E vwiẹre mẹ uvuẹn Netherlands uvuẹn ẹgbukpe 1948. Ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, ekrun mẹ ni kwa riẹ São Paulo, Brazil. Eri vwiẹre mẹ a dabu fiomarhọ ẹga, ame e ji se i Baibol na kugbe ọke ame i rha riẹ emaren owuowọn hin. Ame ni rharhumu kwa riẹ United States uvuẹn ẹgbukpe 1959, ame i rhirhiẹ Massachusetts.

Ọsẹ mẹ ọ wian gbanhon nọ sabu hẹrote ekrun ro vwo ihworho ẹrẹnren. Ọ wianren ẹrhẹ ọrọ rhẹ ekwakwa nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ, ọrọ kwaphiẹ izede, ọ ji wian uvuẹn ikọmpini ra ha ẹrupleni ruiruo. Oma ọ merhenren ame ephian uvuẹn ekrun na, ọke ọsẹ ame o vwo iruo uvuẹn ikọmpini ra ha ẹrupleni ruiruo na, fọkime ọrana ọnọ yẹ ame uphẹn ame ine riẹ ekete sansan.

Ọke mia ha secondary isukuru, ni mie roro, ‘Me mi ne ruo mi rha do ne?’ Igbehian mẹ ezẹko i riẹ isukuru eduado, erọrọ i homaba owian isodja. Ọrẹn, harẹn omẹmẹ, mia guọlọ homaba owian isodja-a, fọkime mi vwa sabu kunu dede, nẹ owọnre-en. Ni mi brorhiẹn mi ne riẹ isukuru ọduado, neneyo mi ja homaba owian isodja. Ọrẹn uvuẹn ẹhẹn mẹ, mi guọlọ  ha userhumu rẹn awọrọ, fọkime mie roro taghene ọnọ lẹrhe mẹ nyerẹn obọdẹn akpọ.

Uvuẹn isukuru na, mi vwo omamerhomẹ kpahen uyono ekete ituakpọ i nurhe ọrhẹ irueruo aye, ra mẹriẹn taghene mi guọlọ rhe kpahen ọtonrhọ arhọ. E yonirin ame kpahen ekwakwa ri varhe, iyono na ne fiẹrorhọ taghene ame ine vwo imwẹro kpahen aye. Ọrẹn, harẹn omẹmẹ, ọhọ ọ ha ekwakwa ezẹko aye i yono kpahe-en, nọ lẹrhere mẹ kwerhọ aye vabọ obọdẹn imwẹro.

E vwe yono ame kpahen iruemru-urhi ri sekpahen oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ obiomuru-un. Ukpomaran, aye a kanrunumwu oborẹ wu ne ru vwo efikparobọ. Oma ọ merhen mẹ ọke mie lele igbehian mẹ riakpọ ji ha imwu egbogbanhon, ọrẹn omamerhomẹ ọrana o vwo jirẹ-ẹ. Ni mie roro, ‘Ọnana ghini obọdẹn akpọ?’

Uvwrẹ ọke owu na, ni mi kwa riẹ i Boston, ji riẹ isukuru ọduado rọ ha avwaye. Ne mi sabu kwosa isukuru mẹ, ni mia wian ọke ame i rha ha omeronmo, uvwre ọke ọrana mie tu vwa Iseri Jehova. Ọhworhare owu mie lele wian, nọ ta mẹ kpahen aruẹmẹrẹn ro sekpahen “ọgbọ irhiruẹ,” rọ ha uvuẹn Daniel urhomu-ẹmriẹn 4, ji dje mẹ taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn ọke oba na ne. (Dan. 4:13-17) Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi rhe lelie tẹmro rhọ ji fiomarhọ uyono na, ne mi ne wene akpenyerẹn mẹ. Omarana, ni mia kẹnoma riẹn ọke mi rha mẹriẹn.

Ọke mia ha isukuru, ni mi vwobọrhọ iyono ri na lẹrhe mẹ sabu wian owian ra ha userhumu phia obẹ South America. Mie roro taghene mi rha ha userhumu rẹn ihworho ri vwo ọdamẹ, mi ne nyerẹn obọdẹn akpọ. Ọrẹn, ne mi mẹrẹnvwurhe taghene ọnana ọ yẹ mẹ obọdẹn akpọ-ọ. Ọrẹ omemwurhọ, ni mi dobọ isukuru ẹnya ji.

