Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 48

“Wucikuru nibedo leng’”

“Wucikuru nibedo leng’”

“Wun wudok leng’ i timo mwu ceke.”​—1 PET. 1:15.

WER 34 Abiwotho i bedopwe

I ADUNDO *

1. Jakwenda Pethro umiyo juk ma kani ni juyic wadi, man pirang’o lembuno copo nen ni gin ma timere ngo iwa?

KADOK watie ku genogen mi cikwo i polo, kunoke mi kwo iwi ng’om, waromo nwang’u kony lee i kum juk ma jakwenda Pethro umiyo ni Jukristu ma tipo wiro mi rundi ma kwong’a. Pethro ukiewo kumae: “Calu Ng’atu ma leng’ m’ulwong’owu, wun bende wudok leng’ i timo mwu ceke, kum egorere kumae: ‘Wucikuru nibedo leng’, pilembe an a leng’.’ ” (1 Pet. 1:15, 16) Wec maeno ubeponjowa nia wacopo lubo lapor pa Yehova, pilembe etie lapor ma ber m’usagu zoo mi leng’o. Wacopo bedo leng’ man wacikara nibedo leng’ i timo mwa ceke. Lembuno copo nen ni gin ma timere ngo iwa, pilembe watie ku kum mi dubo. Pethro en gire de etimo kosa wang’ dupa, ento lapor pare ubenyutho nia wan de waromo “doko leng’.”

2. Wabiweco iwi penji ma kani i thiwiwec maeni?

2 I thiwiwec maeni, wabiweco iwi penji ma e: Nibedo leng’ thelembene tie ang’o? Biblia ubeponjowa ku lembang’o iwi leng’o pa Yehova? Wacopo bedo leng’ nenedi i timo mwa? Winjiri ma kani m’utie i kind bedoleng’ ku winjiri mwa ku Yehova?

NIBEDO LENG’ THELEMBENE TIE ANG’O?

3. Dhanu dupa beparu nia ng’atu ma leng’ utie ng’atu ma nenedi, ento wan wacopo ng’eyo thelembene ma tap kani?

3 Dhanu dupa beparu nia ng’atu ma leng’ utie ng’atu ma ng’iero ngo, m’ukendere ku kendi mi jurudini man ng’atu ma yoo. Ento ng’atu ma leng’ utie ngo ng’atu ma kumeno. Biblia uyero nia Yehova tie leng’, re etie “Mungu ma jamutoro.” (1 Tim. 1:11) Dhanu ceke m’ubewore julwong’ogi “jumutoro.” (Zab. 144:15) Yesu ucimo wang’ ju ceke ma gikendo kendi ma segi man ma gitimo bedopwe kara dhanu unengi. (Mat. 6:1; Mark. 12:38) Ento wan wa Jukristu mandha, wang’eyo thelembe mi bedoleng’ nikum gin ma Biblia uyero. Wang’eyo nia Mungu mwa ma leng’ man ma jamer, copo kwayu ngo nia watim gin ma copere ngo. Pieno, ka Yehova ubekwayuwa nia “wucikuru nibedo leng’,” wabedo mbe ku jiji nia eno tie lembe ma copere ngo. Ento i wang’ nidoko leng’ i timo mwa, ukwayu wakewalar wang’ey nia nibedo leng’ thelembene tie ang’o.

4. Wec ma nia “leng’o” man “nibedo leng’” thelembene tie ang’o?

4 Nibedo leng’ thelembene tie ang’o? I Biblia, wec ma nia “leng’o” man “nibedo leng’ ” benyutho leng’o mi kurajo man mi dini kunoke piny ma jukoyo segi. Thelembene copo nyutho gin ma jukoyo pi nitimo ni Mungu. I yo mange, wabedo leng’ tek watie ku kura ma leng’, wabeworo Yehova i ayi m’uyiyere, man tek watie ku winjiri ma ceng’ini kude. Lembe mi zungo utie nia, kadok wa dhanu watie ku kum mi dubo de, re ecopere nia wabed ku winjiri ma ceng’ini man ma segi ku Yehova Mungu mwa, ma tie ng’atu ma leng’ m’usagu zoo.

