Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 48

“E Tatau Ona Paia Outou”

“E Tatau Ona Paia Outou”

“Ia faapea foʻi ona paia outou uma i a outou amio.”​—1 PETE. 1:15.

PESE 34 Ia Savali i le Faamaoni

AOTELEGA *

1. O le ā le fautuaga na avatu e le aposetolo o Peteru i uso talitonu, ma aiseā e foliga mai ai e lē mafai ona tatou faatatauina lenā fautuaga?

 PE E tatou te faamoemoe e ola i le lagi po o le lalolagi, e tatou te maua uma aogā i le iloiloina o le fautuaga a le aposetolo o Peteru i Kerisiano faauuina i le uluaʻi senituri. Na tusi Peteru: “E tusa ai ma Lē e Paia na valaauina outou, ia faapea foʻi ona paia outou uma i a outou amio, auā ua tusia: ʻE tatau ona paia outou, auā o aʻu nei e paia lava aʻu.’” (1 Pete. 1:15, 16) Ua tatou aʻoaʻoina mai i lenei mau, e mafai ona tatou faaaʻoaʻo iā Ieova o le faaaʻoaʻoga sili o le paia. E mafai ma e tatau ona paia a tatou amioga. Ae e foliga mai e lē mafai ona tatou paia, ona e tatou te lē lelei atoatoa. Na faia e Peteru le tele o mea sesē, ae ua faaalia mai i lana faaaʻoaʻoga e mafai ona tatou “paia.”

2. O ā fesili o le a tatou iloiloina i lenei suʻesuʻega?

2 I lenei suʻesuʻega, o le a tatou iloiloina ai fesili nei: O le ā le uiga o le faaupuga ia paia? O le ā ua aʻoaʻoina ai i tatou i le Tusi Paia e faatatau i le paia o Ieova? E faapefea ona tatou paia i a tatou amioga? O le ā le fesootaʻiga o lo tatou paia ma la tatou faiā ma Ieova?

O LE Ā LE UIGA O LE FAAUPUGA IA PAIA?

3. O le ā le manatu o le toʻatele o tagata e faatatau i le paia, ae o fea e tatou te maua mai ai faamatalaga saʻo?

3 I nisi atunuu e manatu le toʻatele, o se tagata e paia e lē fiafia ona foliga, e lē ʻata ma e na te laʻeiina ofu talaloa faalelotu. Ae e lē saʻo lenā manatu. E paia Ieova ma ua faamatalaina o ia i le Tusi Paia, o “le Atua fiafia.” (1 Timo. 1:11) O i latou e tapuaʻi iā te ia e “fiafia.” (Sala. 144:15) Na taʻusalaina e Iesu i latou e oofu i ofu talaloa ina ia viiviia ai i latou, ma faaalialia lo latou amiotonu i luma o tagata. (Mata. 6:1; Mare. 12:38) E iloa e Kerisiano moni le uiga o le paia, ona o mea ua latou aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia. Ua tatou mautinoa, e lē aumaia e lo tatou Atua paia ma alofa se faatonuga e lē mafai ona tatou usitaʻia. O lea, ina ua fetalai mai Ieova “e tatau ona paia outou,” e tatou te mautinoa e mafai ona tatou faia faapea. Ina ia tatou paia la i a tatou amioga, e tatau ona tatou malamalama muamua po o le ā e uiga i ai le faaupuga ia paia.

4. O le ā le uiga o le faaupuga ʻia paia’?

4 O le ā le uiga o le faaupuga ia paia? I le Tusi Paia, o le faaupuga ʻia paia’ e faasino atu i le mamā tauamio ma le mamā tau tapuaʻiga. O lenei faaupuga e faasino atu foʻi i le vavaeese mai ina ia auauna i le Atua. I nisi faaupuga, e tatou te paia pe a mamā a tatou amio, pe a tapuaʻi iā Ieova i le auala na te taliaina, ma iai se tatou faiā vavalalata ma ia. E tatou te matuā maofa ona e atoatoa ona paia Ieova, ae e mafai ona iai se tatou faiā vavalalata ma ia e ui e tatou te lē lelei atoatoa.

