndyisoka okuti okukuatesako ovanthu matyinkhuatesako okukala nehambu. Mahi no ngotyo ankho ndyilipula oñgeni ndyipondola okukala nehambu. Etyi netyitala andyiyeke-po okulongeswa mosikola onene.

OKUOVOLA EHAMBU MOVILONGO OVIKUAVO

Mohanyi ya Maio 1970, andyiilukila ko Amesterdão, mo Holanda, ndyikalinge ovilinga ngevi tate ankho alinga. Mokonda yovilinga ankho ndyilinga, naile movilongo ovinyingi vyo Afilika novio América novio Europa noko Oriente Medio. Andyimono okuti movilongo aviho ndyenda ovanthu vena vala ovitateka, petupu omunthu uvivila okuvitetulula. Mokonda ankho nahanda okukala nehambu, andyikondoka vali ko Estados Unidos, andyiende vali mosikola onene yoko Boston.

Namphila ankho ndyili vali mosikola, andyimono okuti, ovipuka nahanda okunoñgonoka viayemba komuenyo nkhele hivii. Mokonda etyi ankho mandyilingi hityii andyikapula umwe povalongesi vange. Andyihuvu etyi omulongesi wange ati: “Ulongesilwa-tyi? Yekapo okulongeswa?” Wetyimphopila vala like, mosikola onene andyitundu-mo.

Mokonda ankho ndyiete umwe okuti omuenyo wange utupu oko wayembela, andyilipake motyikundyi ñga, ovanthu vehekahi nawa, okuvetala ngoti ankho vahanda ombembwa, vena oluembia. Nthiki imwe, ame nomapanga ange, atutundu ko Estados Unidos atuende ko Acapulco mo Mexico. Ankho tukala novanthu valinga vala ovipuka ovivi, mahi tyina uvetala uti hamwe vena umwe ehambu. Mahi okukala navo tyankhuatesako okutala okuti, havanthu vekahi nawa. Ankho vakemba, vaenda vakuavo konyima.

NDYITULAKO OKUOVOLA OMUENYO UKAHI NAWA

Ame nepanga liange, etyi ankho ndyiovola omphangu ikahi nawa.

Momuvo oo, etyi nahandele okulinga tundee pouna ngatyo tyihimbika okusoka. Ankho nahanda okuenda-enda nombapolo mahi andyikala wokuhongolela ovatahi. Opo ankho ndyityivile ankho nesukisa okukala nombapolo yange muene. Mokonda epanga liange utiwa o Tom nae otyo ankho ahanda, atuhimbika okuenda kumwe. Ankho nahanda okuvasa omphangu imwe ikahi nawa, pafila nawa omphepo, apa ndyipondola okulinga vala etyi nahanda.

Ame na Tom atuende ko Arenys popepi nepunda-umbo lyo Barcelona mo Espanha. Ngako tulanda ombaluku yono metulu 9.4 itiwa o Llyrga. Opo tyihetupuilise okulinga oungendi melunga, atuipangiya vali nawa. Mokonda ankho katualundile-ale, atuipangiya umwe nawa, atuipolo omotole apa ankho pakala omutole atutyindi-po omaande okunwa. Mombaluku ankho tuna ovimuti vivali viokuipeta vina onometulu 5. Pahe atuende ko Seychelles, kelunga litiwa Indico. Etyi ankho tuhanda, okutumbukila ko Cabo da Boa Esperança mo Afilika do Sul. Opo tuahaombe ankho tutalela kononthungululu, no momapa no mikanda vimwe, nomo vipuka ovikuavo. Tyanthyuvisile unene okunoñgonoka apa tuli.

Etyi tuli nokulinga oungendi melunga, tyina tukati ñga, ombaluku yetu kaikahi vali nawa, mokonda ankho muanyingila omaande omanyingi! Ngetyi napopia ponthyimbi motyitateka otyo andyitili unene owoma, andyilikuambela onthiki yo tete ku Huku, andyimupopila okuti ine ndyihupa, mandyilingi ononkhono mbokukunoñgonoka. Tyina ndyikati ñgana omphepo yatalama, andyilingi umwe ngetyi napopile.

Ombimbiliya nehimbika okuitangela vala mohika. Soka oñgeni tyihambukiswa okupumphama mombapolo, otyo utala onombisi mbelikalaila novipuka ovikuavo vali. Kongulohi okutala ononthungululu ankho tyinthyuvisa unene, andyimono okuti kouye kuna umwe Huku wesuka novanthu.