“YEHOVA LENG’, LENG’, LENG’ ”

5. Wacopo ng’eyo lembang’o iwi Yehova nikum jumalaika?

5 Yehova tie leng’ i kwonde moko ci. Wang’eyo lembe maeno nikum juserafi, ma gitie jumalaika ma ni ceng’ini ku Komker pare. Jumoko m’i kindgi gipake kumae: “Yehova mir udul leng’, leng’, leng’.” (Isa. 6:3) Pi nibedo ceng’ini ku Mungu ma leng’, jumalaika eno de gicikiri nibedo leng’, de andha gileng’. Pieno, ka malaika moko utero rwonglembe i kabedo moko iwi ng’om, kabedone de doko leng’. Lembuno utimere kinde ma Musa ubino ka ma yen m’udinyo ubewang’ i iye.​—Ai 3:2-5; Yoc. 5:15.

Jukiewo wec “Leng’ ni Yehova” iwi ban mi mola ma kwar m’i kum bongu ma jalam ma dit utwiyo ko wiye (Nen udukuwec mir 6-7)

6-7. (a) Nimakere ku Ai 15:1, 11, Musa uketho nwoc nenedi nia Mungu tie leng’? (b) Ang’o m’ubed upoyo wi nyithindho mir Israel nia Mungu tie leng’? (Nen cal m’i ng’eye.)

6 I ng’ei ma Musa utelo wi nyithindho mir Israel ukadhu nam ma kwar, eketho nwoc akeca igi nia Yehova Mungu migi tie leng’. (Som Ai 15:1, 11.) Jumisiri m’ubed uworo mungu m’araga gibino ngo leng’ nyanok de. Kadok Jukanan m’ubed uworo mungu m’araga de gibino ngo leng’. Gin ma gibed gitimo pi niworo mungu migi, moko ubino nithiero awiya ni mungu migine man nitimo lembsasa mi tarwang’. (Law. 18:3, 4, 21-24; Poi. 18:9, 10) Ento Yehova copo kwayu ngo nyanok de nia jurutic pare gitim lembe ma reco, kum e Leng’ nisagu zoo. Pi nipoyo wi nyithindho mir Israel pi lembuno, jugam juketho ban mi mola ma kwar i kum bongu ma jalam ma dit ubed utwiyo ko wiye. Jukiewo i kum ban ne kumae: “Leng’ ni Yehova.”​—Ai 28:36-38.

7 Lembe ma jukiewo iwi ban maeno copo ketho ng’atu moko ci m’unene ng’eyo nia Yehova tie leng’. Dong’ wacopo yero ang’o pi Jaisrael m’uneno ngo ban maeno pilembe ebino ngo ceng’ini ku jalam ma diti? Nyo ecopo ng’eyo ngo lembe maeno ma pire teki? Ungo! Pilembe kubang’ Jaisrael, ng’atuman ubed uwinjo lembe maeno kinde ma jubesome kud i Cik i wang’ dhanu zoo: i wang’ jumaco, jumamon, man awiya. (Poi. 31:9-12) Ka nwang’u in de ibino nuti i kindgi, nwang’u icopo winjo wec mae: “An a Yehova Mungu mu . . . ka kumeno wubed leng’, kum an a leng’.” “Man wubibedo leng’ ira: kum an, an a Yehova, an a leng’.”​—Law. 11:44, 45; 20:7, 26.

8. Ponji ma kani ma wanwang’u i Lembe mi Julawi 19:2 man 1 Pethro 1:14-16?

8 Wakewec kawoni iwi wec ma jukiewo i Lembe mi Julawi 19:2 ma jubed jusomo ni dhanu ceke. Yehova uwacu ni Musa kumae: “Yer ni udul mi nyithindho mir Israel ceke, man iwac igi kumae, wubed leng’; kum an a Yehova ma Mungu mu a leng’.” Copere nia jakwenda Pethro de udwogo iwi wec maeno kinde m’ebino kwayu nia Jukristu ‘gibed leng’.’ (Som 1 Pethro 1:14-16.) Andha tin watie ngo i the Cik pa Musa. Ento lembe ma Pethro ukiewo m’ubecwaku wec ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:2, ubenyutho nia Yehova tie leng’, man dhanu ceke m’umare gicikiri nitimo kero nibedo leng’. Lembuno utie iwa wan ceke, kadok wabed ku genogen mi cikwo i polo kunoke mi kwo i paradizo iwi ng’om.​—1 Pet. 1:4; 2 Pet. 3:13.

