Qara amadowa massie

Furchonniwa massie

XIINXALLOTE BIRXICHO 48

“Qullaawoota Ikke!”

“Qullaawoota Ikke!”

“Heeshshoˈne baalatenni qullaawoota ikke.”1 PHE. 1:15.

FAARSO 34 Minshe Nookkiha Ikke Heeˈra

GUULCHO *

1. Soqqamaasinchu Pheexiroosi ammanate roduuwasi mayyee amaalino? Isi amaalino amaale harunsa dandiinannikkita labbannohu mayiraati?

HEXXONKE iimira haˈra woy uullate aana heeˈrano ikkituro, soqqamaasinchu Pheexiroosi umi xibbi diro heeˈrinoha buuramino Kiristaana amaalino amaale xiinxalla kaaˈlitannonke. Pheexiroosi togo yee borreessino: “Woshshinoˈne Magani qullaawa ikkinonte gede, kiˈneno heeshshoˈne baalatenni qullaawoota ikke. ‘Ani qullaawa ikkoommonte gede, kiˈneno qullaawoota ikke!’ yine borreessinoonni.” (1 Phe. 1:15, 16) Konni qummeeshshinni, Yihowa faale haˈra dandiineemmota ronseemmo; isi qullaambete taalle nookki lawishshaati. Qullaawoota ikka dandiineemmo; hattono heeshshonke baalatenni qullaawoota ikka hasiissannonke. Guuntete xeˈne noonkere ikkinoommo daafira kuni ikkaakkire lawankera dandaanno. Pheexiroosi umisi duucha soˈro loosino; ikkirono isi lawishshi ‘qullaawoota ikka’ dandiineemmota leellishanno.

2. Konni birxichira hiikkuri xaˈmuwa hasaambeemmo?

2 Konni birxichira aante noo xaˈmuwa hasaambeemmo: Qullaawa ikkate yaa mayyaate? Yihowa qullaambe daafira Qullaawu Maxaafi maa rosiisannonke? Heeshshonke baalatenni qullaawoota ikka dandiineemmohu hiittoonniiti? Qullaawoota ikkatenna Yihowa ledo noonke jaaloomi mereero noo xaadooshshi maati?

QULLAAWA IKKATE YAA MAYYAATE?

3. Mitu qooxeessira mannu qullaawu manchi hiittooho yee hedanno? Kayinni tenne daafira gara ikkinore hiikkiinni afa dandiineemmo?

3 Mitu qooxeessira mannaho qullaawaho yinanni manchi, hagiirraamo ikkinokkiha, ammaˈnote uddano uddiˈrannoha hattono woˈmanka woyite albisi faˈnamannokki mancho lawannonsa. Tini kayinni digaraho. Yihowa qullaawaho; Qullaawu Maxaafi iso ‘hagiirraamo Maganooti’ yaanno. (1 Xim. 1:11, NW) Iso magansidhannoreno ‘baraadhinoreeti’ woy hagiirraammaho yinoonni. (Far. 144:15) Yesuusi baxxitinota ammaˈnote uddano uddidhannorenna mannu albaanni keeraano lawate woˈnaaltannore rufino. (Mat. 6:1; Maq. 12:38) Ninke kayinni Qullaawu Maxaafinni ronsoommo daafira qullaambete yaa mayyaatero anfoommo. Qullaawunna baxillaanchu Maganinke assa dandiineemmokkire horo asse yaannonkekkita anfoommo. Hakko daafira Yihowa “Qullaawoota ikke” yee kulinke geeshsha, qullaawoota ikka dandiineemmota dihuluullammeemmo. Kayinni heeshshonke baalatenni qullaawoota ikkate, qullaawa ikkate yaa mayyaatero afa hasiissannonke.

4. ‘Qullaawa ikkate’ yaa mayyaate?

