Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 44

Ko e Hā ‘Ene ‘Uhinga Kiate Koe ‘a e ‘Ofa Mateaki ‘a Sihová?

Ko e Hā ‘Ene ‘Uhinga Kiate Koe ‘a e ‘Ofa Mateaki ‘a Sihová?

“[Ko e] ‘ofa mateakí [‘a Sihová] ‘oku tolonga ‘o ta‘engata.”​—SAAME 136:1.

HIVA 108 ‘Ofa Mateaki ‘a e ‘Otuá

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e fakalototo‘a ‘oku ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolú?

‘OKU lelei‘ia ‘a Sihova ‘i he ‘ofa mateakí. (Hōs. 6:6) ‘Okú ne fakalototo‘a‘i māfana ‘ene kau sevānití ke nau fai ‘a e me‘a tatau. Fakafou ‘i he palōfita ko Maiká, ‘oku ekinaki mai ai ‘a e ‘Otuá ke tau “‘ofa ‘i he ‘ofa mateakí.” (Mai. 6:8, fkm. ‘i lalo) Ko hono mo‘oní, ki mu‘a ke tau fai iá, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i pe ko e hā ‘a e ‘ofa mateaki.

2. Ko e hā ‘a e ngaahi tafa‘aki ‘e ni‘ihi ‘o e ‘ofa mateakí?

2 Ko e hā ‘a e ‘ofa mateaki? Ko e kupu‘i lea “‘ofa mateaki” ‘oku hā tu‘o 230 nai ‘i he Liliu Tohi Tapu ‘o e Māmani Fo‘oú ‘o e Tohi Tapu Mā‘oni‘oní. Ko e hā ia? Fakatatau ki he “Lea mo hono ‘Uhinga ‘o e Ngaahi Fo‘i Lea ‘i he Tohi Tapú,” ‘oku ‘uhinga iá “ki he ‘ofa ‘oku ue‘i ‘e he tukupā, anga-tonu, mateaki, mo e mātu‘aki pīkitai. ‘Oku fa‘a ngāue‘aki ia fekau‘aki mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá, ka ko e toe ‘ofa foki ia ‘oku fakahāhā ‘i he vaha‘a ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá.” Ko Sihova ko e fa‘ifa‘itaki‘anga mā‘olunga taha ia ‘o e ‘ofa mateakí. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘I he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kia Sihova ‘i hotau tu‘unga ko ‘ene kau sevāniti ‘i hono fefakahāhā‘aki ‘a e ‘ofa mateakí.

KO SIHOVA ‘OKU “FONU ‘I HE ‘OFA MATEAKI”

3. Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘a ia tonu kia Mōsesé?

3 ‘Ikai fuoloa mei he ‘Ekisoto ‘a ‘Isileli mei ‘Isipité, na‘e fakahaa‘i ‘e Sihova ‘a ia tonu kia Mōsese ‘aki hono tala ange hono huafá mo hono ‘ulungāngá. Na‘á ne pehē: “Ko Sihova, ‘a Sihova, ko ha ‘Otua mohu meesi mo manava‘ofa, tuai ki he houhau pea fonu ‘i he ‘ofa mateaki mo e mo‘oni, ‘okú ne fakahaa‘i ‘a e ‘ofa mateaki ki he laui afe, ‘o fakamolemole‘i ‘a e faihalá mo e laka halá pea mo e angahalá.” (‘Eki. 34:6, 7) ‘I he fakamatala fakalotomāfana ko eni fekau‘aki mo Hono ngaahi ‘ulungāngá, na‘e fakahaa‘i ai ‘e Sihova kia Mōsese ha tafa‘aki makehe ‘o ‘Ene ‘ofa mateakí. Ko e hā ia?

4-5. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘e Sihova ‘a ia tonú? (e) Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘e ua te tau lāulea ki aí?