“E PAIA, E PAIA, E PAIA IEOVA”

5. O le ā e tatou te aʻoaʻoina e faatatau iā Ieova mai i agelu faamaoni?

5 E mamā ma paia Ieova i so o se mea. Ua tatou iloa lenei mea i le auala na faamatalaina ai o ia e serafi, o ni agelu e auauna i lona nofoālii. Na taʻutino mai nisi o i latou: “E paia, e paia, e paia Ieova o ʻau.” (Isa. 6:3) Ina ia iai se faiā vavalalata a nei agelu ma lo latou Atua paia, e tatau ona latou paia. O le mea moni, o le iai o se agelu a Ieova i se nofoaga i le lalolagi, e mafai ai ona paia lenā nofoaga. O le mea lenā na tupu, ina ua iai Mose i se nofoaga na mumū ai se laau tuitui.​—Eso. 3:2-5; Iosua 5:15.

O le faaupuga “E paia lava Ieova,” na vaneina i le pale iila auro i le pulou ie o le ositaulaga (Tagaʻi i palakalafa e 6-7)

6-7. (a) I le Esoto 15:1, 11, na faapefea ona faamatilatila atu e Mose e paia le Atua? (e) Na faapefea ona faamanatu atu i tagata Isaraelu le paia o le Atua? (Tagaʻi i le ata i le faavaa.)

6 Ina ua mavae ona taʻitaʻia e Mose tagata Isaraelu i le Sami Ulaula, na ia faamautinoa atu ai iā i latou e paia lo latou Atua o Ieova. (Faitau le Esoto 15:1, 11.) Na matuā lē paia lava amioga a tagata na tapuaʻi i atua o Aikupito. E faapena foʻi i latou na tapuaʻi i atua o Kanana. Na aofia i a latou tapuaʻiga le fasiotia o tamaiti e faia ai taulaga, ma le faia o feusuaʻiga lē mamā. (Levi. 18:3, 4, 21-24; Teu. 18:9, 10) Peitaʻi, e lē mafai ona faafinagaloina e Ieova ona tagata tapuaʻi e faia se mea e faaleagaina ai i latou. E atoatoa ona paia o ia. Na faamatilatila mai lenā manatu i le faaupuga na vaneina i le pale iila auro, i luma o le pulou ie o le ositaulaga. Na vaneina i lenā pale iila auro le faaupuga: “E paia lava Ieova.”​—Eso. 28:36-38.

7 O le feʻau o loo i lenei pale iila e faamautinoa atu ai i so o se tasi e vaai i ai, e atoatoa ona paia Ieova. Ae faapefea tagata Isaraelu e lē mafai ona vaai i lenā pale iila, ona e lē mafai ona latou ō e vaai i le ositaulaga sili? Po o lona uiga la e latou te lē iloa lenā feʻau tāua? Leai! Na faalogo tagata Isaraelu uma i lenā feʻau, ina ua faitauina le Tulafono i luma o tamāloloa, fafine ma tamaiti. (Teu. 31:9-12) Pe afai na e iai i ina, e te faalogo ai i upu nei: “Auā o aʻu o Ieova lo outou Atua . . . ma e ao ona paia outou, auā o aʻu nei e paia lava aʻu.” “E ao ona paia outou mo aʻu, auā o aʻu o Ieova, e paia lava aʻu.”​—Levi. 11:44, 45; 20:7, 26.

8. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le Levitiko 19:2 ma le 1 Peteru 1:14-16?