Uvuẹn May 1970, ni mi kwa riẹ Amsterdam, rọ ha Netherlands, ne mi ya wian uvuẹn ikọmpini ra ha ẹrupleni ruiruo rẹ ọsẹ mẹ ọ ji wian bi na. Fọkiẹ owian ọnana, ni mi sabu riẹ ẹkwotọre buebun uvuẹn Africa, America, Europe, ọrhẹ Asia. Ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene o toro ẹkwotọre mi nyare-en, aye ephian a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn egbogbanhon, habaye o vwo ọro rhe oborẹ ene ru kwaphiẹ aye rhọ-ọ. Rhẹ oruru ọkpokpọ mi ne ruẹ oborẹ oserhọ, ni mi rharhumu riẹ United States, ji ye yono uvuẹn isukuru ọduado owu na rọ ha Boston.

Ọrẹn, ọke mia ha isukuru na, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene mia ji mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ mẹ kpahen akpenyerẹ-ẹn. Ọke mi vwe rhe oborẹ mi ne ruo, ne mi ya guọlọ urhebro mie oyono mẹ owu. O gberi mẹ unu ọke rọ nọ: “Mesoriẹ we ji yono? Mesoriẹ wu vwa dobọji vwana?” Mie rhe roro kpahiẹn gbegberegbe-e. Mia rha ghwẹrioma riẹ isukuru na-a.

Fọkime akpọ mẹ o ji vwo omamọ ifiẹrorhọ-ọ, ni mi brorhiẹn mi na homaba ẹko ra tiẹn irueruo amwa, rọ họhọre taghene aye e dje ẹguọlọ ọrhẹ ufuoma phia. Mẹmẹ ọrhẹ igbehian mẹ ezẹko, ni nẹ United States riẹ Acapulco, Mexico. Ame i lele ihworho re nyerẹn akpọ ugbomọphẹ rhirhiẹ, nọ họhọre taghene aye e vwo ebẹnbẹn akpọ-ọ. Ọrẹn, ọke ame e lele aye rhirhiẹ, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene aye e vwo obọdẹn omamerhomẹ-ẹ. Ukpomaran, buebun aye i vwa ta urhomẹmro-o, aye i vwa ji fuevwan kpahen owuowọnwa-an.

Uvwre ọke ọrana, ni mie roro kpahen oborẹ mi guọlọ ru ọke mia ha ọmọvwerhe. Mi guọlọ kiẹn urhie na, orhiẹ usuẹn era wian uvuẹn ọkuna na-a, ọrẹn jerẹ olotu ọkuna na. Ọrẹn, oborẹ mi ne ru sabu ruẹ ọrana, yẹ ọrẹ mi ne vwo ọkuna ọnẹmẹ. Ra mẹriẹn taghene ugbehian mẹ owu re se Tom o ji vwo aruẹ ẹhẹn ọrana, ame ni brorhiẹn ame ine kiẹn akpọ na kugbe. Ne mia guọlọ ekete ame okinhariẹ ro vwo erhumu, ekete mi ne vwo ugbomọphẹ nẹ irhi re suẹn ẹkwotọre.

Mẹmẹ ọrhẹ Tom ni riẹ Arenys de Mar, rọ kẹrẹ Barcelona, Spain. Avwaye yẹ ame a dẹ owọ ro te isinhaghwẹ 31 (nọyẹ, 9.4 m), rẹ ame i seri Llygra. Ame ni rharhumu kwaphiẹ owọ na rhọ neneyo ame i sabu haye ruiruo uvuẹn urhie ọduado na. Ra mẹriẹn taghene ame i vwe brokpakpa ame ine te ekete ame a nya-a, ame ni tiẹ ẹngini na nie, nẹ ame i sabu sẹrorẹ ame ẹda rhọ ye. Neneyo ame i sabu bi owọ na nyavrẹn ekete ewọ e gbo rhọ, ame ni dẹ uvi eva ri seri te isihanghwẹ 16 (nọyẹ 5 m). Obẹtaye, ame ni riẹ Seychelles, rọ ha uvuẹn Indian Ocean. Ame i vwo ẹhẹn ame ine riẹ obọrẹ ọren na o se gbe uvuẹn Africa ọrhẹ ekete re se Cape of Good Hope, uvuẹn South Africa. Ame i ha ikereti, imapu, ẹbe ezẹko ọrhẹ ekwakwa erọrọ ruiruo nẹ ame i sabu te ekete ame a nya. O gberi mẹ unu oborẹ ame i ru rhe ekete ame i havwọ.