4 Na‘e fakamatala‘i ‘e Sihova ‘a ia tonu ‘o ‘ikai ko ‘ene ma‘u pē ‘a e ‘ofa mateakí ka ‘okú ne “fonu ‘i he ‘ofa mateaki.” Ko e kupu‘i lea ko iá ‘oku toe lave tu‘o ono ki ai ‘i he Tohi Tapú. (Nōm. 14:18; Nehe. 9:17; Saame 86:15; 103:8; Sioeli 2:13; Siona 4:2) ‘I he ngaahi tu‘unga kotoa ko iá, ‘oku ngāue‘aki pē ‘a e kupu‘i lea ko iá kia Sihova, ‘o ‘ikai ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Ikai ‘oku makehe hono mātu‘aki fakamamafa‘i ‘e Sihova tonu ‘a hono ‘ulungaanga ko e ‘ofa mateakí? ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, ko e ‘ofa mateakí ‘oku mahu‘inga kiate ia. * Tāne‘ine‘i ke ue‘i ‘a Tu‘i Tēvita ke ne talaki: “‘E Sihova, ‘oku a‘u hake ho‘o ‘ofa mateakí ki he langí . . . Hono ‘ikai mahu‘inga ho‘o ‘ofa mateakí, ‘e ‘Otua! ‘I he malumalu ‘o ho kapakaú, ‘oku hūfanga ki ai ‘a e ngaahi foha ‘o e tangatá.” (Saame 36:5, 7) Hangē ko Tēvitá, ‘oku tau hounga‘ia lahi ‘i he ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá?

5 Ke fakalahi ‘etau mahino‘i ‘a e ‘ofa mateakí, tau lāulea angé ki ha fehu‘i ‘e ua: Ko hai ‘oku fakahāhā ki ai ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí? Pea ‘oku lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga mei he ngaahi ‘ofa mateaki ‘a Sihová?

KO HAI ‘OKU FAKAHĀHĀ KI AI ‘E SIHOVA ‘A E ‘OFA MATEAKÍ?

6. Ko hai ‘oku fakahāhā ki ai ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí?

6 Ko hai ‘oku fakahāhā ki ai ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí? Ko e ‘ofa mateakí ‘oku fakahāhā pē ki he kakaí. Ka ‘oku ‘ikai ke fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí ki ha fa‘ahinga taha pē. ‘Okú ne fakahāhā ia ki he fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u ha vaha‘angatae makehe mo ia. Ko hotau ‘Otuá ‘okú ne mateaki ki hono ngaahi kaume‘á. ‘Oku ‘i ai ‘ene taumu‘a fakaofo kiate kinautolu, pea he‘ikai ke ne fo‘i ‘iate kinautolu.

‘Oku tokonaki ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘a lelei ki he kotoa ‘o e tangatá, na‘a mo e ni‘ihi ‘oku ‘ikai lotu kiate iá (Sio ki he palakalafi 7) *

7. Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofá ki he fa‘ahinga fakalūkufua ‘o e tangatá?

7 Kuo fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofá ki he fa‘ahinga fakalūkufua ‘o e tangatá. Na‘e tala ange ‘e Sīsū ki ha tangata ko Nikotīmasi: “Na‘e ‘ofa lahi ‘aupito ‘a e ‘Otuá ki he [fa‘ahinga ‘o e tangatá] ‘o ne foaki ai hono ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koe‘uhi ko e tokotaha kotoa pē ‘okú ne ngāue‘i ‘a e tui kiate iá ke ‘oua na‘a ‘auha ka ne ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá.”​—Sione 3:1, 16; Māt. 5:44, 45.

‘I he fakamatala ‘a Tu‘i Tēvita mo e palōfita ko Tanielá, ‘oku fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí ki he fa‘ahinga ‘oku nau ‘ilo‘i ia, manavahē mo ‘ofa kiate ia pea tauhi ‘ene fekaú (Sio ki he palakalafi 8-9)

8-9. (a) Ko e hā ‘oku fakahāhā ai ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí ki he‘ene kau sevānití? (e) Ko e hā ‘a e me‘a hono hoko te tau lāulea ki aí?