8 Seʻi o tatou uaʻi atu i se faamatalaga o loo i le Levitiko 19:2, lea na faitauina atu i tagata Isaraelu uma. Na fetalai atu Ieova iā Mose: “Ia e fai atu i le faapotopotoga atoa o le fanauga a Isaraelu, ia e faapea atu iā i latou, ʻE ao ona paia outou, auā o aʻu o Ieova o lo outou Atua, e paia lava aʻu.’” Atonu na sii mai e Peteru lenā fuaiupu, ina ua ia faalaeiauina Kerisiano ʻia paia.’ (Faitau le 1 Peteru 1:14-16.) O le mea moni, e tatou te lē o toe ola i le Tulafono a Mose. Peitaʻi o le faaupuga na tusia e Peteru, ua faamaonia ai mea na tatou aʻoaʻoina mai i le Levitiko 19:2, e paia Ieova ma o i latou e alolofa iā te ia e tatau ona faia taumafaiga uma ina ia paia. E tatou te faia lenā mea, e tusa pe tatou te faamoemoe e ola i le lagi po o le lalolagi parataiso.​—1 Pete. 1:4; 2 Pete. 3:13.

“IA . . . PAIA OUTOU UMA I A OUTOU AMIO”

9. O a aogā e tatou te maua mai i le iloiloina o le Levitiko mataupu 19?

9 Talu ai e tatou te mananaʻo e faafiafia lo tatou Atua paia, o lea e tatou te naunau ai e fia iloa pe faapefea ona tatou paia. Ua saunia e Ieova ni fautuaga aogā, e tatou te faia ai faapea. O se tasi o auala mataʻina e tatou te maua ai nei fautuaga o le Levitiko mataupu 19. Na tusi Marcus Kalisch o se tagata atamai i le gagana Eperu: “O le mataupu e 19, atonu o le mataupu lea e sili ona tāua i le tusi o Levitiko, ma tusi muamua e lima o le Tusi Paia.” Seʻi o tatou iloiloina nisi o fuaiupu mai i lenei mataupu, o loo iai lesona tāua e faatatau i vala o lo tatou olaga i aso faisoo. Ia manatua o nei lesona e sosoo mai i le faaupuga: “E ao ona paia outou.”

E tusa ai ma le tulafono e faatatau i mātua i le Levitiko 19:3, o le ā e tatau ona uunaʻia Kerisiano e fai? (Tagaʻi i palakalafa e 10-12) *

10-11. O le ā le vala o amioga paia o loo faamatilatila i upu amata o le Levitiko mataupu 19, ma o le ā le vaaiga e tatau ona iā i tatou i lenei faatonuga?

10 Ina ua uma ona fetalai Ieova e ao ona paia tagata Isaraelu, na ia toe faapea mai: “Ia taʻitasi outou ma mataʻu i lona tinā ma lona tamā . . . O aʻu o Ieova o lo outou Atua.”​—Levi. 19:2, 3.

11 E manino mai, e tatau ona tatou utagia le faatonuga a le Atua ina ia āva i o tatou mātua. Ia mātau le fesili a se tamāloa iā Iesu: “O ā ni mea lelei e tatau ona ou faia ina ia ou maua ai le ola e faavavau?” O se vaega o le tali a Iesu, o loo taʻua ai e tatau i le tamāloa ona āva i lona tamā ma lona tinā. (Mata. 19:16-19) Na taʻusalaina foʻi e Iesu le ʻau Faresaio ma le ʻautusiupu, ona o lo latou faufau e ʻalofia le tausiaina o mātua. O lea, na latou “faalēaogā ai le afioga a le Atua” ona o a latou faufauga. (Mata. 15:3-6) O loo aofia i le “Afioga a le Atua” tulafono e lima o Tulafono e Sefulu, ma le tulafono o loo i le Levitiko 19:3. (Eso. 20:12) Ia mātau o le faatonuga o loo i le Levitiko 19:3 ia āva i le tinā ma le tamā, o loo sosoo mai i le faaupuga: “E ao ona paia outou, auā o aʻu o Ieova o lo outou Atua, e paia lava aʻu.”