O jiri-i, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene owọ ame ọrhọ sabu ghwa urhie na-a. Ame rọ ruẹ owọ na emrẹ unọke owu o te igallọni erhan (nọyẹ 22 L)! Jerẹ oborẹ mi hunute uvuẹn ọtonrhọ na, uvwre ọke ogiribo ọgbogbanhon na o zuẹ, ofẹn no mwurun mẹ, ni mi tuẹn ẹrhomo ẹnẹ rhọ ọke ukaro uvwre ẹgbukpe buebun ne, ne mi ve rẹn Osolobrugwẹ taghene mi rhe simirhọ, mi na damoma rhe yi. Ogiribo na nọ dobọji, ne mi ji nyamwu ive mẹ.

Ne mi tuẹn i Baibol e se rhọ ọke ame a ha urhie na. Gbe rorie taghene wu ha erhẹrhẹ Urhie Mediterranean na, wa mẹrẹn aruẹ irhenrin sansan kugbe oberun na ọvo. Uvuẹn ason, o gbe mẹ unu ọke mia mẹrẹn ikereti buebun ri ha oberun na, ọnana nọ lẹrheriẹ mwu mẹ ẹro taghene o vwo Osolobrugwẹ ro vwo ọdamẹ kpahen ituakpọ.

Ọke ikprughwre ezẹko a nyavrẹn ne uvuẹn urhie na, ame ni te Alicante, Spain, ekete ame a guọlọ rhẹ owọ ame neneyo ame i dẹ ọrọ gbanhonron. Itiọrurhomẹmro, ọ lọhọ ame ina rhẹ ye-e, fọkime orhiẹ ọrẹ ahwanren ne ro ji fiẹ, o ji vwo ẹngini-i! Ọrẹn, ọrana omamọ ọke mi ne se i Baibol na.

Ọke mie se i Baibol na rhọ, ne mi mẹrenriẹn rhiẹ ọbe rọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo efikparobọ uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Oma ọ dabu merhen mẹ kpahen ẹmro i Baibol na ri ta kpahen ọrẹ ene nyerẹn akpọ rọ fonron, ni mie roro kpahen oborẹ ọsoriẹ ihworho buebun—ji te omẹmẹ—re se oma aye Ilele Kristi, ọrẹn aye i vwe ruẹ oborẹ i Baibol na ọ tare-e.

Ne mi brorhiẹn mi ne ruẹ akpenyerẹn mẹ fon, omarana ni mi dobọ imwu egbogbanhon ẹha ji. Ni mie roro taghene ono vwo ihworho ra ha irhi Baibol na ruiruo, ne mi guọlọ mẹrẹn aye. Ne mi nẹrhomo ọgbọreva ye vwe Osolobrugwẹ, nọ ha userhumu mẹ guọlọ aye mẹrẹn.

Ha mẹ, mie roro taghene ono serhọ mi rhe ni ẹga owuowu so, bọmọke mi na ki mẹrẹn ọrẹ  urhomẹmro na. Ọke mia nya uvuẹn idumu ri ha Alicante, ne mi mẹrẹn oghwa ẹga buebun. Ọrẹn, buebun aye i vwo ema uvuien, nọ lọhọre mia mẹrẹn ovẹnẹ aye nẹ usuẹn ẹga urhomẹmro na.