“WUDOK LENG’ . . . I TIMO MWU CEKE”

9. Kony ma kani ma wacopo nwang’u i buku mi Lembe mi Julawi thek 19?

9 Wabemito waponj nibedo leng’ pilembe wamito wanyay mutoro i Mungu mwa ma leng’. Yehova umiyo iwa telowic ma tap kara wang’ey gin ma waromo timo. Telowicne nwang’ere i Lembe mi Julawi thek 19. Jararieko moko mir Ebrania ma nyinge Marcus Kalisch ukiewo nia, “copere Lembe mi Julawi thek 19 pire tie tek lee man etie acel m’i kind buku abic ma kwong’a mi Biblia.” Wakewec iwi versene moko m’uweco iwi ponji ma waromo nwang’u i kwo mwa ma kubang’ ceng’. Poy nia wec ma nia “wubed leng’ ” ubino ndhundhu i ng’ey wec ma Lembe mi Julawi thek 19 ucaku ko.

Cik m’uweco pi jurunyodo ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:3, ucikere nicwalu Jukristu nitimo ang’o? (Nen udukuwec mir 10-12) *

10-11. Lembe mi Julawi 19:3 uyero nia watim ang’o, man ke pirang’o pire tie teki?

10 I ng’ei ma Yehova uyero ni nyithindho mir Israel nia gicikiri nibedo leng’, edok emedo kumae: “Kubeng’wu kubeng’wu ng’atuman [uwor] min mire, ku won mire . . . an a Yehova Mungu mu.”​—Law. 19:2, 3.

11 Pire tie tek nia wawor telowic pa Mungu m’uyero nia wawor jurunyodo mwa. Poy i kum lembe ma Yesu udwoko kinde ma ng’atu moko upenje nia “ukwayu atim ang’o ma ber kara anwang’ kwo ma rondo ku rondo?” Kud i kind lembe ma Yesu udwoko ire, moko ubino nia eyung won ku min. (Mat. 19:16-19) Yesu ucimo bende wang’ Jufarisayo ku jugorcik pilembe gibed gicamu gamba kara jurunyodo migi kud unwang’ yung. I ayi maeno re ma gidwoko “lembe pa Mungu ni gin ma tije mbe.” (Mat. 15:3-6) “Lembe pa Mungune” uketh’i iye cik mir abic ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:3 m’utie acel m’i kind Cik apar. (Ai 20:12) Poy bende nia telowic ma Mungu umiyo i Lembe mi Julawi 19:3 m’uyero nia yung wuru ku meru, ubino ndhundhu i ng’ei wec ma Mungu yero nia “wubed leng’, kum an a Yehova Mungu mu a leng’.”

12. Wacikara nipenjara ku penji ma kani nimakere ku juk ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:3?

12 Nimakere ku juk maeno ma Yehova umiyo, ng’atuman m’i kindwa ucikere nipenjere kumae: ‘Nyo an abemiyo yung ni jurunyodo para?’ Tek inwang’u nia i wang’e ibed imiyo ngo igi yung i kadhiri m’ukwayere, mito itim alokaloka niai kawoni. Icopo yiko ngo lembe m’udaru kadhu, ento icopo maku yub pi nikonyogi lee. Saa moko nyo iromo maku yub pi ninambu kugi i saa ma lee. Kunoke icopo konyogi i thenge mi kum, mi tipo man icopo tielo cwinygi nisagu. Kan itimo kumeno, eno nwang’u ibeworo gin ma Lembe mi Julawi 19:3 uyero.

13. (a) Juk mange ma kani ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:3? (b) Calu m’ugorere i Luka 4:16-18, tin wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi?

13 Lembe mi Julawi 19:3 ubeponjowa ku lembe mange ma waromo timo pi nibedo leng’. Eweco iwi woro sabatu. Wan wa Jukristu, wambe i the Cik pa Musa, pieno waworo ngo yenga mi sabatu. Re asu wacopo nwang’u ponji dupa i kum kite ma nyithindho mir Israel gibed giworo ko sabatu man bero ma gibed ginwang’u. Sabatu ubino nindo ma jubed ju yom i iye i kum tic, man ebed emiyo kaka mi ketho wijo zoo i kum lembe mi tipo. * Eno re m’uketho i nindo mi sabatu, Yesu ubed ucidho i sinagog i adhura pagi ma dhe man ebed esomo Lembe pa Mungu. (Ai 31:12-15; som Luka 4:16-18.) Cik ma Mungu umiyo m’uwacu nia “wugwok ceng’ sabatu para” ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:3, ucikere nicwaluwa wakoy saa ku bang’ ceng’ pi nitimo lembe mi tipo. Nyo inwang’u nia ukwayu itim alokaloka moko pi niworo lembuno? Tek icuku koyo saa thirithiri pi nitimo lembe mi tipo, ibibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Eno tie lembe ma pire tek kara ibed leng’.