12. E tusa ai ma le faatonuga o loo i le Levitiko 19:3, o le ā le fesili e tatou te ono fesili ifo ai?

12 E tusa ai ma le faatonuga a Ieova e tatau ona āva i mātua e tatou te ono fesili ifo la, ʻPo o oʻu āva i oʻu mātua?’ Pe afai e te iloa e telē se suiga e manaʻomia ona e faia, o le taimi la lenei e tatau ona faaleleia ai. E lē mafai ona e suia mea ua uma ona tutupu, ae e mafai ona e filifili i le taimi lenei e faaleleia lea tulaga. Atonu e mafai ona e faaalu le tele o le taimi ma i laʻua. E mafai foʻi ona e fesoasoani atu i le itu faaletino, itu faaleagaga ma le itu tau faalogona. O le faia o na mea uma, ua tatou usitaʻi ai i le faatonuga o loo i le Levitiko 19:3.

13. (a) O le ā se isi fautuaga e tatou te maua i le Levitiko 19:3? (e) E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo i le faaaʻoaʻoga a Iesu o loo i le Luka 4:16-18?

13 Ua aʻoaʻo mai foʻi e le Levitiko 19:3, se isi mea e faatatau i le paia. O loo taʻua ai le tausia o le Sapati. E lē o toe ola Kerisiano i lalo o le Tulafono, o lea e lē manaʻomia ona latou tausia le Sapati faalevaiaso. Peitaʻi, e tele mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le auala na tausia ai e tagata Isaraelu le Sapati, ma aogā na latou maua ona o le faia faapea. O le Sapati o se taimi e mālōlō mai ai i galuega masani, ae uaʻi atu i mea faaleagaga. * O le māfuaaga lenā a o iai Iesu i lona nuu, e alu ai i le sunako i le aso Sapati ma faitau le Afioga a le Atua. (Eso. 31:12-15; faitau le Luka 4:16-18.) O le faatonuga a le Atua o loo i le Levitiko 19:3 “ia tausia oʻu sapati,” e tatau ona uunaʻia ai i tatou e faatulaga se taimi mai i a tatou galuega i aso taʻitasi, e uaʻi atoatoa atu ai i mea faaleagaga. O le ā sou manatu, pe e tatau ona e faia ni fetuunaʻiga ina ia usitaʻia ai lenā faatonuga? Pe a faatulaga e lē aunoa se taimi e uaʻi atu ai i mea faaleagaga, o le a e atiaʻe ai se faiā māfana ma Ieova lea e matuā tāua ina ia paia ai.

IA FAAMALOSIA LAU FAIĀ MA IEOVA

14. O le ā le upu moni tāua o loo faamatilatila i le Levitiko mataupu 19?

14 E tele taimi o loo taʻua ai i le Levitiko mataupu 19 se upu moni tāua, e fesoasoani iā i tatou e tumau ai ona paia. O loo faaiʻu le fuaiupu e 4 i upu nei: “O aʻu o Ieova o lou Atua.” E 16 taimi o loo taʻua ai i le Levitiko mataupu 19 lenā faaupuga po o faaupuga talitutusa. E faamanatu mai ai iā i tatou le tulafono muamua: “O aʻu o Ieova o lou Atua . . . Aua neʻi fai mo oe ni atua ese e faasagatau mai iā te aʻu.” (Eso. 20:2, 3) O so o se Kerisiano e manaʻo ia paia, e tatau ona ia faamautinoa e leai se mea po o se tasi, e sili atu ona tāua nai lo le la faiā ma le Atua. Talu ai o loo tatou tauaveina le igoa Molimau a Ieova, e tatou te maumauaʻi ai e ʻalofia so o se gaoioiga e taʻuleagaina pe taʻuvalea ai lona suafa paia.​—Levi. 19:12; Isa. 57:15.

15. E tusa ma le auala e ofo ai taulaga o loo taʻua i nisi o fuaiupu o le Levitiko mataupu 19, o le ā e tatau ona uunaʻia ai i tatou e fai?