Etyi tuakala onosimanu mbumwe melunga, atukondoka mepunda-umbo lyo Alicante mo Espanha, atulandesa ombapolo yetu, tulande onkhuavo ikahi vali nawa. Tyitupuilisile unene okuvasa omunthu meilande mokonda ankho onkhulu, inyingila omaande! Mahi ankho omuvo ukahi nawa wokutanga Ombimbiliya.

Tyina ndyitanga Ombimbiliya andyimono okuti, Ombimbiliya omukanda umwe ukahi nawa, utukuatesako okukala nehambu. Andyihambukwa unene etyi namona okuti, Ombimbiliya ipopia okuti tuna okukala ovanthu vasukuka vena ovituwa oviwa. Andyilipulu okuti: Omokonda yatyi ovanthu venela ovituwa ovivi, ngwe velitala Ngovakilisitau atee umwe na ame?

Ankho nahanda okukala nomuenyo wasukuka, mokonda yotyo andyiyeke-po okupuena. Andyisoko okuti pena ovanthu, vetavela ovitumino vya Huku, ovanthu ovo nahanda okuvenoñgonoka. Tya vali andyilikuambela ku Huku ankhuateseko okuvevasa.

OKUOVOLA ONGELEYA YOTYOTYILI

Etyi ankho nahanda okuvasa vala ongeleya yotyotyili. Tyina ndyienda-enda mepunda-umbo lyo Alicante, ndyimona vala ovikapela ovinyingi. Mokonda movikapela ovio mueyula vala ovikahuku, andyimono okuti, havioko, ongeleya yotyotyili.

Onthiki imwe Tyalumingu komakumbi, ankho ndyitai apa patalamena onombapolo, otyo ndyitala omukanda wa Tiaku 2:1-5, upopia okuti katupondola okuhumba ovanthu vamwe mokonda vena onombongo. Etyi ndyikondoka kombapolo yange, tyina ndyikati ñga ondyuo yahonekwa okuti, “Ondyuo Yomaliongiyo Yonombangi mba Siovaa.”

Andyisoko, andyiti, nkhele ndyinyingile-mo utae, ‘mandyitale oñgeni ovanthu ava mavanthambula.’ Etyi nati pokunyingila, andyilulu ono sapatu, ankho nepuila monondyeli, otyikalasau tyange tyo sinisi tyatandauka. Omunthu ukahi nokulekesa ovipundi ovanthu, anthuala potyipundi tyimwe pena omukulukai umwe, omukulukai oo ankhuatesako okuvasa ono tesitu omulongomoni ekahi nokupopia. Etyi eliongiyo liapwa andyihuvu unene, etyi ovanthu aveho veya okunkhukunya. Omulume umwe amphopila tulilongese nae Ombimbiliya meumbo liae, mokonda ankho hinemane okutanga Ombimbiliya andyiti, “Ewa, ha mankhupopila.” Mahi andyihimbika okuenda komaliongiyo.

Etyi palamba onosimanu mbumwe, andyiende peumbo liomulume una watile tulilongese, akumbulula omapulo ange aeho no Mbimbiliya. Etyi palamba osimanu amphe ovikutu oviwa, amphopila okuti hekulu yovikutu evi uli mokaleya mokonda utavela otyitumino tyo Mbimbiliya tyati una okukala nohole na vakuenyi nokuhaende movilwa. (Isa. 2:4; Suau 13:34, 35) Pahe ankho tyina onthumbi yokuti navasa ovanthu ankho ndyiovola, ovanthu vena ovituwa oviwa vasukuka, vetavela etyi Ombimbiliya ipopia! Etyi ankho pahe ndyihanda okulilongesa Ombimbiliya, hakuvasa omphangu ongwa ifila nawa omphepo, mokonda yotyo andyikondoka ko Holanda

OKUOVOLA OVILINGA

Etyi palamba ononthiki ononkhuana andyihiki mepunda-umbo litiwa Groningen mo Holanda. Pahe ankho nesukisa ovilinga opo ndyilitekule. Etyi ndyikahi nokuovola ovilinga andyinyingila mondyuo imwe muhongwa omavai, hekulu amphe omukanda ndyihoneke-po omanyina ange, mahi pomukanda oo pena epulo liati: Uwongeleya patyi. Andyihoneka-po okuti, “Ndyimbangi ya Siovaa.” Etyi etyimona, andyimono okuti keli vali nokuyola. Amphopila okuti “Ha nkhulikalela.” Mahi nii ahalikala vali.

