Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 44

Se a te Uiga o te Alofa Fakamaoni o Ieova ki a Koe?

Se a te Uiga o te Alofa Fakamaoni o Ieova ki a Koe?

“A tena alofa fakamaoni [o Ieova] e tumau ki te se-gata-mai.”—SALA. 136:1.

PESE 108 Te Alofa Fakamaoni o te Atua

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. Se a te fakamalosiga e tuku mai ne Ieova ki a tatou?

E FIAFIA a Ieova ki te alofa fakamaoni. (Hose. 6:6) E fakamalosi atu foki a ia mo te alofa ki ana tavini ke fai foki penā. E auala i te pelofeta ko Mika, e fakamalosi mai te ‵tou Atua ki a tatou ke ‘a‵lofa ki te alofa fakamaoni.’ (Mika 6:8, fml.) E mautinoa me mai mua o fai ne tatou te mea tenā e ‵tau o iloa ne tatou me se a te alofa fakamaoni.

2. Ne a nisi vaega o te alofa fakamaoni?

2 Se a te alofa fakamaoni? A te tugapati “alofa fakamaoni” e sae mai faka-230 taimi i Te Tusi Tapu o te ‵Fuliga o te Lalolagi Fou. Se a te mea tenā? E ‵tusa mo te “Fakasologa o Pati i te Tusi Tapu” i te ‵fuliga tenā, e fakasino atu ki “te alofa telā e fakamalosi aka ne te fakamaoni, te loto fakamaoni, alofa tumau, mo te ‵piki ‵mautakitaki ki ei. E masani o fakaaoga ki te alofa o te Atua ki tino, kae penā foki te alofa i va o tino.” A Ieova ko te ‵toe fakaakoakoga maluga o te alofa fakamaoni. I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki te auala e fakaasi atu ei ne Ieova te alofa fakamaoni ki tino. I te suā mataupu, ka sau‵tala tatou ki te auala e fakaakoako atu ei tatou, tavini a te Atua, ki a Ieova mai te fakaasi atu o te alofa fakamaoni ki nisi tino.

A IEOVA E “‵FONU I TE ALOFA FAKAMAONI”

3. Ne fakaasi atu pefea ne Ieova a ia ki a Mose?

3 Mai tua malie o te faka‵saoga o te kau Isalaelu mai Aikupito, ne fakaasi atu ne Ieova a ia ki a Mose, mai te fakaasi atu o Tena igoa mo ana uiga. Ne fai atu a ia: “Ieova, Ieova, te Atua alofa fakamagalo kae alofa atafai, e tuai o ita kae ‵fonu i te alofa fakamaoni mo te munatonu, e fakaasi ne ia te alofa fakamaoni ki te fia afe o tino, kae fakamagalo ne ia a mea ‵se mo amioga solitulafono mo agasala.” (Eso. 34:6, 7) Mai i ana pati a‵lofa e uiga ki Ana Uiga, ne fakaasi atu ne Ieova ki a Mose se vaega tu ‵kese o tena alofa fakamaoni. Se a la i ei?

4-5. (a) Ne a fakamatalaga a Ieova e uiga ki a ia? (e) Ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei?

4 Ne seki fakamatala mai fua ne Ieova a ia e pelā me e alofa fakamaoni kae e “‵fonu [foki] i te alofa fakamaoni.” Ne toe sae mai te tugapati tenā fakaono taimi i te Tusi Tapu. (Nume. 14:18; Nee. 9:17; Sala. 86:15; 103:8; Ioe. 2:13; Iona 4:2) I taimi katoa konā, e fakasino atu fua te tugapati tenā ki a Ieova kae e se ki tino. E a, e sē se mea fakaofoofogia eiloa me ne faka‵mafa malosi mai ne Ieova tena uiga ko te alofa fakamaoni? E mautinoa me e tāua ‵ki eiloa a te alofa fakamaoni ki a ia. * E se tioa eiloa o fakamalosi aka a te Tupu ko Tavita ke fai mai: “Ieova, a tou alofa fakamaoni e oko atu eiloa ki te lagi . . . Ko oko eiloa i te tāua o tou alofa fakamaoni, e te Atua! I lalo i malūga o ou kapakau, e faka‵lafi ki ei a tama a tāgata.” (Sala. 36:5, 7) E pelā mo Tavita, e mata, e fakatāua malosi ne tatou a te alofa fakamaoni o te Atua?