4 Qullaawa ikkate yaa mayyaate? Qullaawu Maxaafi giddo ‘qullaawa ikka’ yitanno yaatto, amanyootunninna ammaˈnotenni xuru nookkiha woy keeraancho ikka leellishshannote. Tini yaatto Maganoho soqqamate baxxinoonnire ikka yitanno tirono afidhino. Wole yaattonni, amanyootunni xuru nookkire ikkinummoro, Yihowa isi hasiˈranno garinni magansiˈnummoronna isi ledo muli jaaloomi heeˈrinkero qullaawoota ikkinoommo yaa dandiinanni. Ninke guuntete xeˈne noonkereeti; Yihowa kayinni qullaambete taalle noosikkiho; ikkirono isi jaallasi ikkinammora hasiˈranno; tini dhagge ikkitannote.

“QULLAAWU! QULLAAWU! QULLAAWU! KAALIIQI”

5. Ammanantino sokkaasine coyidhinorinni Yihowa daafira maa ronseemmo?

5 Yihowa baalante doogganni qullaawaho. Zuufaanesi mule soqqantannori Suraafeeli yinanni sokkaasine coyidhinorinni tenne huwanteemmo. Insa giddo gamu, “Qullaawu! Qullaawu! Qullaawu! Olantote Mootichi Kaaliiqi” yitino. (Isa. 6:3) Sokkaasine qullaawu Maganinsa ledo muli jaaloomi heeˈrannonsa gede qullaawoota ikka hasiissannonsa; qoleno insa qullaawootaho. Isinni Maganu sokka iillishate uullara dayino sokkaasinchi kaxxino base qullaawate yinoonni. Muse buwanno cita lai yannara hattoori ikkino.—Ful. 3:2-5; Iya. 5:15.

“Kaaliiqira baxxinoho” yitannota kakkalaanote biili umoho wodhannohu xaanxoonni koffiyyira albaanni culku migirara borreessinoonni borro (Gufo 6-7 lai)

6-7. (a) Fulo 15:1, 11 kultanno garinni, Muse Maganu qullaawa ikkinota luphi asse kulinohu ma garinniiti? (b) Baalunku Israeelete manni Yihowa qullaawa ikkinota qaaganno gede assannonsari maati? (Aaniidi qoolira noo misile lai.)

6 Muse Israeelete manna Duumu Baari giddoonni massage fushshihu gedensaanni, Maganinsa Yihowa qullaawa ikkinota luphi asse kulinonsa. (Fulo 15:1, 11 nabbawi.) Gibitsete maganna magansiˈranno manni qullaambetewiinni lowo geeshsha xeertiˈrinoho. Kanaˈˈaani maganna magansiˈranno mannino hattooho. Insa magansidhanno woyite qaaqquulle kakkaltanno hattono foortanno. (Lew. 18:3, 4, 21-24; Mar. 18:9, 10) Yihowa kayinni tenne maganna gedeeha diˈˈikkino; isi magansidhannosire amanyoote bainore asse horo diyaannonsa. Isi woˈmunni woˈma qullaawaho. Kakkalaanote biili umoho wodhannohu xaanxoonni koffiyyira albaanni culku migirara noo borro tenne leellishshanno. Tini borro “Kaaliiqira baxxinoho” yitanno.—Ful. 28:36-38.

7 Tenne culku migirira noo borro laˈˈanno manni baalu Yihowa addinta qullaawa ikkinota huwatanno. Kayinni kakkalaanote biiliwa shiqe tenne borro laˈˈa dandaannokki Israeelichina? Isira tini kaajja sokka gatte baˈannosi? Gatte dibaˈannosi! Seera nabbambanni woyite baalanti Israeele yaano labballuno meentuno hattono qaaqquulluno tenne macciishshanno. (Mar. 31:9-12) Atino hakko seera nabbambanniwa heeˈroottoha ikkoommero, togo yine nabbambanna macciishshatto: “Ani Kaaliiqi Maganiˈne qullaawahona, kiˈneno qullaawoota ikke.” “Kiˈne anera baxxitine qullaawoota ikkitinannie. Ani Kaaliiqi qullaawahona.”—Lew. 11:44, 45; 20:7, 26.