8 Hangē ko ia na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘oku fakahāhā ‘e Sihova ‘ene ‘ofa mateakí ki he fa‘ahinga pē kuo nau ma‘u ha vaha‘angatae fakahōifua mo ia​—‘a ‘ene kau sevānití. ‘Oku hā mahino eni mei he fakamatala ‘a Tu‘i Tēvita mo e palōfita ko Tanielá. Ko e fakatātaá, na‘e pehē ‘e Tēvita: “Hokohoko atu ho‘o fakahāhā ‘a ho‘o ‘ofa mateakí ki he fa‘ahinga ‘oku nau ‘ilo‘i koé.” “Ko e ‘ofa mateaki ‘a Sihová ‘e ‘i he kotoa ‘o ‘itānití ki he fa‘ahinga ‘oku manavahē kiate iá.” Pea na‘e fakahaa‘i ‘e Taniela: “‘E Sihova ko e ‘Otua mo‘oní [‘a ia ‘okú ne] fakahaa‘i ‘a e ‘ofa mateaki ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kiate iá mo tauhi ‘ene ngaahi fekaú.” (Saame 36:10; 103:17; Tan. 9:4) Fakatatau ki he ngaahi fakamatala fakamānava‘i ko ení, ‘oku fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí ki he‘ene kau sevānití koe‘uhi ‘oku nau ‘ilo‘i ia, manavahē kiate ia, ‘ofa kiate ia pea tauhi ‘ene ngaahi fekaú. ‘Oku tuku tauhi ‘e Sihova ‘ene ‘ofa mateakí ki he‘ene kakaí, ‘a ‘ene kau lotu mo‘oní.

9 ‘I he ki mu‘a ke tau tauhi kia Sihová, na‘a tau ma‘u ‘a e ‘ofa ‘oku fakahāhā ‘e he ‘Otuá ki he fa‘ahinga fakalūkufua ‘o e tangatá. (Saame 104:14) Kae kehe, ‘i he tu‘unga ko ‘ene kau lotu, ‘oku tau toe ma‘u ‘aonga mei he‘ene ‘ofa mateakí. Ko hono mo‘oní, ‘oku fakapapau‘i mai ‘e Sihova ki he‘ene kau sevānití: “Ko ‘eku ‘ofa mateakí ‘e ‘ikai ke hiki ia meiate koe.” (‘Ai. 54:10) Ko e mo‘oni, hangē ko ia na‘e hokosia tonu ‘e Tēvitá, “Ko Sihová te ne tō‘ongafai ki he‘ene tokotaha mateakí ‘i ha founga makehe.” (Saame 4:3) ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau fakafeangai ki he tokanga makehe mai ‘a Sihova kiate kitautolú? Na‘e pehē ‘e he tokotaha-tohi-sāmé: “‘Ilonga ‘a ia ‘oku potó te ne siofi ‘a e ngaahi me‘á ni pea fakakaukau fakalelei ki he ngaahi ‘ofa mateaki ‘a Sihová.” (Saame 107:43) ‘I he‘etau fakakaukau ki he fale‘i fakamānava‘i ko iá, tau lāulea angé ki ha founga ‘e tolu ‘oku ma‘u ‘aonga ai ‘a e kau sevāniti ‘a Sihová mei he‘ene ngaahi ‘ofa mateakí.

‘OKU LAVA FĒFĒ KE TAU MA‘U ‘AONGA MEI HE NGAAHI ‘OFA MATEAKI ‘A SIHOVÁ?

‘Oku ‘omai ‘e Sihova ha toe tāpuaki ki he fa‘ahinga ‘oku lotu kiate iá (Sio ki he palakalafi 10-16) *

10. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá ‘oku tolongá? (Saame 31:7)