Uvuẹn erhẹrhuvo Sọnde owu, ọke mia ha okokọ ugbenu owu rọ dẹrughwaroghwu ekete ewọ e gbo rhọ, ni mi se James 2:1-5, rọ tare taghene ọsọre re ne ni edafe ru. Ọke ame a ghwẹrioma riẹ ekete owọ ame ọ havwọ, ni mi nyavrẹn ekete rọ họhọ ekete ogame ro vwo ophanphan oberun ighwe na, rọ tare: “Aghwẹlẹ Uvie Iseri Jehova.”

Ni mie roro, ‘Ji mẹ damu ihworho enana ni. Ni mi mẹrẹn oborẹ aye ine dedi mẹ lele.’ Omarana, ni mi ruẹ Aghwẹlẹ Uvie na rhẹ aghwẹ ekaka, kugbe ẹtuẹngban, mi ji ku ewanghwẹ ri bẹrẹre rhọ. Ọro mevi anurẹsẹ na nọ hare mẹ ye siyẹ kẹrẹ omizu ọmase owu rọ ho ne, rọ ha userhumu mẹ guọlọ ekete i Baibol rọ ọtẹmro na ọ ta kpahan. Ọke uyono na o fuen, oborẹ aye i mromaren mẹ lele, o gberi mẹ unu. Omizu ọhworhare owu nọ ha use mẹ rhiẹ oghwa ye nẹ ame i ta kpahen i Baibol na, ọrẹn fọkime mie ji se yi hi-in, ne mi ta riẹn, “Mi ne jo rhe mi rhe mwuegbe ne.” Uvwre ọke ọrana, ni mie riẹ ọsoso uyono ukoko na.

Ọke ikprughwre ezẹko a vrẹn hin, ni mi kọn bru omizu ọhworhare na uvuẹn oghwa ye, nọ ji kpahenrhọ enọ mi nọ nẹ i Baibol na. Ọke ọkprughwre owu ọ vrẹn, nọ yẹre mẹ ekpa rọ vuọnren rhẹ ewun irhorhomu. Nọ ta mẹ taghene ohworho ro vwo ewẹn na, ọ ha ekanron fọkime ọ nyalele irhi Baibol re ne vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan, ọrhẹ ọrẹ ene je vwobọrhọ uvweri. (Isa. 2:4; John 13:34, 35) Vwana, o mwurun mẹ ẹro taghene mi mẹrẹn oborẹ mia guọlọ na ne—ihworho ra ha urhi Baibol na kpahen irueruo rọ fonron ruiruo! Ni mi brorhiẹn mi ne yono i Baibol na rhọ, ukperẹ mi na guọlọ ekete ame okinhariẹ ro vwo erhumu. Omarana, ne mi ghwẹrioma riẹ Netherlands.

Ọ hare mẹ ẹdẹ ẹne mi ki te amwa ọrẹ Groningen, uvuẹn Netherlands. Mi guọlọ iruo mi na hẹrote oma mẹ uvuẹn avwaye. Uvuẹn ekete owu ra wian owian ikapita mia ya guọlọ iruo, ọbe ra yẹre mẹ ne mi fiobọrhọ, ọ nọ kpahen ẹga mẹ. Ne mi yare, “Iseri Jehova.” Ọke ọro vwo iruo na o seyi, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene ughwariẹ o wenerin. Nọ tare, “Mi ne so.” Ọrẹn, o se mẹ dẹ-ẹ.

Uvuẹn ekete ọrọrọ ra wian owian ikapita, ne mi nọ ọrẹ vwo iruo na sẹ ọ guọlọ userhumu.  Nọ nọren mẹ kpahen ẹbe mie riẹ isukuru ọrhẹ ewian mi wian vrẹn ne. Ne mi ta riẹn taghene mi kwaphiẹ owọ dẹ ne. Ọrẹ igbevwunu, nọ tare, “Wu na sabu tonrhọ erhẹrhuvo na, orhianẹ wu na sabu ruẹ emru owu. Mia guọlọ taghene wu suẹ okpetu owuorowu uvuẹn arana-a, fọkime mẹmẹ Oseri Jehova, mie ji nyerẹn lele iruemru-urhi Baibol na.” Ọrana o gberi mẹ unu, ne mi ta riẹn, “Mẹmẹ jẹ Oseri Jehova!” ọrẹn, fọkime mi vwo ẹton iseseri ọrhẹ ẹtuẹngban, nọ ta mẹ, “Omarana, mi ne leluo yono i Baibol na!” Ne mi rhiabọ dedie rhẹ omamerhomẹ. Vwana, nọ dabu fiotọre mẹ oborẹ ọsoriẹ ọhworhare ọrukaro na o vwo se mẹ. Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo mẹ. (Ps. 37:4) Mi wianren uvuẹn ekete omizu na ẹgbukpe owu, uvwre ọke ọrana no leli mẹ yono i Baibol na, ọke oru ni mi bromarhame uvuẹn January 1974.