8. Leewaawoota 19:2 nna 1 Pheexiroosi 1:14-16 noo hedonni maa ronseemmo?

8 Hanni baalunku mannira nabbambanni seeri giddo, Leewaawoota 19:2 noota mitte hedo laˈno. Yihowa Musera togo yee kulinosi: “Israeelete manni baalunkura, ‘Ani Kaaliiqi Maganiˈne Qullaawahona, kiˈneno Qullaawoota ikke.’” Pheexiroosi Kiristaana qullaawoota ikke yee jawaachishinohu hakkiinni qummi asse ikkara dandaanno. (1 Pheexiroosi 1:14-16 nabbawi.) Hige ninke Muse Seerinni galleemmore diˈˈikkinoommo. Ikkirono Pheexiroosi borreessinori, Leewaawoota 19:2 noo hedonni ronseemmori noota leellishanno; Yihowa qullaawaho; iso baxxannorino qullaawoota ikkate sharrama hasiissannonsa. Hexxonke iimira haˈra woy gannate ikkitanno uullara heeˈra ikkiturono qullaawoota ikkate sharrama hasiissannonke.—1 Phe. 1:4; 2 Phe. 3:13.

“HEESHSHOˈNE BAALATENNI QULLAAWOOTA IKKE”

9. Leewaawoota fooliishsho 19 xiinxalla kaaˈlitannonkehu hiittoonniiti?

9 Qullaawa Maganonke hagiirsiisa hasiˈneemmo daafira, qullaawoota ikkineemmo gara rosate quqquxammeemmo. Yihowa tenne assate kaaˈlitannonketa mite amaale aannonke. Tenne amaale dancha gede assite kultannonketi Leewaawoota fooliishsho 19⁠te. Ibiraawichu fullahaanchi Markesi Kalishi togo yee borreessino: “Qullaawu Maxaafite umite onte maxaaffa giddo Leewaawootu maxaafiti tini fooliishsho lowo geeshsha hasiissannota ikkitara dandiitanno.” Leewaawoota fooliishsho 19 hanafote balla “Qullaawoota ikke” yitannota wodanche. Tenne fooliishsho giddonni barru barrunku heeshshonkera kaaˈlitannonketa mite hedo laˈneemmo.

Leewaawoota 19:3te noohu annuwunna amuuwu daafira kulanno seeri Kiristaanu maa hedanno gede assannonsa? (Gufo 10- 12 lai) *

10-11. Leewaawoota fooliishsho 19:3 ma assineemmo gede kultannonke? Tenne hajajo agadha hasiissannonkehu mayiraati?

10 Yihowa Israeele qullaawoota ikka hasiissannonsata kulihu gedensaanni lede togo yiino: “Mittu mittunku annaˈnenna amaˈne ayirrisse; . . . Ani Kaaliiqi Maganoˈneeti.”—Lew. 19:2, 3.

11 Maganu Annankenna amanke ayirrinseemmo gede hajajinonke hajajo agadha hasiissannonke. Mittu manchi Yesuusiwa daye, “Hegere heeshsho afiˈrate danchare ma asso?” yee xaˈminota qaangeemmo. Yesuusi manchu assa hasiissannosire kuli woyite, annasinna amasi ayirrisa hasiissannositano kulino. (Mat. 19:16-19) Yesuusi Farisootunna borreessaano annansanna amansa ayirrissannokki daafira insa rufino. Insa konni garinni ‘Maganu seera diiggino.’ (Mat. 15:3-6) ‘Maganu Seeri’ giddo nooti tini ontikki hajajo Leewaawoota 19:3teno no. (Ful. 20:12) Xaano, Leewaawoota 19:3 nooti annakkinna amakki ayirrisi yitanno hajajo “Ani Kaaliiqi Maganiˈne Qullaawahona, kiˈneno Qullaawoota ikke” yitanno hedonni aantinota ikkitinota qaagi.