KETH WINJIRI PERI KU YEHOVA UBED MA TEK

14. Lemandha mir ukungu ma kani ma ju dwogo i wiye thirithiri i Lembe mi Julawi thek 19?

14 Lembe mi Julawi thek 19 uweco thirithiri iwi lemandha mir ukungu ma copo konyowa kara wabed leng’. Verse mir 4 uthum ku wec mae: “An a Yehova Mungu mu.” Wec maeno ku mange m’urombo kude nwang’ere wang’ 16 i thek ma rom eno. Eno ubepoyo wiwa i kum cik ma kwong’a m’uwacu kumae: “An a Yehova Mungu peri . . . Kud ibed ku mungu mange ndhu an.” (Ai 20:2, 3) Kubang’ Jakristu m’umito ebed leng’, ucikere ngo niketho gin moko kunoke ng’atu moko pire bed tek nisagu winjiri pare ku Mungu. Bende calu ma wayeyo nyinge ma walwong’ara ko Jumulembe pa Yehova, wamito ngo watim lembe moko ci ma copo cido nyinge ma leng’.​—Law. 19:12; Isa. 57:15.

15. Verse ma nwang’ere i Lembe mi Julawi thek 19 m’uweco iwi lam, ubecwaluwa nitimo ang’o?

15 Kara nyithindho mir Israel ginyuth nia Yehova tie Mungu migi, ugam ukwayere nia giwor cik pare. Lembe mi Julawi 18:4 uyero kumae: “Wutim lembapoka para, man ugwok cik para, kara wuwoth i ie: an a Yehova Mungu mu.” Lembe mi Julawi thek 19 utie ku “cik” moko m’ukethere pi thek mir Israel. Ku lapor, verse mir 5-8, 21, 22 uweco pi lei ma jubed juthiero ni lam. Jucikiri nithiero lam eno i ayi ma kara kud ecid “gin ma leng’ pa Yehova.” Nisomo giragora maeno ucikere nicwaluwa wanyay anyong’a i Yehova man wamii ire lam mi pak i ayi m’ejolo, calu ma Juebrania 13:15 ubekwayuwa nia watim.

16. Cik mir ukungu ma kani m’utie i Lembe mi Julawi thek 19, m’ubepoyo wiwa i kum tung’ tung’ m’utie i kind ju m’ubeworo Mungu ku m’ubewore ngo?

16 Pi nibedo leng’, wacikara nikoc ku dhanu mange m’ubeworo ngo Mungu. Re ecopo bedo iwa lembe ma tek. Saa moko awiya wadwa mi somo, jukuloka wadwa, wedi mwa ma gitie ngo juyic man jumange gicopo dhuro mac i kumwa kara kud watim ni Yehova i ayi m’ukwayere iwa. Ka wanwang’ara i lembe ma kumeno, ukwayu wamak yub ma pire tek. Ang’o ma bikonyowa nimaku yub ma cuu? Wakenen cik mir ukungu moko ma pire tek ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:19 m’uwacu: “Kadok kendi ma kite tung’ tung’ de kud ikendi.” Cik maeno uketho nyithindho mir Israel gibedo tung’ ku thek mange m’udhokogi. Tin Jukristu gikendo bongu mir ayi ma tung’ tung’, calu ve ma jujebo ku pamba kunoke ku nilo pilembe dong’ gimbe i the Cik pa Musa. Ento wan wamito ngo wabed ve dhanu ma yiyoyic ku timo migi ukoc ku lembe ma Biblia ubeponjo, kadok gibed awiya wadwa mi somo kunoke jurutic wadwa. Andha wamaru wedi mwa, man wanyutho mer ni dhanu mange. Re yub wamaku i kwo mwa nyutho nia wabiworo Yehova, kadok nwang’u yubne ubeketho wabedo tung’ ku dhanu m’udhokowa de. Poy nia pire tie tek lee nibedo i thenge pa Mungu, kum eno tie yore acel ma wabedo ko leng’.​—2 Kor. 6:14-16; 1 Pet. 4:3, 4.

Nyithindho mir Israel ginwang’u ponji ma kani i Lembe mi Julawi 19:23-25? Ka in ke inwang’u ponji ma kani kud i versenegi? (Nen udukuwec mir 17-18) *

17-18. Wacopo nwang’u ponji ma kani ma pire tek i Lembe mi Julawi 19:23-25?