5 Ke faka‵poko te ‵tou malamalama i te alofa fakamaoni, ke mafau‵fau tatou ki fesili e lua: Ko oi e fakaasi atu ne Ieova ki ei te alofa fakamaoni? Kae e aoga pefea ki a tatou a faifaiga o te alofa fakamaoni o Ieova?

KO OI E FAKAASI NE IEOVA KI EI A TE ALOFA FAKAMAONI?

6. Ko oi e fakaasi atu ne Ieova te alofa fakamaoni ki ei?

6 Ko oi e fakaasi ne Ieova ki ei a te alofa fakamaoni? E fai mai te Tusi Tapu me e mafai o a‵lofa tatou ki mea e uke e pelā mo te “‵toki lakau,” “uaina mo sinu,” “polopolokiga,” “iloaga,” “poto”—ne nai mea fua konā. (2 Nofo. 26:10; Faata. 12:1; 21:17; 29:3) A te alofa fakamaoni e se mafai o fakaasi atu ki mea kae ki tino fua. Kae e se fakaasi atu fua ne Ieova te alofa fakamaoni ki so se tino. E fakaasi atu ne ia ki a latou kolā e maua ne latou se fesokotakiga fakapito mo ia. E fakamaoni te ‵tou Atua ki ana taugasoa. E isi se fuafuaga gali a ia mō latou kae ka se ‵fiu a ia i a latou.

E tuku mai ne Ieova a mea ‵lei e uke mō tino katoa, e aofia i ei a latou kolā e se tapuaki ki a ia (Onoono ki te palakalafa e 7) *

7. Ne fakaasi atu pefea ne Ieova te alofa ki tino katoa?

7 Ne fakaasi atu ne Ieova te alofa ki tino katoa. Ne fai atu a Iesu ki te tagata e igoa ki a Nikotemo: “Ona ko te lasi o te alofa o te Atua ki te lalolagi ne tuku mai ei ne ia tena Tama fagasele e tokotasi, ko te mea ke se fakaseai atu so se tino telā e fakaasi atu faeloa te fakatuanaki ki a ia kae ke maua ne ia te ola se-gata-mai.”—Ioa. 3:1, 16; Mata. 5:44, 45.

E ‵tusa mo pati ne fai mai ne te Tupu ko Tavita mo te pelofeta ko Tanielu, a Ieova e fakaasi atu a te alofa fakamaoni ki a latou kolā e iloa ne latou a ia, ma‵taku ki a ia, a‵lofa ki a ia, kae tausi ki ana fakatonuga (Onoono ki te palakalafa e 8-9)

8-9. (a) Kaia e fakaasi atu ne Ieova a te alofa fakamaoni ki ana tavini? (e) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei?