12. Leewaawoota 19:3 yitannori ledo sumuu yaanno garinni ninkeneeto mayine xaˈma dandiineemmo?

12 Yihowa annankenna amanke ayirrisate daafira uyinke hajajo lainohunni ninkeneeto togo yine xaˈma hasiissannonke: ‘Annaˈyanna amaˈya ayirrisanni noommo?’ Albinni roore annakkinna amakki ayirrisa hasiissannoheti leeltuhero, biddi assiˈra hasiissannohere xaanni biddi assiˈra dandaatto. Alba sainore qola didandaatto; kayinni xa albinni roore insa kaaˈlate murciˈra dandaatto. Albinni roore insa ledo yanna sayisate pirogiraamekki biddi assiˈra dandaatto. Maalaamittete hasiisannonsare assite kaaˈla, Yihowara soqqama agurtannokki gede jawaachisha hattono yaaddanno woy dadillitanno woyite sheshifachisha dandaatto. Togo assa Leewaawoota 19:3 yitannori ledo sumuu yitannote.

13. (a) Leewaawoota 19:3⁠te wole hiitti amaale no? (b) Luqaasi 4:16-18 kultanno garinni Kiristoosi lawishsha harunsa dandiineemmohu hiittoonniiti?

13 Leewaawoota 19:3⁠nni qullaawoota ikkate daafira wolurino ronseemmori no. Qummeeshshu Sambata ayirrisate daafirano kulanno. Ninke Kiristaanu Muse Seerinni galleemmokki daafira Sambata ayirrisa dihasiissannonke. Ikkirono Israeele Sambata ayirrissannohu hiittoonniitironna togo assansanni mayi horo afidhinoro xiinxalline lowore ronseemmo. Sambatu Israeele loosonsa agurte fooliishshidhannohonna ayyaanaamittete coye illachishshanno barraati. * Yesuusi Sambatu barra, lophino katamira noohu xaadu minira haˈre Maganu qaale nabbawinohu iseraati. (Ful. 31:12-15; Luqaasi 4:16-18 nabbawi.) Maganu Leewaawoota 19:3te “Fooliishshote Barra agadhe” yee hajajino hajajo, barru dilgonke giddonni yanna gaaˈmine, albinni roore ayyaanaamittete coye illachinsheemmo gede kakkayissannonke. Tenne daafira mito coye biddi assiˈra hasiissannoheha lawannohe? Ayyaanaamittete coye assate woˈmanka woyite yanna gaaˈmattoha ikkiro, Yihowa ledo noohe jaaloomi lexxanno; tini qolte qullaawa ikkate hasiissannote.

YIHOWA LEDO NOOˈNE JAALOOMA KAAJJISHIDHE

14. Leewaawoota fooliishsho 19te luphi assine kulloonnihu xinta ikkino halaali hiikkonneeti?

14 Leewaawoota fooliishsho 19⁠te qullaawoota ikkine heeˈrate kaaˈlannonkeha mitto xinta ikkino halaale duucha hinge qummi assinoonni. Kiiro 4te jeefora noo hedo “Ani Kaaliiqi Maganoˈneeti” yitanno. Tini yaatto woy tenne labbanno hedo hatte fooliishsho giddo 16 higge no. Tini, “Kaaliiqi Maganiˈne aneeti. Ane agurranna wolu magani heeˈroonkeˈne” yitannota umi hajajo qaangeemmo gede assitannonke. (Ful. 20:2, 3) Qullaawa ikka hasiˈrannohu aye Kiristaanchino, aye coyino woy ayino Maganisi ledo noosi jaalooma roorara wodha dihasiissannosi. Yihowa Farciˈraasine ikkinoommo daafira qullaawu suˈmisi mishamanno woy xonamanno gede assannoha aye coyeno assineemmokki gede murciˈnoommo.—Lew. 19:12; Isa. 57:15.

15. Leewaawoota fooliishsho 19⁠te noota saadate kakkalo daafira kultannota mite kiiro nabbawanke ma assineemmo gede kakkayissannonke?