10 Ko e ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá ‘oku tolonga. Ko e tafa‘aki mahu‘inga ko eni ‘o e ‘ofa mateakí ‘oku lave tu‘o 26 ki ai ‘i he Saame 136. ‘I he veesi ‘uluakí, ‘oku tau lau ai: “Fakamālō kia Sihova, he ‘oku lelei ia; ko ‘ene ‘ofa mateakí ‘oku tolonga ‘o ta‘engata.” (Saame 136:1) ‘I he veesi 2 ki he 26, ‘oku toutou lave ai ki he‘ene “‘ofa mateakí ‘oku tolonga ‘o ta‘engata.” ‘I he‘etau lau ‘a e toenga ‘o e ngaahi veesi ‘o e saame ko ení, ‘oku tau ofoofo ‘i he ngaahi founga lahi ‘oku fakahāhā ta‘emamotu mai ai ‘e Sihova ‘ene ‘ofa mateakí. Ko e toutou lave ki he‘ene “‘ofa mateakí ‘oku tolonga ‘o ta‘engata” ‘oku fakapapau‘i mai ai ko e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ki he‘ene kakaí ‘oku ‘ikai ke liliu. He fakalototo‘a ē ke ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke fo‘i vave ‘a Sihova ‘i he‘ene kau sevānití! ‘I hono kehé, ‘okú ne mātu‘aki pīkitai ki he fa‘ahinga ‘oku tauhi kiate iá, tautefito ‘i he taimi faingata‘á. Founga ‘oku tau ma‘u ‘aonga aí: ‘I hono ‘ilo‘i ‘oku pīkitai mai ‘a Sihova kiate kitautolú ‘oku ‘omai ai ‘a e fiefia mo e mālohi ‘oku fiema‘u ke tau fekuki ai mo e faingata‘á pea hanganaki ‘a‘eva ‘i he hala ki he mo‘uí.​—Lau ‘a e Saame 31:7.

11. Fakatatau ki he Saame 86:5, ko e hā ‘okú ne ue‘i ‘a Sihova ke fakamolemolé?

11 Ko e ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá ‘okú ne ue‘i ia ke fakamolemole. ‘I he vakai ‘a Sihova ki ha tokotaha faiangahala ‘oku fakatomala pea taliteke‘i hono ‘alunga angahala‘iá, ‘oku ue‘i Ia ‘e he ‘ofa mateakí ke fakamolemole. Na‘e lea‘aki ‘e he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá fekau‘aki mo Sihova: “Kuo ‘ikai te ne fai kiate kitautolu ‘o fakatatau ki he‘etau ngaahi angahalá, pe totongi kiate kitautolu ‘a e me‘a ‘oku tuha mo ‘etau ngaahi faihalá.” (Saame 103:8-11) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Tēvita mei he‘ene hokosia fakamamahí tonu ‘a e mafatukituki hono fuesia ha konisēnisi halaia. Ka na‘á ne toe ‘ilo‘i ko Sihová ‘oku “mateuteu ke fakamolemole.” Ko e hā ‘okú ne ue‘i ‘a Sihova ke fakamolemolé? Ko e talí ‘oku hiki ‘i he Saame 86:5. (Lau.) ‘Io, hangē ko e lea ‘i he lotu ‘a Tēvitá, ‘oku fakamolemole ‘a Sihová koe‘uhi ‘okú ne fonu ‘i he ‘ofa mateaki ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku ui kiate iá.

12-13. Kapau ‘oku lōmekina kitautolu ‘e he halaia koe‘uhi ko e ngaahi fehālaaki ‘i he kuohilí, ko e hā te ne tokoni‘i kitautolú?

12 ‘I he‘etau faiangahalá, ‘oku fe‘ungamālie mo lelei ke tau ongo‘i halaia. ‘Oku lava ke ue‘i ai kitautolu ke fakatomala pea fou ‘i ha ngaahi sitepu ke fakatonutonu ‘etau ngaahi fehālaakí. Neongo ia, ko e kau sevāniti ‘e ni‘ihi ‘a e ‘Otuá, kuo lōmekina kinautolu ‘e he ongo‘i halaiá koe‘uhi ko ‘enau ngaahi fehālaaki ‘i he kuohilí. ‘Oku fakatuipau‘i kinautolu ‘e honau loto kuo fakahalaia‘í he‘ikai ‘aupito ke fakamolemole‘i kinautolu ‘e Sihova​—neongo pe ko e hā ‘a e lahi ‘enau fakatomalá. Kapau ‘okú ke fekuki mo e ngaahi ongo‘i peheé, ‘e tokoni‘i koe ‘e he ako fekau‘aki mo e loto-lelei ‘a e ‘Otuá ke fakaa‘u atu ‘a e ‘ofa mateakí ki he‘ene kau sevānití.