8 E pelā mo te mea ne taku atu muamua, e fakaasi atu fua ne Ieova tena alofa fakamaoni ki tino kolā e maua ne latou se fesokotakiga ‵lei mo ia—ko ana tavini. E fakamaoni aka ne tatou te mea tenei mai i pati ne fai ne te Tupu ko Tavita mo te pelofeta ko Tanielu. E pelā mo pati a Tavita: “Tumau i te fakaasi atu o tou alofa fakamaoni ki a latou kolā e iloa ne latou a koe.” “Te alofa fakamaoni o Ieova e oko ki te se-gata-mai ki a latou kolā e ma‵taku ki a ia.” Kae ne folafola mai a Tanielu: “Ieova te Atua tonu, [telā] e fakaasi atu te alofa fakamaoni ki a latou kolā e a‵lofa ki a ia kae tausi ki ana fakatonuga.” (Sala. 36:10; 103:17; Tani. 9:4) E ‵tusa mo tugapati fakaosofia konei, e fakaasi atu ne Ieova a te alofa fakamaoni ki ana tavini, ona ko te mea e iloa ne latou a ia, ma‵taku ki a ia, a‵lofa ki a ia, kae tausi ki ana fakatonuga. E fakaasi atu fua ne Ieova a te alofa fakamaoni mō ana tino, ko ana tino tapuaki ‵tonu.

9 A koi tuai o tavini tatou ki a Ieova, ne aofia foki tatou i tino katoa kolā ne fakaasi atu ne te Atua ki ei te alofa. (Sala. 104:14) Kae e pelā me ko ana tino tapuaki, e maua foki ne tatou a mea aoga mai tena alofa fakamaoni. A te ‵tonuga loa, ne fakatalitonu atu a Ieova ki ana tavini: “Toku alofa fakamaoni ka se ave kea‵tea mai i a koutou.” (Isa. 54:10) E tonu, ne iloa ne Tavita, “me i a Ieova ka fai faka‵lei ne ia tena tino fakamaoni i se auala fakapito.” (Sala. 4:3) E ‵tau o ‵saga atu pefea tatou ki te tausiga fakapito a Ieova ki a tatou? Ne tusi mai te faisalamo: “So se tino poto ka lavea ne ia a mea konei kae ka mafaufau faka‵lei ki faifaiga o te alofa fakamaoni o Ieova.” (Sala. 107:43) Mai fakamalosiga fakaosofia konā, ke onoono nei tatou ki auala e tolu ka maua ei ne tavini a Ieova a mea aoga mai i ana faifaiga o te alofa fakamaoni.

KA AOGA PEFEA KI A TATOU A FAIFAIGA O TE ALOFA FAKAMAONI O IEOVA?

E tuku atu ne Ieova a fakamanuiaga fakaopoopo ki a latou kolā e tapuaki ki a ia (Onoono ki te palakalafa e 10-16) *

10. E maua pefea ne tatou a te fesoasoani ona ko te tumau o te alofa fakamaoni o te Atua? (Salamo 31:7)

10 E tumau te alofa fakamaoni o te Atua. A te vaega tāua tenei o te alofa fakamaoni, e taku mai faka-26 taimi i te Salamo 136. I te fuaiupu i te kamataga, e faitau penei: “Fakafetai atu ki a Ieova, me i a ia e ‵lei; a tena alofa fakamaoni e tumau ki te se-gata-mai.” (Sala. 136:1) I te fuaiupu e 2 ke oko ki te 26, e toe faka‵foki mai ei a pati konei me i “tena alofa fakamaoni e tumau ki te se-gata-mai.” I te taimi e fai‵tau tatou ki fuaiupu konei i te Salamo tenei, ka ofo eiloa tatou i te uke o auala ne fakaasi atu ei ne Ieova a tena alofa fakamaoni e aunoa mo te ‵fiu. A te tugapati ko “tena alofa fakamaoni e tumau ki te se-gata-mai” e fakatalitonu mai i ei me i te alofa o te Atua ki ana tino, e se mafai o mafuli. Ko oko eiloa i te fakamalosi loto ke iloa atu me e se ‵fiu vave a Ieova i ana tavini! I lō te fai penā, e ‵piki ‵mau a ia ki a latou kolā e tavini ki a ia, maise i taimi faiga‵ta. Mea aoga e maua ne tatou: A te iloa atu me e ‵piki ‵mau a Ieova ki a tatou, e maua ei ne tatou te fiafia mo te malosi e manakogina ke fa‵ki i tulaga faiga‵ta kae ke tumau i te sa‵sale i te auala ki te ola.—Faitau te Salamo 31:7.