15 Israeele Yihowa Maganonsa ikkinota leellishshannohu uyinoonninsaha batinye seera agadhiteeti. Leewaawoota 18:4 togo yitanno: “Seeraˈyanna wogaˈya seekkitine agadhe. Ani Kaaliiqi Maganoˈneeti.” Fooliishsho 19 mite Israeelete uyinoonni ‘wogano’ kultanno. Lawishshaho kiiro 5-8, hattono 21 nna 22 saadate kakkalo daafira kultanno. Tenne kakkalo shiqisha hasiissannohu ‘Yihowaha qullaawa coye batteessannokki’ garinniiti. Kuri qummeeshshuwa nabbawanke Yihowa hagiirsiisate kaˈneemmo gedenna Ibiraawoota 13:15 kultannonke garinni, iso hagiirsiissannota galatu kakkalo shiqishiˈneemmo gede kakkayissannonke.

16. Maganoho soqqantannorinna soqqantannokkiri mereero noo badooshshe qaangeemmo gede assannonkeri maati?

16 Qullaawoota ikkate, Maganoho soqqamannokki manniwiinni baxxinoommore ikka hasiissannonke. Tini shota ikka hooggankera dandiitanno. Ledonke rossannori, ledonke loossannori, Yihowa Farciˈraasine ikkinokki fiixinkenna wolu manni, mito woyite Yihowa magansiˈrate guficho ikkannonkere assineemmo gede xixxiiwankera dandaanno. Togoo coyi kalaqamanno woyite gara ikkinore doodha hasiissannonke. Gara ikkinore doodhineemmo gede kaaˈlannonkeri maati? Hanni Leewaawoota 19:19 nooha kaajja xintu seera laˈno; qummeeshshunniti gama hedo togo yitanno: “Lamurinni gannoonni imaana uddidhinoonte.” Kuni seeri Israeele qooxeessinsara noote wole daganni baxxitinore ikkitanno gede kaaˈlannonsa. Ninke Muse Seerinni galleemmokki daafira addi addirinni gannoonni imaana uddiˈra dandiineemmo. Kayinni Qullaawu Maxaafi rosiisannori ledo sumuu yaannokkire ammanannonna assanno manna lawa dihasiˈneemmo; kuri manni giddo mitu ledonke rossannore, ledonke loossannore woy fiixanke ikkitara dandiitanno. Fiixanke baxa nooreentilla hattono wole mannano banxeemmota leellinsheemmo. Kayinni heeshshonke giddo mitto coye assate kaˈneemmo woyite, kuni coyi wolu manniwiinni baxxineemmo gede assannonkeha ikkiro nafa, Yihowara hajajammeemmota leellisha hasiissannonke. Togo assanke lowo geeshsha hasiissannote; korkaatuno qullaawoota ikka hasiˈnummoro Maganoho soqqamate baxxinoommore ikka hasiissannonke.—2 Qor. 6:14-16; 1 Phe. 4:3, 4.

Israeele Leewaawoota fooliishsho 19:23-25, noo seerinni maa rosa hasiissinonsa? Ati konni qummeeshshinni maa rosootto? (Gufo 17-18 lai) *

17-18. Leewaawoota 19:23-25 noo hedonni hiikkonne kaajja roso ronseemmo?

17 “Ani Kaaliiqi Maganoˈneeti” yitanno yaatto, Israeele Yihowa ledo noonsa jaalooma balaxisiisa hasiissannonsata qaagganno gede assitannonsa. Hiittoonni? Leewaawoota 19:23-25 tenne assa dandiitannota mitte doogo kultanno. (Qummeeshsha nabbawi.) Konni qummeeshshira Israeele hexxote gobba eˈuhu gedensaanni maa assa hasiissannonsaro kulloonni. Mittu manchi haqqicho kaasiˈriro sasu diri geeshsha hatte haqqicho laalo ita dihasiissannosi. Shoolki diro haqqichote laalo qullaawu minira massanno. Isi hatte haqqicho laalo ita dandaannohu ontikki dirinni hanafeeti. Kuni seeri Israeele uminsa hasatto balaxisiisa hasiissannonsakkita huwattanno gede kaaˈlannonsaho. Yihowa insa hasiisannonsare wonshannonsata addaxxitaranna heeshshonsa giddo iso magansiˈra balaxisiissara hasiˈranno. Isi hasiissannonsa sagale aannonsa. Qoleno Maganu iso magansiˈnannihu qullaawu minira shaqqillunni uyitanno gede jawaachishinonsa.