13 Founga ‘oku tau ma‘u ‘aonga aí: Neongo ‘etau ta‘ehaohaoá, ‘e lava ke tau tauhi fiefia kia Sihova mo ha konisēnisi ma‘a. ‘Oku malava eni koe‘uhí “ko e ta‘ata‘a ‘o Sīsū ko hono ‘Aló ‘okú ne fakama‘a kitautolu mei he angahalá kotoa.” (1 Sio. 1:7) ‘I ha‘o loto-si‘i koe‘uhi ko e ni‘ihi ho‘o ta‘ehaohaoá, manatu‘i ko Sihová ‘oku loto-lelei, ‘io, ‘okú ne vēkeveke ke fakamolemole‘i ha tokotaha faiangahala fakatomala. Fakatokanga‘i hono fakafekau‘aki ‘e Tēvita ‘a e ‘ofa mateakí mo e fakamolemolé. Na‘á ne tohi: “‘I he hangē ko e mā‘olunga ange ‘a e langí ‘i he māmaní, ‘oku pehē ‘a e lahi ‘o ‘ene ‘ofa mateaki ki he fa‘ahinga ‘oku manavahē kiate iá. Hangē ko e mama‘o ‘a e hopo‘anga la‘aá mei he tō‘anga la‘aá, ‘oku pehē ‘a e mama‘o ‘o ‘ene ‘ave meiate kitautolu ‘a ‘etau laka halá.” (Saame 103:11, 12) Ko e mo‘oni, ‘oku loto-lelei ‘a Sihova ke “fakamolemole ‘o lahi ‘aupito.”​—‘Ai. 55:7.

14. Na‘e anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘e Tēvita ‘a e founga ‘oku malu‘i ai kitautolu ‘e he ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá?

14 Ko e ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá ‘oku tokonaki mai ai ‘a e malu‘i fakalaumālie. ‘I ha lotu kia Sihova, na‘e pehē ‘e Tēvita: “Ko ha toitoi‘anga koe kiate au; te ke malu‘i au mei he faingata‘á. Te ke takatakai‘i au ‘aki ‘a e kaikaila fiefia ‘o e fakahaofí. . . . Ko e tokotaha ‘oku falala kia Sihová ‘oku takatakai‘i ia ‘e He‘ene ‘ofa mateakí.” (Saame 32:7, 10) Hangē pē ko hono malu‘i ‘e ha ngaahi ‘ā ‘okú ne takatakai‘i ha kolo ‘i he kuonga mu‘á ‘a hono kakaí, ‘oku pehē pē mo e ngaahi ‘ofa mateaki ‘a Sihová ‘okú ne takatakai‘i kitautolu, ‘o tokonaki mai ‘a e malu‘i fakalaumālie mei he ngaahi fakatu‘utāmaki te ne ‘ahi‘ahi‘i ‘etau anga-tonú. ‘Ikai ngata aí, ko e ‘ofa mateaki ‘a Sihová ‘okú ne ue‘i ia ke ne tohoaki‘i kitautolu kiate ia.​—Sel. 31:3.