11. E ‵tusa mo te Salamo 86:5, se a te mea e fakamalosi aka ei a te loto fakamagalo o Ieova?

11 E loto fakamaoni te Atua ona ko tena alofa fakamaoni. Kafai e lavea ne Ieova se tino telā ko salamo kae ‵teke atu ki ana faifaiga agasala, e fakamagalo ne ia ona ko tena alofa fakamaoni. Ne fai mai te faisalamo ko Tavita e uiga ki a Ieova: “E seai sena mea ne fai ki a tatou ona ko ‵tou agasala, io me taui mai a te mea e ‵tau o maua ne tatou ona ko ‵tou mea ‵se.” (Sala. 103:8-11) Ne iloa ‵lei ne Tavita a te logo‵mae māfai ko logosala a te loto lagona o se tino. Kae ne iloa foki ne ia me i a Ieova e “toka o fakamagalo.” Se a te mea ne fakamalosi atu ki a Ieova ke loto fakamagalo? E maua te tali i te Salamo 86:5. (Faitau.) E tonu, e pelā mo pati a Tavita i tena ‵talo, a Ieova e loto fakamagalo ona ko ia e ‵fonu i te alofa fakamaoni ki a latou kolā e ka‵laga atu ki a ia.

12-13. Kafai ko logosala ‵tou loto lagona ona ko agasala i aso ko ‵teka, se a te mea ka fesoasoani mai ki a tatou?

12 Kafai e agasala tatou, se mea ‵lei ke maua a lagonaga fanoa‵noa. E fakamalosi aka ei tatou ke sala‵mō kae gasue‵sue o faka‵tonu a ‵tou mea ‵se. A nisi tavini a te Atua ne mafatia malosi ona ko agasala kolā ne fai ne latou i aso ko ‵teka. E tali‵tonu latou ona ko te loto mafatia me e se mafai ne Ieova o fakamagalo latou, faitalia me ko sala‵mō tonu latou. Kafai e maua ne koe a vaegā lagonaga penā, ka aoga eiloa ke tauloto koe ki te loto fiafia o Ieova ke fakaasi atu te alofa fakamaoni ki ana tavini.

13 Mea aoga e maua ne tatou: Faitalia ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa, e mafai eiloa o tavini atu tatou mo te fia‵fia ki a Ieova mo se loto lagona ‵ma. E mafai o fai penā ona ko “te toto o tena Tama ko Iesu ka faka‵ma ne ia tatou mai i agasala katoa.” (1 Ioa. 1:7) Kafai e loto vāivāi koe ona ko te tulaga sē ‵lei katoatoa, ke masaua me e loto fiafia kae manako a Ieova o fakamagalo te tino agasala kae salamō. Onoono ki te sokoga o te alofa fakamaoni mo te alofa fakamagalo telā ne fakaasi mai ne Tavita. Ne tusi mai a ia: “Me e pelā mo te lagi e maluga atu i te lalolagi e penā foki te lasi o tena alofa fakamaoni ki a latou kolā e ma‵taku ki a ia. E pelā mo te ‵mao o te saegala mai te togala, e penā loa te faka‵mao ne ia o tatou mai i ‵tou amioga solitulafono.” (Sala. 103:11, 12) E tonu, e loto fiafia a Ieova o “fakamagalo ne ia i se auala lasi.”—Isa. 55:7.