18 Leewaawoota 19:23-25 noo seeri Yesuusi ilaalu aana sabbakinore qaangeemmo gede assannonke. Yesuusi togo yiino: “‘Ma inteemmo? Ma angeemmo?’ . . . yitine heeshshoˈnera yaaddinoonte.” Isi lede togo yiino: “Kiˈnera kuni baalu hasiisannota gordu Anniˈne egennino.” Ceate nafa ittannore aanno Magani hasiisannonkere wonshannonke. (Mat. 6:25, 26, 32) Yihowa towaatannonketa addaxxineemmo. Mannaho leellammummokki qarrantinorira mitore ‘uyine’ kaaˈlineemmo. Qoleno songote hasiisannorira fushshinanni woxe hagiirrunni uyineemmo. Yihowa shaqqillunni assineemmore laˈˈanno hattono maassiˈrannonke. (Mat. 6:2-4) Hatto assineemmoha ikkiro Leewaawoota 19:23-25 noo roso huwantoommota leellinshanni heeˈnoommo.

19. Leewaawoota fooliishsho 19⁠tenni maa rosootto?

19 Leewaawoota fooliishsho 19te nooha mito roso xiinxalline Maganu gede qullaawoota ikka dandiineemmota mite doogga ronsoommo. Isi lawishsha harunsine ‘heeshshonke baalatenni qullaawoota ikkate’ sharrammeemmo. (1 Phe. 1:15) Yihowara soqqamannokkihu batinyu manni Yihowa Farciˈraasineha dancha akata laˈˈanni no. Mitu manni isinni tenne lae Yihowa ayirrisino. (1 Phe. 2:12) Ikkollana Leewaawoota fooliishsho 19tenni ronseemmohu wolu batinyu rosi no. Aananno birxichira Leewaawoota fooliishsho 19te nooha wole roso lende laˈneemmo; kuni rosi Pheexiroosi kulinonte gede ‘qullaawoota ikka’ dandiineemmota wole doogga huwanteemmo gede kaaˈlannonke.

FAARSO 80 Yihowa Dancha Ikkinota Qamassine Laˈe

^ GUFO 5 Yihowa lowo geeshsha banxeemmo; hattono iso hagiirsiisa hasiˈneemmo. Yihowa qullaawaho; magansidhannosirino qullaawoota ikkitara hasiˈranno. Guuntete xeˈne noonsa manni addinta qullaawoota ikka dandaanno? Ee dandaanno. Soqqamaasinchu Pheexiroosi ammanate roduuwasi amaalino amaalenna Yihowa hundi Israeelera uyino biddishsha seekkine xiinxallanke, heeshshonke baalatenni qullaawoota ikkineemmo gara afate kaaˈlitannonke.

^ GUFO 13 Sambatu daafiranna konni barrinni ronseemmo roso ledde afate, Sadaasa 2019nnite Agarooshshu Shaera Loosohono Fooliishshoteno Yanna No” yaanno birxicho lai.

^ GUFO 57 MISILLATE XAWISHSHA: Mittu aju beetti annisinna amasi ledo yanna sayisanni no; isi minaamasinna qaaqqosi ledo insawa daye no, hattono insa ledo duucha woyite hasaawanno.

^ GUFO 59 MISILLATE XAWISHSHA: Mittu Israeelichi kaasiˈrino haqqicho laalo laˈˈanni no.