Andyiende komunthu omukuavo omuhongi womavai, andyimupulu ine uhanda okukuatesuako, mahi ngwe amphulu ine ndyina omikanda vilekesa okuti ndyityivila okuhonga omavai. Andyimupopila vala okuti napangiyile ombapolo. Mahi ngwe amphopila okuti, upondola okuhimbika okuundapa komakumbi mahi uhalingile ovityapi mokonda Ndyimbangi ya Siovaa, ndyiendela movitumino vyo Mbimbiliya.” Andyimutale, andyimuti: “Na ame Ndyimbangi!” Mokonda ankho ndyina vala onohuki ononyingi, nokuna onondyeli ati, “matulilongesa atuho Ombimbiliya!” Andyitavela. Andyinoñgonoka omokonda yatyi mukuavo atile mandyilikala, ahalikala. (Sal. 37:4) Andyiundapa nomukuatate una enima like, momuvo oo otyo andongesa Ombimbiliya, pahe mu Janeiro yo 1974 andyimbatisalwa.

PAHE NDYINA OMUENYO UKAHI NAWA, UHAMBUKISWA!

Etyi pakala ohanyi, andyikala omukokoli-ndyila, otyipuka otyo atyinthyambukiswa unene. Etyi pakala andyiilukila ko Amesterdão nkhakuateseko otyikundyi tyelaka lyo Espanhol. Ankho ndyina ehambu liokulongesa ovanthu, mo Espanhol nomo Putu! Mohanyi ya Maio yo 1975 andyikala omukokoli-ndyila wavilapo.

Onthiki imwe omphange umwe ankho omukokoli-ndyila wavilapo eya mewaneno lietu lielaka lyo Espanhol, etulekese omulongwa wae woko Bolivia. Ame na Ineke atuovola okulinoñgonoka nawa, tupu andyimono okuti ovipuka tuhanda vike vala. Onthue tuelinepa mo 1976 atutualako notyilinga tyoukokoli-ndyila atee menima lyo 1982 etyi tuakongwa Mosikola yo Gileade 73. Atyiti vala onthue tuahambukwa onthue tuahuva etyi tuatumwa okukaundapa mo Afilika. Atuundapa omanima etano mepunda-umbo lyo Mombasa mo Quenia! Menima lyo 1987, atutumwa okukaundapa ko Tanzania, mokonda pahe ankho kupondola okuiviswa tyihailikwa. Etyi tuaundapa-ko omanima 26 pahe atukondoka vali ko Quenia.

Okulongesa ovanthu Ombimbiliya mo Afilika tyetukuatesileko okukala nehambu.

Okukuatesako ovanthu okulilongesa Ombimbiliya tyetukalesa nehambu. Mongeleka omulongwa wange wo tete ko Mombasa, omulume nanoñgonoka etyi tukahi nokuava oumbangi. Etyi nemuavela omikanda vivali, ati “Tyina namamane okuvitanga pahe ndyina okulinga-tyi?” Mosimanu yalandulako atuhimbika okulilongesa momukanda Poderá Viver Para Sempre no Paraíso na Terra, ankho walingwa vala pahe melaka lyo Swahili. Omulume oo etyi palamba enima ambatisalwa, konyima akala omukokoli-ndyila. Ngwe nomukai wae avakuatesako ovanthu 100, okulipakula ku Huku avambatisalwa.

Ame nomukai wange tuamona okuti Siovaa ukuatesako ovanthu vae okukala nomuenyo ukahi nawa.

Etyi nanoñgonoka etyi Huku ahandela ovanthu andyikala ngo muendesi wo nondando, ankho woovola omamanya omawa akolela. Etyi avasa emanya like lina esilivilo enene, aende, akalandesa liwa-liwa ovipuka viae, elilande-po. (Mat. 13:45, 46) Ankho nahanda okukuatesako ovanthu okukala nehambu. Ame nomukai wange tuamona okuti Siovaa ukuatesako ovanthu vae okukala nomuenyo ukahi nawa.