14. Ne fakamatala mai pefea ne Tavita a te auala e puipui ei tatou ne te alofa fakamaoni o te Atua?

14 E puipui tatou i te feitu faka-te-agaga ne te alofa fakamaoni o te Atua. I tena ‵talo ki a Ieova, ne fai atu a Tavita: “A koe se koga ‵muni o oku; ka puipui ne koe au mai fakalavelave. Ka fakatamilo ne koe au ki te kalaga fiafia o te fakaolataga. . . . ko te tino telā e talitonu ki a Ieova e fakatamilo ne Tena alofa fakamaoni.” (Sala. 32:7, 10) E pelā eiloa mo ‵pui o se fa‵kai kolā e puipui ei ana tino, e penā foki a faifaiga o te alofa fakamaoni o Ieova, e puipui ei tatou i te feitu faka-te-agaga mai i mea fakama‵taku kolā e mafai o tofotofo ei te ‵tou fakamaoni. E se gata i ei, e fia fakapili‵pili foki tatou ki a Ieova ona ko tena alofa fakamaoni.—Iele. 31:3.

15. Se a te sokoga o te alofa fakamaoni o Ieova ki te lafiga mo te ‵pui malosi?

15 Ne toe fakamatala mai ne Tavita a te puipuiga telā ko maua ne tino o te Atua. Ne tusi mai a ia: “Me i te Atua ko toku lafiga tokagamalie, ko te Atua telā e fakaasi mai ne ia te alofa fakamaoni ki a au.” Ne fai mai foki a Tavita e uiga ki a Ieova: “A ia ko toku alofa fakamaoni mo toku ‵pui malosi, ko toku lafiga tokagamalie mo te tino e fakasao ne ia au, ko toku talita mo te Atua e fakamalu au i ei.” (Sala. 59:17; 144:2) Kaia ne soko ei a te alofa fakamaoni o Ieova ki se lafiga mo se ‵pui malosi? Faitalia te koga e ola ei tatou i te lalolagi, kae kafai tatou ko ana tavini, ka fesoasoani mai eiloa a Ieova ke mafai ne tatou o puipui te ‵tou fesokotakiga tāua mo ia. E maua foki a pati fakamalosi penā i te Salamo 91. Ne folafola mai te faisalamo penei: “Ka fai atu au ki a Ieova: ‘A koe ko toku lafiga mo toku ‵pui malosi.’” (Sala. 91:1-3, 9, 14) Ne fakaaoga foki ne Mose se fakamatalaga tai ‵pau e uiga ki se lafiga. (Sala. 90:1) E se gata i ei, i te taimi ko pili ei o mate, ne fakasino atu a Mose ki se fakamatalaga fakamafanafana loto. Ne tusi mai a ia: “A te Atua ko te lafiga mai taimi mua eiloa, ana lima ka ‵lago atu ki a koe ki te se-gata-mai.” (Teu. 33:27) Se a te mea e fakaasi mai ne te tugapati tenei “ana lima ka ‵lago atu ki a koe ki te se-gata-mai” e uiga ki a Ieova?

16. Ne a auala e lua e fakamanuia ei tatou? (Salamo 136:23)

16 Kafai e fai a Ieova mo ‵tou lafiga, ka tokagamalie tatou. Kae e isi ne aso e mafai o loto vāi‵vai tatou kae faigata ke toe ‵tu aka ki luga. Ne a mea ka fai ne Ieova mō tatou i taimi penā? (Faitau te Salamo 136:23.) Ka ‵lago mai ana lima ki a tatou, sau aka tatou ki luga, kae fesoasoani mai ke toe ‵tu aka tatou. (Sala. 28:9; 94:18) Mea aoga e maua ne tatou: A te iloa atu me e mafai o fakalago‵lago tatou ki te Atua, e fesoasoani mai ke masaua ne tatou a fakamanuiaga ko maua ne tatou i auala e lua. Muamua la, e maua ne tatou se lafiga tokagamalie i so se koga e ‵nofo ei tatou. A te lua, a te ‵tou Tamana i te lagi e atafai malosi mai ki a tatou.

