Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 48

“Tsje katamao”

“Tsje katamao”

“Tsje katamao josʼin mangínkao yaono” (1 PED. 1:15).

KJOAJNDA 34 Ñaki kixi kjuíkoa yaona

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jmé kjoafaʼaitsjen kitsjoale pastro Pedro je chjotale Cristo, kʼoa ánni sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjenñá nga tsín koa̱nná kʼoasʼiaan.

NI YA ngʼajmi tjínná kjoachoya kʼoa ni i̱ Sonʼnde, koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pedro je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi kisʼele kjoachoya xi tsakatio nga siglo 1. I kitsole: “Josʼin nga tsje kjoan je xi kinchja̱no, kʼoati jon tsje katamao josʼin mangínkao yaono. Kʼoasʼin tjítʼa xo̱n: Tsje katamao nga jon, nga̱ tsje nía nga an” (1 Ped. 1:15, 16). Jmé xi bakóyaná én jebi. Kui bakóyaná nga koa̱n chjénngilee je Jeobá, jéní xi ngisasa nʼio tsje. Tjínnele nga tsje koanngínkoaa yaoná, kʼoa koaanná kʼoasʼiaan ninga chjotajée maa. Je pastro Pedro kʼoati nkjín kʼa nga tsín nda kisʼin, tonga je choa̱ xi tsakʼéjna kui bakóná nga koa̱n tsje kjuinkoaa yaoná.

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 I kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi: jmé xi tsoyanile nga tsje maa, jótso je Biblia xi tʼatsʼe nga tsje je Jeobá, jósʼiaan nga tsje sʼin kjuinkoaa yaoná, kʼoa jósʼin tíjna nga tsje mangínkoaa yaoná kʼoa nga miyole Jeobá maa.

JMÉ XI TSOYANILE NGA TSJE MAA

3. Jmé xi fiya jko̱ chjota kʼianga kui síkjaʼaitsjen tʼatsʼe jngo chjota xi tsje, tonga jñáni bakóyaná josʼin tíjna nga tsje maa.

3 Kʼianga kui én xi tsje tso nrʼoé je chjota, nʼio nkjín xi kui fiya jko̱ jngo chjota xi kʼoasʼin matsen nga tsín bijno kʼoa nga ba tjínle, kʼoa je najño xi bʼakjá kui bakó nga Niná síxále, jolani jokjoan sén xi sínda je chjota. Tonga ali tsa kʼoajinsʼin ʼyanile chjota nga tsje. Je Biblia kʼoatso nga je Jeobá jngoo Niná xi tsjoa tjínle (1 Tim. 1:11). Kʼoati tso nga tsjoa tjíole xi je bexkón (Sal. 144:15). Kʼoa je Jesús kʼoakitsole nga tsín nda kisʼin je xi síxkónkjoan najñojnro tsakʼakjá kʼoa nga tokui kʼoakisʼinni xi ndatjín nga chjota skoe̱ (Mat. 6:1; Mar. 12:38). ʼYañá josʼin tíjna nga tsje maa nga̱ yaa Biblia tsoya. ʼYañá nga tsje je Niná kʼoa nga tsjoakená, kʼoa tsínkʼia kui kʼoakuitsoná jmeni xi tsín kuitjosonná. Tsa kʼoatsoná je Jeobá nga tsje koaan, kuinga be nga kuitjosonná. Kʼianga tsje sʼin koanngínkoaa yaoná tjínnele koa̱njinná jósʼin tíjna nga tsje koaan.

4. Jmé xi tsoyanile nga tsje maa.

4 Jmé xi tsoyanile nga tsje maa. Kʼianga kui én xi tsje tso síkʼaxki̱ Biblia, kui nchja̱ni nga tsje sʼin mangínkoaa yaoná kʼoa nga tsje sʼin ʼyaxkoán Niná. Kʼoati kui nchja̱ni nga tʼaxin biyoaa nga Niná nixálee. Tsje koaan kʼiatsa tsje sʼin koanngínkoaa yaoná, tsa kʼoasʼin jchaxkoán Jeobá josʼin mele kʼoa tsa miyoná koa̱nni. Ningalani nʼio tsje je Jeobá, koaan miyole koaan ninga chjotajée maa.