15 O le amanaʻia e tagata Isaraelu o Ieova o lo latou Atua, e aofia ai le tausia o le tele o tulafono. Ua faapea mai le Levitiko 18:4: “Ia outou usiusitaʻi i iʻuga o aʻu faamasinoga, ia outou tausi foʻi ma mulimuli i aʻu tulafono. O aʻu o Ieova o lo outou Atua.” I le mataupu 19, o loo aofia ai nisi o “tulafono” i Isaraelu. Mo se faataʻitaʻiga, i le fuaiupu 5-8, 21, 22 o loo taʻua ai le tulafono i le faaaogāina o manu e ofo atu ai taulaga. E ofoina atu na taulaga i se auala e lē ʻfaaleagaina ai se mea paia a Ieova.’ O le faitauina o na fuaiupu e uunaʻia ai i tatou e faafiafia Ieova ma ofo atu taulaga o viiga e na te taliaina, e pei ona faalaeiauina i tatou i le Eperu 13:15 e fai.

16. O le ā le mataupu silisili o loo i le Levitiko 19, e faamanatu mai ai iā i tatou le eseesega o i latou e auauna i le Atua ma ē e lē auauna iā te ia?

16 Ina ia tatou paia, e tatau ona tatou tu matilatila ese mai tagata e lē tapuaʻi i le Atua. E lē faigofie ona faia lenā mea. O nisi taimi e faamalosia i tatou e tamaiti i le aʻoga, o ē faigaluega faatasi ma tauaiga lē talitonu, ina ia lē toe auauna iā Ieova. Pe a tupu lenā mea, e iai se filifiliga tāua e tatau ona tatou faia. O le ā e fesoasoani iā i tatou e faia ai se filifiliga saʻo? Seʻi manatu i le mataupu silisili o loo i le Levitiko 19:19, lea o loo faapea mai se vaega: ʻAua e te ofu i se ofu ua lalaga i filo o ituaiga eseese e lua, e faafefiloi faatasi.’ Na fesoasoani lenā tulafono i tagata Isaraelu, e faaesea mai ai i nuu na siʻomia ai i latou. I aso nei, e tatou te lē teena ni ofu e faia aʻe i ni mea eseese. Ae e tatou te teena le faaaʻoaʻo i tagata e feteenaʻi o latou talitonuga ma gaoioiga ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia, e tusa pe tatou te aʻoʻoga, faigaluega faatasi po o tauaiga. O le mea moni, e tatou te alolofa i o tatou tauaiga ma tuaoi. Ae pe a faia filifiliga tāua i le olaga, e tatou te lotomalilie e usiusitaʻi iā Ieova e tusa pe faaesea ai i tatou mai i isi. Ia manatua o le vavaeese o i tatou ina ia auauna i le Atua, o se vaega o le avea ma sē e paia. E tāua lo tatou faia faapea, ina ia faia mea uma e tatou te paia ai.​—2 Kori. 6:14-16; 1 Pete. 4:3, 4.

O ā lesona e tatau ona aʻoaʻoina e tagata o le Atua mai i le Levitiko 19:23-25, ma o ā lesona e te aʻoaʻoina mai i na fuaiupu? (Tagaʻi i palakalafa e 17-18) *

17-18. O ā lesona tāua e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i le Levitiko 19:23-25?

17 O le faaupuga “o aʻu o Ieova o lo outou Atua,” sa tatau ona fesoasoani i tagata Isaraelu e faamuamua ai la latou faiā ma Ieova. E faapefea? O se tasi o auala, o loo faailoa mai i le Levitiko 19:23-25. (Faitau.) Seʻi manatu i le uiga o na upu mo tagata Isaraelu pe a ulu atu i le Nuu Folafolaina. Pe a totō e se tamāloa ni laau mo meaʻai, e lē tatau ona ia ʻai i fua o na laau mo le tolu tausaga. I le tausaga lona fā, e na o le auaunaga i le Atua e faaaogā i ai fua o na laau. E faatoʻā mafai ona ʻai lē na totōina na laau i o latou fua, i le tausaga lona lima. E tatau ona fesoasoani na tulafono i tagata Isaraelu ina ia malamalama ai, e lē tatau ona faamuamua o latou lava manaʻoga. Na tatau ona latou maufaatuatuaina Ieova o Lē e na te saunia mea mo i latou, ma ia faamuamua le tapuaʻiga iā te ia i o latou olaga. Na ia faamautinoa o loo lava meaʻai mo i latou. Na ia faalaeiauina foʻi i latou ia ofo atu meaalofa i le faleʻie paia le nofoaga mo le tapuaʻiga iā te ia.