TE POGAI E MAUA EI NE TATOU TE LOTO TALI‵TONU MAI TE ALOFA FAKAMAONI O TE ATUA

17. Se a te loto talitonu e mafai o maua ne tatou ona ko te alofa fakamaoni o Ieova? (Salamo 33:18-22)

17 E pelā mo mea ko oti ne sau‵tala tatou ki ei, kafai ko fe‵paki mo se tofotofoga, e mafai o tali‵tonu tatou, me ka fesoasoani mai a Ieova, ko te mea ke tumau tatou i te fakamaoni. (2 Koli. 4:7-9) Ne fai mai te pelofeta ko Ielemia: “Ona ko te alofa fakamaoni o Ieova ne seki fakaseai atu ei ne ia tatou, me e se mafai eiloa o gata a tena alofa fakamagalo.” (Tagi. 3:22) E loto tali‵tonu tatou ki te alofa fakamaoni o Ieova ki a tatou, ona ko pati fakamalosi a te faisalamo me i “mata o Ieova e kilokilo ki a latou kolā e ma‵taku ki a ia, ki a latou kolā e fakatali‵tali ki tena alofa fakamaoni.”—Faitau te Salamo 33:18-22.

18-19. (a) Se a te mea e ‵tau o masaua ne tatou? (e) Se a te mea ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?

18 Se a te mea e ‵tau o masaua ne tatou? A koi tuai o tavini tatou ki a Ieova, ne aofia foki tatou i tino katoa kolā ne fakaasi atu ne te Atua ki ei a te alofa. Kae e pelā me ne ana tino tapuaki, e maua foki ne tatou a mea aoga mai i tena alofa fakamaoni. Ona ko te alofa tenā, e puipui ne ia tatou mai te ‵sai ne ia o tatou ki ana lima. Ka fai ne ia tatou ke ‵pili atu faeloa ki a ia kae ka fakataunu tena fuafuaga mō tatou. E manako a ia ke manuia tatou! (Sala. 46:1, 2, 7) Tela la, faitalia a tofotofoga e mafai o fe‵paki mo tatou, ka tuku mai eiloa ne Ieova a te malosi e manakogina ke tumau tatou i te fakamaoni.

19 Ko oti ne tauloto tatou ki te auala e fakaasi atu ne Ieova a te alofa fakamaoni ki ana tavini. Kae e fakamoemoe a ia ke fakatau fakaasi atu foki ne tatou a te alofa fakamaoni. E fai pefea ne tatou te mea tenā? Ka sau‵tala tatou ki te mataupu tāua tenei i te suā mataupu.

PESE 136 “Se ‵Togi ‵Lei” Mai i a Ieova

^ pala. 5 Se a te alofa fakamaoni? Ko oi e fakaasi atu ne Ieova ki ei a te alofa fakamaoni, kae ne a mea aoga e maua ne latou kolā e fakaasi atu ki ei? A tali ki fesili konei ka sau‵tala ki ei i mataupu muamua e lua kae ka fai‵pati e uiga ki te alofa fakamaoni.

^ pala. 4 A nisi manatu e uiga ki te alofa fakamaoni o te Atua e taku mai i nisi fuaiupu o te Tusi Tapu.—Onoono ki te Neemia 13:22; Salamo 69:13; 106:7; mo te Tagiga a Ielemia 3:32.

^ pala. 54 FAKAMATALAGA O ATA: E fakaasi atu ne Ieova a tena alofa ki tino katoa, e aofia i ei ana tavini. A ata kolā e ‵sae mai i luga o tino, ko fakaasiga o te alofa o te Atua. A te ‵toe mea tāua ko te avanoaga ke maua a mea aoga mai te togiola.

^ pala. 62 FAKAMATALAGA O ATA: A latou kolā ko fai mo tavini a Ieova kae fakatuanaki ki te togiola ka fakaasi atu ne Ieova tena alofa ki a latou i se auala fakapito. I tafa o te aofia o latou i tino katoa kolā e fakaasi atu ne te Atua ki ei a te alofa, e maua ne tavini a Ieova a fakaasiga o te alofa fakamaoni o te Atua. E lavea atu a nai fakaasiga konā i ata konei.