“TSJE, TSJE, TSJE JE JEOBÁ”

5. Jmé xi bakóyaná xi tʼatsʼe Jeobá je ánkje.

5 Je Jeobá nʼio tsje. I kitso kʼa ánkje xi serafín ʼmi, xi ya tjíochrian jñani séjna je yáxilele Jeobá: “Tsje, tsje, tsje je Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán. Kijnakitse sonʼnde je kjoajeyale” (Is. 6:3). Kʼianga ndasʼin koatio ngixko̱n Niná tjínnele nga tsje koa̱n je ánkje, kʼoa tsje kjoaixiní. Kʼianga jngo ánkjele Jeobá jaʼai i̱ Sonʼnde nichxin kjoatse, tsje koan je ʼnde jña tsakasenjna. Kʼoakoan kʼianga nichxinle Moisés, ʼndetsje koan jñani tífaʼájnga̱ je yánaʼyá nga̱ jngoo ánkje kichokasejna xi tsakjákao je Moisés (Éx. 3:2-5; Jos. 5:15).

Je ki̱cha̱ xi oro koanndani xi tíjnatʼa najño xi tsakʼékjá jko̱ naʼmitítjon itso xi jaʼaitʼa: “Tsʼee Jeobá je xi tsje” (Chótsenlai je kjoaʼmiya 48, párrafo 6, 7)

6, 7. 1) Tojo tso Éxodo 15:1, 11, jókitso Moisés xi tʼatsʼe nga tsje je Jeobá. 2) Jósʼin tsabeni je chjota israelita nga tsje je Niná (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

6 Kʼianga jejaʼatojinndá je Moisés kao chjota israelita ya ndáchikon Ní, kʼoakitso nga tsje je Jeobá (tʼexkiai Éxodo 15:1, 11). * Alikui tsje kikao yaole je chjota xi tsakʼétsʼoale niná xi kisʼe ya Egipto. Kʼoati tsín tsje kikao yaole je chjota xi Canaán tsʼe nga tsakʼétsʼoale je ninále nga̱ kisikʼienle je ʼndíxtile kʼoa kisichajngi nga tsakʼétsʼoale ninále (Lev. 18:3, 4, 21-24; Deut. 18:9, 10). Tonga je Jeobá alikui mangóson kao je niná ndiso jebi, nga̱ tsínkʼia kui kʼoatsoná nga kui kʼoasʼiaan xi jndí tíjna. Ñaki tsje je Jeobá. Jebi yaa tsakakó jotso én xi kisʼetʼa je ki̱cha̱ xi tíjnatʼa je najño xi tsakʼékjá jko̱ je naʼmitítjon. Itso én xi jaʼaitʼa: “Tsʼee Jeobá je xi tsje” (Éx. 28:36-38).

7 Nga tsabe je chjota nga kʼoatso én xi tjítʼa ki̱cha̱ xi tíjnatʼa je najño xi tsakʼékjá jko̱ je naʼmitítjon, koanjinle nga nʼio tsje je Jeobá. Ningalani tsín tsabe kʼa je chjota israelita nga kʼoatso én xi tjítʼa je ki̱cha̱ xi tíjnatʼa je najño xi tsakʼékjá jko̱ je naʼmitítjon, tojo tsabe nga nʼio tsje je Jeobá. Ngatsʼi chjota israelita kinrʼoé nga kisʼexkia je kjoatéxoma ngixko̱n xi xʼin, xi yánchjín kao xtiʼndí (Deut. 31:9-12). Tsa yalani tsakiyoaa nga kui nichxin, i̱jin tso én xi kinoʼyá: “Anña Jeobá Nináno, [...] kʼoa jon tjínnele tsje koa̱on nga̱ tsjeña an”, “jon tjínnele tsje koa̱on, nga an Jeobá tsjeña” (Lev. 11:44, 45; 20:7, 26).