15. Ko e hā ‘a e fekau‘aki ‘i he ‘ofa mateaki ‘a Sihová mo ha hūfanga‘anga mo ha malu‘anga?

15 Na‘e toe ngāue‘aki ‘e Tēvita ha lea fakaefakatātā ke fakamatala‘i‘aki ‘a e malu‘i ‘oku ma‘u ‘e he kakai ‘a e ‘Otuá. Na‘á ne tohi: “Ko e ‘Otuá ‘a hoku hūfanga‘anga malú, ‘a e ‘Otua ‘a ia ‘okú ne fakahāhā ‘a e ‘ofa mateaki kiate aú.” Na‘e toe lea ‘a Tēvita fekau‘aki mo Sihova: “Ko ia ‘okú ne fakahaa‘i mai ‘a e ‘ofa mateakí pea ko hoku malu‘angá ia, ko hoku hūfanga‘anga malu mo hoku faifakahaofi, ko ‘eku pā pea ko e Tokotaha ‘a ia ‘oku ou fakaū ki aí.” (Saame 59:17; 144:2) Ko e hā na‘e fakafekau‘aki ai ‘e Tēvita ‘a e ‘ofa mateaki ‘a Sihová ki ha hūfanga‘anga mo ha malu‘angá? Neongo pe ko fē ‘a e feitu‘u ‘oku tau nofo aí, kapau ‘oku tau hoko ko e kau sevāniti ‘a Sihova, te Ne tokonaki mai ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau fiema‘ú ke malu‘i‘aki hotau vaha‘angatae mahu‘inga mo iá. Ko e fakapapau tatau ‘oku ma‘u ‘i he Saame 91. Na‘e fakahaa‘i ‘e he tokotaha-tohi-saame ko iá: “Te u pehē kia Sihova: ‘Ko koe ‘a hoku hūfanga‘angá mo hoku malu‘angá.’” (Saame 91:1-3, 9, 14) Na‘e ngāue‘aki ‘e Mōsese ‘a e lea fakaefakatātā tatau fekau‘aki mo ha hūfanga‘anga. (Saame 90:1, fkm. ‘i lalo) ‘Ikai ngata aí, ‘i he ofi ke ngata ‘a e mo‘ui ‘a Mōsesé, na‘á ne fakahanga ‘a e tokangá ki ha fakaikiiki fakalotomāfana. Na‘á ne tohi: “Ko e ‘Otuá ko ha hūfanga ia talu mei mu‘a, ko hono nima ta‘engatá ‘oku ‘i lalo ‘iate koe.” (Teu. 33:27) Ko e hā ‘oku tala mai ‘e he kupu‘i lea “ko hono nima ta‘engatá ‘oku ‘i lalo ‘iate koe” fekau‘aki mo Sihová?

16. Ko e hā ‘a e founga ‘e ua ‘oku faitāpuekina ai kitautolú? (Saame 136:23)

16 ‘I he hoko ‘a Sihova ko hotau Hūfanga‘angá, ‘oku tau ongo‘i malu. Neongo ia, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi ‘aho ‘e ni‘ihi ‘oku tau ongo‘i loto-si‘i pea fāinga ke tu‘u hake. ‘I he taimi peheé, ko e hā ‘e fai ‘e Sihova ma‘atautolú? (Lau ‘a e Saame 136:23.) Ko hono nimá ‘e ‘i lalo ‘iate kitautolu, ‘o ne fua fakaalaala hake kitautolu, pea te ne tokoni ke tau toe tu‘u hake. (Saame 28:9; 94:18) Founga ‘oku tau ma‘u ‘aonga aí: ‘I hono ‘ilo‘i ‘e lava ke tau falala ma‘u pē ki he poupou ‘a e ‘Otuá ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke manatu‘i ‘oku faitāpuekina kitautolu ‘i ha founga ‘e ua. ‘Uluakí, ‘oku tau ma‘u ha hūfanga‘anga malu neongo pē ko fē ‘a e feitu‘u ‘oku tau nofo aí. Uá, ko ‘etau Tamai fakahēvani ‘ofá ‘oku tokanga lahi mai kiate kitautolu.

‘UHINGA ‘OKU ‘OMAI AI ‘E HE ‘OFA MATEAKI ‘A E ‘OTUÁ ‘A E TUIPAU

17. Ko e hā ‘a e tuipau ‘oku lava ke tau ma‘u koe‘uhi ko e ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá? (Saame 33:18-22)

17 Hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ‘i he fehangahangai mo ha ‘ahi‘ahi, ‘e lava ke tau fakapapau‘i ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ‘aki hono ‘omai ‘a e poupou ‘oku fiema‘u ke tau tauhi ma‘u ai ‘etau anga-tonú. (2 Kol. 4:7-9) Na‘e pehē ‘e he palōfita ko Selemaiá: “Koe‘uhi ko e ‘ofa mateaki ‘a Sihová kuo ‘ikai ke tau ‘auha ai, he ko ‘ene faimēsí ‘e ‘ikai ‘aupito ke toe ‘osi.” (Tangi. 3:22) ‘Oku lava ke tau tuipau ko e ‘ofa mateaki ‘a Sihová ‘e nofo ia ‘iate kitautolu koe‘uhí, hangē ko e fakapapau‘i mai ‘e he tokotaha-tohi-sāmé, “ko e fofonga ‘o Sihová ‘okú ne siofi ‘a e fa‘ahinga ‘oku manavahē kiate iá, ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau tatali ki he‘ene ‘ofa mateakí.”​—Lau ‘a e Saame 33:18-22.