Ubiamo owu ọ vrẹn hin, ne mi tuẹn owian ọkpokpọ rhọ, nọyẹ owian ọkobaro, rọ dabu yẹ mẹ aghọghọ buebun. Ubiamo rọ ha kpahiẹn, ne mi kwa riẹ Amsterdam ne mi ha userhumu rẹn ẹko ọkpokpọ ra ha mwu obọ, ra djẹ edjadjẹ Spain. Oma ọ merheren mẹ mia sabu ha i Baibol yono ihworho ra djẹ edjadjẹ i Spain ọrhẹ Portuguese! Uvuẹn May 1975, ne mi vwo uphẹn ẹga mie rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan.

Ẹdẹ owu, omizu ọmase owu re se Ineke ro ji rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan, nọ rhiẹ uyono ukoko ame ra djẹ edjadjẹ i Spain, neneyo ohworho rọ ha i Baibol yono ro nẹ Bolivia rhe, nọ sabu rhe imizu na. Mẹmẹ ọrhẹ Ineke ni brorhiẹn ame ine rhe oma ame rhọ nyoma ileta ẹya, rọ lẹrherẹ ame rhe taghene ame i vwo aruẹ ẹkẹ owu. Ame ni rọnmọren uvuẹn ẹgbukpe 1976, ji wian owian ọkobaro oghẹnrensan na ye te ẹgbukpe 1982, ọke ra ha use rẹn ame riẹ Isukuru Gilead, iklasi ọrẹ 73. O gberi ame unu, oma ọ ji merhen ame ọke re dje ame riẹ East Africa, ekete ame a ga emrẹ ẹgbukpe isionrin uvuẹn Mombasa, Kenya! Uvuẹn ẹgbukpe 1987, ne djerẹ ame riẹ Tanzania ro rhiẹ ekete imizu na a rharhumu vwo ugbomọphẹ aye ine ghwoghwo. Ame i rhirhiẹ oboran te ẹgbukpe 26, bọmọke ame i ki ghwẹrioma riẹ Kenya.

Ọke ame a ha userhumu rẹn ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn yono i Baibol na, ọ ghini yẹ ame omamerhomẹ. Jerẹ udje, ohworho ọrukaro mi ha i Baibol yono uvuẹn Mombasa, yẹ ọhworhare owu mi vware ọke mia ha aghwoghwo afiede. Ọke mia yẹ ye imagazini eva hin, nọ tare, “Mi rhe se enana hin, ni me mi ne ruo?” Ọkprughwre rọ ha kpahiẹn ame ni tuẹn uyono i Baibol rhọ rhẹ ọbe na, You Can Live Forever in Paradise on Earth, ra ghwai tiobọnu uvuẹn edjadjẹ i Swahili. Ọke ẹgbukpe owu ọ vrẹn hin, no bromarhame ji rhiẹ ọkobaro. Nẹ ọke ọrana rhe, ọye ọrhẹ aniẹ, i ha userhumu rẹn ihworho ri joma te 100 ne homakpahontọre rẹn Jehova ji bromarhame.

Ọke mie tu vwẹruọ oborẹ obọdẹn akpọ o mevirhọ, ne mi họhọ ọleyi na rọ mẹrẹn otama ọghoghanren rọ vwọ guọlọ nọ va ye abọ. (Matt. 13:45, 46) Mi guọlọ ha ọsoso akpọ mẹ ha userhumu rẹn awọrọ guọlọ obọdẹn akpọ na. Mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ, i mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ihworho yi nyerẹn obọdẹn akpọ.