8. Jmé xi bakóyaná jotso Levítico 19:2 kao 1 Pedro 1:14-16.

8 Kuila kataʼyaa jotso je kjoatéxoma xi koanxkiale je chjota israelita xi ya Levítico 19:2 faʼaitʼa. Je Jeobá i kitsole Moisés: “Tinókjoakoai ngatsʼi chjota israelita kʼoa i̱ tʼinlai: Tjínnele nga tsje koa̱on, nga̱ an Jeobá Nináno, tsjeña”. Tsakui nichxin kui én jebi kisichjén je pastro Pedro nga i̱ kitsole je chjotale Cristo: “Tsje katamao” (tʼexkiai 1 Pedro 1:14-16). * Ningalani tsín tikui Kjoatéxomale Moisés mangíntjenngiñá, jmeni xi kitso Pedro kui bakóyaná nga tsje je Jeobá, kʼoa xi je bexkón kʼoati tjínnele tsje koa̱n tojo tso ya Levítico 19:2. Tjínnele tsje koaan ngatsʼiaa, ni ya ngʼajmi tjínná kjoachoya kʼoa ni i̱ Sonʼnde (1 Ped. 1:4; 2 Ped. 3:13).

“TSJE KATAMAO JOSʼIN MANGÍNKAO YAONO”

9. Jósʼin koasenkaoná nga kui chótʼayajiaan Levítico capítulo 19.

9 Nga mená kjoáyatsjoaa kon Niná, machjén nga jchaa jósʼiaan nga tsje koaan. Nʼio nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná Jeobá josʼin nga tsje koaan. Kjoafaʼaitsjen jebi yaa faʼaitʼa kʼa ya Levítico capítulo 19. I kitso jngo chjota xi kui kotʼayason tʼatsʼe én hebreo, xi Marcus Kalisch tsakʼin: “Tsakui nichxin kui capítulo jebi xi ya tsoyayeje, kʼoa nkjín koya jmeni xi síkʼaxki̱. Kui capítulo jebi xi ngisa tjínle kjoandosin xi nchja̱ni Levítico kʼoa tsakuije̱ jme xi nchja̱ni je libro xi aon títjon kichji xi faʼaitʼa Biblia”. Ya capítulo 19 itso je én xi bʼétsʼiakaoni: “Tjínnele nga tsje koa̱on”. Kʼoa kui chótʼayajin kʼa je versículo xi kui nchja̱ni jósʼin nga tsje kjuinkoaa yaoná nga nyaon nyaon.

Jmé xi tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan nga bʼexkiaa Levítico 19:3 xi tʼatsʼe xijcháná (Chótsenlai párrafo 10-12) *

10, 11. Jméni xi tjínnele sʼiaan nga tsje koanngínkoaa yaoná tojo tso Levítico 19:3, kʼoa ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin jmeni xi tso.

10 Kʼianga jekʼoakitsole Jeobá je chjota israelita nga tjínnele tsje koa̱n, i kitsosale: “Nga jngó jngó tjínnele jchaxkón je na̱no kao nʼaino [...]. Anña Jeobá Nináno” (Lev. 19:2, 3).