17 Wec ma nia “an a Yehova Mungu mu” ubed upoyo wi nyithindho mir Israel nia gicikiri niketho winjiri migi ku Yehova ni gin ma pire tek lee nisagu i kwo migi. Nenedi? Lembe mi Julawi 19:23-25 unyutho thelembene acel. (Som.) Kepar kite ma nyithindho mir Israel gicopo tiyo ko ku wec maeno kinde ma gimondo i ng’om mi lembang’ola. Tek ng’atini upidho yen ma pir acama, ecikere ngo nicamu nying yen ne pi oro adek. I oro mir ang’wende, jubed jutiyo ku nying yende pi hema pa Mungu. I orone mir abije ka dong’ won yende copo camu nying yen pare. Cik maeno uketho nyithindho mir Israel ginyang’ nia gicikiri ngo niketho yeny migi i kabedo ma kwong’a. Ugam ukwayere nia gigen nia Yehova bipong’o yeny migi, man nia giketh timo ire thier ubed ni lembe ma kwong’a. Ebiketho gibikoso ngo gin ma giromo camu. Mungu ukwayugi bende nia gibed gimii giramiya ku berocwinygi pi hema pare, ma tie kaka ma gitimo iye thier ire.

18 Cik ma jukiewo i Lembe mi Julawi 19:23-25 ubepoyo wiwa i kum ponji pa Yesu iwi got. Yesu uwacu kumae: “Wuwek nidieng’ . . . nia wubicamu ang’o kunoke wubimadhu ang’o.” Edok emedo nia, “Wegwu m’i polo ung’eyo nia wutie ku yeny mi piny maeni zoo.” Mungu bipong’o yeny mwa, tap calu m’ebepong’o ko yeny pa winyo. (Mat. 6:25, 26, 32) Watie ku genogen nia Yehova bipong’o yeny mwa. Man wamiyo “giramiya” i amung’ pi nikonyo ju m’utie ku yeny. Wamiyo bende giramiya ku bero cwinywa pi nikonyo garama mi cokiri. Yehova ubeneno berocwiny maeno ma wabetimo, man ebiculo iwa kawang’e. (Mat. 6:2-4) Tek wabenyutho berocwiny, eno nwang’u wanyutho nia wanyang’ i ponji ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:23-25.

19. Inwang’u bero ma kani i verse mi Lembe mi Julawi ma wang’iyo iye?

19 Wanyamu i verse moko kende mi Lembe mi Julawi thek 19, m’ukonyowa nineno kite ma wacopo bedo ko leng’ calu Mungu mwa ma leng’. Tek wabekwanyu kothe, eca nwang’u wabetimo kero ‘nidoko leng’ i timo mwa ceke.’ (1 Pet. 1:15) Dhanu dupa m’ubetimo ngo ni Yehova, gineno kura mwa ma beco. Lembene ucwalu jumoko m’i kindgi nipaku Yehova. (1 Pet. 2:12) Re ponji mange de tie dupa ma waromo nwang’u i Lembe mi Julawi thek 19. Thiwiwec m’ulubo biweco iwi versene mange mi thek ma rom eno, man ebikonyowa nineno thenge mange ma wacopo ‘doko leng’’ i iye i kwo mwa, calu ma Pethro ubekwayu kowa.

WER 80 ‘Bil man inen nia Yehova e ber’

^ par. 5 Wamaru Yehova lee mandha, man wabemito wanyay anyong’a i iye. Yehova tie leng’, man ebemito ju m’ubewore de gibed leng’. Nyo andha wa dhanu ma watie ku kum mi dubo, ecopere iwa nibedo leng’i? Eyo. Juk ma jakwenda Pethro umiyo ni Jukristu wadi man cik ma Yehova umiyo ni nyithindho mir Israel bikonyowa nineno kite ma wacopo bedo ko leng’ i timo mwa ceke.

^ par. 13 Pi ning’eyo lembe dupa i kum sabatu man ponji ma wacopo nwang’u, nen thiwiwec “Tic man yom utie ku saa migi” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 12, 2019.

^ par. 57 KORO I CAL: Jalawobi moko ma dong’ uteng’ini ubenambu karacelo ku jurunyodo pare, ekelo dhaku pare ku nyathin pare ma nyaku de niliewogi, man ebecukuweco kugi thirithiri.

^ par. 59 KORO I CAL: Jaisrael moko ma jarafur ubeneno nying yen moko iwi yen m’epidho.