18-19. (a) Ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau manatu‘í? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

18 Ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau manatu‘í? ‘I he ki mu‘a ke tau tauhi kia Sihová, na‘a tau ma‘u ‘a e ‘ofa ‘oku fakahāhā ‘e he ‘Otuá ki he fa‘ahinga fakalūkufua ‘o e tangatá. Kae kehe, ‘i he‘etau hoko ko ‘ene kau lotú, ‘oku tau toe ma‘u ‘aonga mei he‘ene ‘ofa mateakí. ‘I hono ue‘i ‘a Sihova ‘e he ‘ofa ko iá, ‘okú ne fakaa‘u mai hono nima malu‘í kiate kitautolu. Te ne pīkitai ma‘u pē kiate kitautolu pea te ne fakahoko ‘ene taumu‘a fekau‘aki mo kitautolú. Ko hono finangaló ke tau lavame‘a! (Saame 46:1, 2, 7) Ko ia ai, neongo pe ko e hā ha ‘ahi‘ahi te tau fehangahangai nai mo ia, ‘e ‘omai ‘e Sihova ‘a e mālohi ‘oku fiema‘u ke tau tauhi ma‘u ai ‘etau anga-tonú.

19 Kuo tau vakai ki he anga hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí ki he‘ene kau sevānití. Ko ia ‘okú ne ‘amanekina mai ke tau fefakahāhā‘aki ‘a e ‘ofa mateakí. ‘E lava fēfē ke tau fai ia? ‘I he kupu hono hokó te tau lāulea ai ki he kaveinga mahu‘inga ko ení.

HIVA 136 Ko ha “Totongi Haohaoa” meia Sihova

^ pal. 5 Ko e hā ‘a e ‘ofa mateaki? Ko hai ‘oku fakahāhā ki ai ‘e Sihova ‘a e ‘ofa mateakí, pea ‘oku anga-fēfē ‘a e ma‘u ‘aonga mei ai ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u iá? Ko e tali ki he ongo fehu‘i ko ení ‘e lāulea ki ai ‘a e kupu ‘uluaki ‘o e kupu ‘e ua ‘oku lāulea ai ki he ‘ulungaanga tu‘u-ki-mu‘a ko ení.

^ pal. 4 Ko e fo‘i fakakaukau ‘o e fonu ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘ofa mateakí ‘oku toe lave ki ai ‘i he ngaahi konga Tohi Tapu kehe.​—Sio ki he Nehemaia 13:22; Saame 69:13; 106:7; mo e Tangilāulau 3:32.

^ pal. 54 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oku fakahāhā ‘e Sihova ‘ene ‘ofá ki he fa‘ahinga fakalūkufua ‘o e tangatá, kau ai ‘ene kau sevānití. Ko e fanga ki‘i fakatātā ‘i ‘olunga ‘i he kakaí ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e ni‘ihi ‘o e ‘ofa ‘a e ‘Otuá. Ko e mahu‘inga tahá ko e faingamālie ke ma‘u ‘aonga mei he huhu‘í.

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko e fa‘ahinga ‘oku nau hoko ko e kau sevāniti ‘a Sihová pea tui ki he huhu‘í ‘oku fakafeangai ‘a Sihova kiate kinautolu ‘i ha founga makehe. Tānaki atu ki hono ma‘u ‘a e ‘ofa ‘oku fakahāhā ‘e he ‘Otuá ki he fa‘ahinga fakalūkufua ‘o e tangatá, ko e kau sevāniti ‘a Sihová ‘oku nau ma‘u ‘a e fakahāhā ‘o e ‘ofa mateaki ‘a e ‘Otuá. Ko e ni‘ihi ‘oku hā ‘i he fanga ki‘i fakatātaá.