11 Tjínnele si̱tjosoán nga kʼoatsoná Niná nga jchaxkoán je xijcháná. Si̱kjaʼaitsjenla nga ñandia i̱ kitsole Jesús jngo chjota: “Jmé kjoanda xi sʼian nga sʼe̱sínina kjoabijnachon ngantsjai”. Kʼianga kʼoakitsole Jesús jme xi tjínnele sʼin, kʼoati kitsole nga tjínnele skoe̱xkón je nʼaile kao na̱le (Mat. 19:16-19). Je Jesús alikui kisasenle nga tsín kisitjoson kjoatéxoma jebi je chjota fariseo kao chjota escriba. I kitsole: “Kʼoasʼin kinixoyao kjoatéxomale Niná” (Mat. 15:3-6). Nga “kjoatéxomale Niná” kitso je Jesús kʼoati kui kinchja̱ni je xi maʼaonni xi faʼaijin je xi te kjoatéxoma kʼoa kao xi faʼaitʼa ya Levítico 19:3 (Éx. 20:12). Ya Levítico 19:3 kʼoatso nga tjínnele jchaxkoán je xijcháná, kʼoa nga tongini itso én xi faʼaitʼa: “Tjínnele nga tsje koa̱on, nga̱ an Jeobá Nináno, tsjeña”.

12. Jméni xi koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan tojo tso Levítico 19:3.

12 Nga jngó jngóñá nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A nda tisitjosoan je kjoatéxomale Niná jñani kʼoatso nga tjínnele skoexkoán je xijchána”. Tsa tsín kʼoatinʼia jmeni xi tjínnele sʼiaan tsakai, koaan si̱ndayaa yaoná. Ningalani tsín koa̱n si̱kʼantjaiyaa jokinʼia ngasʼa, koaan kuinyakoaa ndʼaibi kao nichxin xi fisani je xijcháná. Tsakui nichxin ngisasa tse nichxin si̱kʼayalee. Koaan kuinyakoaa nga kʼoailee je tsojmi xi machjénle, nga ngisa katamachriantʼale je Jeobá kʼoa nga tosi tonda je katasíxále, kʼoa koaan si̱nʼioá kon. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin si̱tjosoán jmeni xi tso Levítico 19:3.

13. 1) Jñásanile kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Levítico 19:3. 2) Jósʼin chjénngilee jokisʼin Jesús tojo tso ya Lucas 4:16-18.

13 Ya Levítico 19:3 ijngosa koya tsoyaná josʼin nga tsje koaan. Kʼoatso nga tjínnele jchaxkón nga xoto. Ñá xi chjotale Cristo maa alikui tikui kjoatéxoma mangíntjenngiñá, tonga nʼio tse xi bakóyaná jmeni xi kisʼin chjota israelita kʼianga xoto kʼoa je kjoanichikontʼain xi kisokole nga kisitjoson. Kʼianga kisikjáya nga xoto je chjota israelita alikui titsʼe xá kisʼinni, jé Jeobá tsabexkón. * Kuinga ya ndʼia sinagoga ki ntsjaintsjaini Jesús nga xoto kʼoa kui Énle Niná tsakʼéxkia (Éx. 31:12-15; tʼexkiai Lucas 4:16-18 *). Jmeni xi tso Levítico 19:3 tʼatsʼe nga ʼyaxkón nga xoto, kui tsoyaná nga tjínnele si̱ʼaa nga nyaon nyaon nga kui xále Niná sʼiaan. A machjén nga ngisasa kʼoailee kjoandosin xi tʼatsʼe jebi. Tsa ntsjaintsjai si̱kʼayaa nichxin nga kui xále Niná sʼiaan, ngisaa koa̱nchriantʼalee je Jeobá, kʼoa tjínnele kʼoasʼiaan nga tsje koaan.

NGISASA SI̱CHRIANTʼALEE JE JEOBÁ

14. Jméni xi nʼio tjínle kjoandosin xi tso Levítico capítulo 19.

14 Ya Levítico capítulo 19 nkjín kʼa síkʼaxki̱ jmeni xi koasenkaoná nga tosi tonda tsje koaan. Nga jefetʼa ya versículo 4 itso: “Anña Jeobá Nináno”. Ya capítulo jebi 16 kʼa faʼaitʼa je én xi tikʼoatsoni. Jebi kui síkjaʼaitsjenjinná je kjoatéxoma xi títjon xi faʼaijin je xi te kjoatéxoma, jñani tso: “Anña Jeobá Nináli [...]. Alikui kjaʼaí niná katasʼeli” (Éx. 20:2, 3). Je chjotale Cristo xi mele nga tsje sʼin kʼoéjna ngixko̱n Niná, machjén nga kui ngisa tsjoále kjoandosin nga simiyo Niná. Nga testigole Jeobá maa alikui kui mená kʼoasʼiaan jmeni xi sijndí je jaʼaíntsjele Niná (Lev. 19:12; Is. 57:15).