18 O le tulafono o loo i le Levitiko 19:23-25, ua faamanatu mai ai iā i tatou upu a Iesu i lana lauga i luga o le Mauga. Na ia faapea mai: “Aua tou te toe popole . . . i mea tou te aai ai pe inu ai . . . ua silafia e lo outou Tamā o i le lagi, o mea uma ia o loo outou manaʻomia.” E saunia e le Atua mea mo i tatou e pei foʻi ona ia faia i manufelelei. (Mata. 6:25, 26, 32) E tatou te maufaatuatuaina Ieova o Lē e na te tausia i tatou. E tatou te lē ilia le pu, pe a tatou ʻfoaʻi meaalofa’ iā i latou e manaʻomia le fesoasoani. E tatou te matamau foʻi e foaʻi mo tupe faaalu a le faapotopotoga. E mātauina e Ieova lo tatou limafoaʻi, ma e na te tauia i tatou. (Mata. 6:2-4) Pe a tatou limafoaʻi, ua faailoa atu ai e tatou te malamalama i lesona o loo i le Levitiko 19:23-25.

19. Ua faapefea ona aogā iā te oe le iloiloina o nisi o fuaiupu o le tusi o Levitiko?

19 E na o ni nai fuaiupu o le Levitiko mataupu 19 na tatou talanoaina, lea ua tatou aʻoaʻoina ai le auala e faaaʻoaʻo ai i lo tatou Atua paia. O le faaaʻoaʻo iā te ia e tatou te faia ai taumafaiga uma ina ia ʻpaia i a tatou amio.’ (1 Pete. 1:15) O le toʻatele o i latou e lē auauna iā Ieova, ua latou vaaia amioga lelei a tagata o le Atua. O le mea moni, ua uunaʻia ai isi e faamamaluina Ieova. (1 Pete. 2:12) Ae e tele isi mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i le Levitiko mataupu 19. O le a tatou talanoaina i le mataupu o sosoo mai isi fuaiupu o le Levitiko mataupu 19. O le a fesoasoani na fuaiupu iā i tatou e malamalama ai i isi vala o le olaga, lea e tatau ona tatou “paia” ai, e pei ona faalaeiau mai ai Peteru.

PESE 80 Ia Tofotofo ma Iloa e Lelei Ieova

^ pala. 5 E tatou te alolofa tele iā Ieova, ma e tatou te mananaʻo e faafiafia lona finagalo. E paia Ieova ma e na te faatalitalia ona tagata tapuaʻi ia paia. Pe e mafai moni lava ona paia tagata lē lelei atoatoa? Ioe, e mafai. O le iloilo totoʻa o le fautuaga a le aposetolo o Peteru i ona uso talitonu, ma faatonuga a Ieova iā Isaraelu anamua, o le a tatou aʻoaʻoina ai le auala e mafai ona tatou paia ai i a tatou amioga uma.

^ pala. 13 Mo le talanoaina o le Sapati ma lesona e tatou te aʻoaʻoina mai ai, tagaʻi i le mataupu “ʻE Iai le Taimi e Atofaina’ mo Galuega ma Mālōlōga” i Le Olomatamata o Tesema 2019.

^ pala. 57 FAAMATALAGA O ATA: O se uso o loo asiasi atu i ona mātua faatasi ma lana avā ma le la tama teine, ma e fesootaʻi atu pea iā i laʻua.

^ pala. 59 FAAMATALAGA O ATA: O loo vaavaai totoʻa atu se fai faatoʻaga Isaraelu i fua o nisi o laau na ia totōina.