15. Jméni xi síkjaʼaitsjenjinná ya Levítico capítulo 19 tʼatsʼe nga cho̱ tsakʼaitʼale Niná.

15 Kʼianga kisitjoson je chjota israelita je kjoatéxomale Niná, kʼoasʼin tsakakóni nga je Jeobá Ninále. Ya Levítico 18:4 itso: “Titjoson je kjoatéxomana, kʼoa kʼoasʼin tangínkao yaono jotso kjoatéxomana kʼoa titjoson. Anña Jeobá Nináno”. Ya capítulo 19 kui faʼaitʼa kʼa je kjoatéxoma xi kitsjoale Niná je naxinandá Israel. Tobʼelañá, ya versículo 5 saʼnda 8, 21 kao 22 kui nchja̱ni nga cho̱ tsakʼaitʼale Niná. Tjínnele kʼoasʼin tsakʼaitʼa cho̱ jebi josʼin nga tsín kisijndí jmeni xi tsje tíjna ngixko̱n Jeobá. Kʼianga bʼexkiaa versículo jebi, kui síkjaʼaitsjenná nga tjínnele kui kʼoasʼiaan kʼoa kui kʼoaitʼalee Niná jmeni xi sasénle tojo tso Hebreos 13:15.

16. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso Levítico 19 nga tsín mangóson je xi Niná síxále kʼoa kao xi mai.

16 Kʼianga tsje koaan tjínnele skoe̱ je chjota nga tsínkui kʼoanʼia josʼín je xi tsín Niná síxále. Alikui choa ñʼai maná, nga̱ je xi ñatjen mangián skuela, xi ñatjen nixá, je xíngiaa xi tsín makjainle Énle Niná kʼoa xi kjaʼaísa chjota sakʼoa kui kʼoatsoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi kjoaʼaná je nichxinná nga je Jeobá tinixálee. Kʼianga kʼoama, jméni xi koasenkaoná nga nda chjoéjiaan jme xi sʼiaan. Kataʼyala je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná ya Levítico 19:19, jñani i̱ tso choa: “Alikuijin chʼakjáo je najño xi jao nachjón xi kjaʼaí kjaʼaínile koanndani”. Nga kisitjoson kjoatéxoma jebi je chjota israelita, kʼoasʼin tsakakóni nga tsín koanngóson kao je naxinandá xi ya tsakationdaile. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui chʼaotjín tsakui chʼa̱kjá najño xi kjaʼaí kjaʼaí nachjón koanndani. Je xi chʼaotjín kuinga kʼoasóyoaa kʼoa tsakui kʼoasʼiaan josʼín je chjota xi kui kʼoasʼín xi kontra tíjnale Biblia, jolani xi ñatjen mangián skuela, xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xíngiaa. Tsjoachañá je xíngiaa kʼoa nda nikoaa ngatsʼi chjota. Tonga kʼianga kui chjoéjiaan je xi nʼio tjínle kjoandosin tjínnele jchale nga choʼndale Jeobá maa kʼoa nga tsín mangósoán josʼín chjota xi tsín je síxále. Kʼiatsa mená nga tsje sʼin kuiyoaa ngixko̱n Niná, machjén nga ñaki toje kjuintʼalee (2 Cor. 6:14-16; 1 Ped. 4:3, 4).

Jméni xi koanjinle je chjota israelita kʼianga tsakʼéxkia Levítico 19:23-25, kʼoa jméni xi majinná ñá (Chótsenlai párrafo 17, 18) *

17, 18. Jméni xi nʼio chjíle bakóyaná Levítico 19:23-25.

17 Nga “Anña Jeobá Nináno” tso én xi kinrʼoé je chjota israelita, kuijin jaʼaitsjenle nga kui ngisa chjí skoe̱kon nga ndasʼin koatio ngixko̱n Jeobá. Kataʼyala jótjínnele kisʼin tojo tso Levítico 19:23-25 * (tʼexkiai). Kataʼyala josʼin tsakinyakao én jebi je chjota israelita kʼianga jejaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Kʼiatsa jngo chjota israelita xi kui tsakántje je yá xi to bale, alikui koan nga je kiskine je tole yá xi jan nó. Kʼianga koanni ño nó, je to xi tsakale je yá xi tsakántje yaa kikao ya yo̱ngo̱le Niná. Kʼiaa saʼnda nga koanni aon nó koan kiskine je chjota israelita je tole yá xi tsakántje. Kuijin kjoatéxoma jebi tsakinyakao nga koanjinle nga tsínkui títjon kisikatío jmeni xi je mele. Tjínnele je Jeobá kisinʼiotʼa nga je tsjoále jmeni xi koa̱nchjénle kʼoa nga kui xále Niná títjon sikatío, nga̱ jé Niná tsjoále jme xi ski̱ne. Je Niná kʼoakitsole nga katatsjoá jmeni xi tjínle je xi koanchjén ya yo̱ngo̱, jñani ʼyaxkón Niná.

18 Je kjoatéxoma xi faʼaitʼa ya Levítico 19:23-25 kui síkjaʼaitsjenjinná jmeni xi kitso Jesús ya jngo sonnindo, nga i̱ kitso: “Ali bʼexkónjinlao yaono xi tʼatsʼe [...] jme xi chi̱nao, jme xi sʼio”. Kʼoa i kitsosa: “Je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi be nga machjénno ngayije kjoa jebi”. Je Niná tsjoáná ngayeje jme xi machjénná tojo síkao je ʼndínise (Mat. 6:25, 26, 32). Ñaki tjínjngoo tokoán nga je Jeobá sikuindaná. Xi ijngosani, toñá sʼejinná josʼin binyakoaa je xi nganʼio machjénle kʼoa bʼainganʼioñá ya jinjtín nga batioá tao̱n xi ya machjén. Je Jeobá kuenta sʼín josʼin bʼainganʼioá kʼoa jé tsjoángajaoniná (Mat. 6:2-4). Kʼiatsa tjotʼaa jmeni xi tjínná, kʼoasʼin bakoñá nga majinná jmeni xi tso Levítico 19:23-25.

19. Jósʼin kabasenkaoli nga kui kachotʼayajin kʼa je versículo xi tsʼe Levítico.

19 Nga kui kachotʼayajin kʼa je versículo xi faʼaitʼa ya Levítico capítulo 19, kui tsoyaná jmeni xi tjínnele sʼiaan nga tsje kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Kʼianga mangíntjenngiaa je choa̱le Jeobá, bʼenelee yaoná nga ndasʼin mangínkoaa yaoná (1 Ped. 1:15). Nʼio nkjín chjota xi kuenta sʼín josʼin mangínkoaa yaoná. Tjínkʼa xi bʼasjengʼa Jeobá xi totʼatsʼe nga bená nga ndasʼin mangínkoaa yaoná (1 Ped. 2:12). Ya Levítico capítulo 19 nʼiosa nkjín koya jmeni xi bakóyaná. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayajinsa kʼa versículo xi faʼaitʼa capítulo jebi, kʼoa nkjínsa koya josʼin koakoá nga tsje maa tojo kitso je pastro Pedro.

KJOAJNDA 80 Kataʼyao nga nda chjota Jeobá

^ párr. 5 Ñá xi choʼndale Jeobá maa tsjoachañá je Niná kʼoa kui xi mená nga tsjoa katasʼe kon. Je Jeobá tsje, kʼoa kui xi mele nga kʼoati tsje katamaa. Ningalani chjotajée maa, koaan nga tsje koaan. Nga jchaa josʼin nga tsje kjuinkoaa yaoná kuila chótʼayajiaan je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pedro je chjotale Cristo kʼoa jmeni xi kitsole Jeobá je naxinandá Israel.

^ párr. 6 Éxodo 15:1, 11: “Nga kui nichxin, je Moisés kao chjota israelita kui kjoajnda jebi kisele Jeobá: Sele je Jeobá nga̱ nʼio ngʼa kabitjo. Je naxín kao chjota xi tíjnasonle yaa ndáchikon kamʼaonngindá. 11 ʼYáni niná xi koa̱nngóson kao ji Jeobá. ʼYáni xi kʼoasʼín jonʼiai nga nʼio tsjai. Jiní xi tjínnele kuijkónchali kʼoa xi kao kjoajnda chʼa̱sjengʼanili, kʼoa tomaxkónná jmeni xi nʼiai”.

^ párr. 8 1 Pedro 1:14-16: “Joni ʼndíxtindʼé li nitjosonjinlao kjoachi̱nga̱no joni ngasʼa, kʼia nga tjíonjiosa kjoafaʼaitsjenno. 15 Josʼin nga tsje kjoan je xi kinchja̱no, kʼoati jon tsje katamao josʼin mangínkao yaono. 16 Kʼoasʼin tjítʼa xo̱n: Tsje katamao nga jon, nga̱ tsje nía nga an”.

^ párr. 13 Yaa koa̱nsjaitʼasali tʼatsʼe nga xoto kao jmeni xi bakóyaná ya kjoaʼmiya xi “Tsen tjín nichxin nga nixá kʼoa nga nikjáyaa” ʼmi, xi faʼaitʼa Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe diciembre 2019.

^ párr. 13 Lucas 4:16-18: “Jaʼai Nazaret ya ʼnde jña nga koanjchá. Josʼin nga tjín kostumbrele je nichxin nikjáya, jaʼasʼen ya ndʼia sinagoga. Tsakasenndo nga tsakʼéxkia. 17 Tsakʼaile xo̱nle Isaías xi kinchja̱ya. Kʼia nga kiskoʼai xo̱n, koansjaile jña nga tjítʼa én xo tso: 18 Jé Espíritule Nainá tíjnakaona, nga̱ kitsjonjonna tʼatsʼe xá nga an nchjayajinle xi yo̱ma̱ je énnda. Kisikasénna nga sindaya chjota xi kjoaʼaon tjíojin ni̱ma̱le, nga kuinchjayajinle preso nga koationdaí, kʼoa kao je xi xka̱ kjoan nga koa̱ntsenle xko̱n, nga sikʼéyondaí xi kinikiʼaon”.

^ párr. 17 Levítico 19:23-25: “Kʼianga kuitjásʼaon ya ʼnde xi kʼoaino kʼoa nga kjoántjao je yá xi to bale, tjínnele jndí jchatokon kʼoa tsín koa̱n chi̱nao je tole. Jan nó nga tsín koa̱n chi̱nao. Alikuijin chinao. 24 Tonga xi koa̱n ño nóni ngayeje to xi koa̱ tsje koa̱n kʼoa sʼee kjoatsjoa ngixko̱n Jeobá. 25 Kʼoa xi koa̱n aon nóni koaan chinao je to xi koa̱; kʼoasʼin koa̱nnkjínyani je to xi koa̱njcháno. Anña Jeobá Nináno”.

^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ti xi bichósíxatʼa je xijchále, tjenkao je chjoónle kao tsotile nga bichósíxatʼa je xijchále, kʼoa ntsjaintsjai nchja̱le je xijchále.

^ párr. 63 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo chjota israelita xi tíkotsenle je to xi yale je yá xi tsakántje.