Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 48

“Kuo Pau Ke Mou Māʻoniʻoni”

“Kuo Pau Ke Mou Māʻoniʻoni”

“Mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi hoʻomou tōʻonga kotoa pē.”​—1 PITA 1:15.

HIVA 34 ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonu

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻa e faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻapositolo ko Pitá ki he kaungātuí, pea ko e hā ʻoku hā ngali taʻemalava ai ke ngāueʻaki ʻene faleʻí?

NEONGO pe ʻoku tau ʻamanaki ke moʻui ʻi hēvani pe ʻi māmani, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻapositolo ko Pitá ki he kau Kalisitiane pani ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe tohi ʻe Pita: “ʻI he hangē ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻa ia naʻá ne ui kimoutolú, mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi hoʻomou tōʻonga kotoa pē, he kuo tohi: ‘Kuo pau ke mou māʻoniʻoni, koeʻuhí he ʻoku ou māʻoniʻoni.’” (1 Pita 1:15, 16) ʻOku tau ako mei he ngaahi lea ko ení, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova, ko e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga taha ʻo e māʻoniʻoní. ʻE lava pea kuo pau ke tau māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻongá. ʻOku hā ngali taʻemalava ia koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa. Ko Pita tonu naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki; neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻe lava ke tau “hoko ʻo māʻoniʻoni.”

2. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi fehuʻi ko ení: Ko e hā ʻa e māʻoniʻoni? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e māʻoniʻoni ʻa Sihová? ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻongá? Pea ko e hā ʻa e felāveʻi ʻa e māʻoniʻoní mo hotau vahaʻangatae mo Sihová?

KO E HĀ ʻA E MĀʻONIʻONI?

3. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kakai tokolahi ki he māʻoniʻoní, ka te tau maʻu mei fē ʻa e fakamatala totonú?

3 ʻI he fakakaukau ʻa e kakaí ki ha tokotaha māʻoniʻoni, ʻoku sioloto atu ʻa e tokolahi ki ha tokotaha ʻoku ʻikai fiefia ʻokú ne tui ha teunga fakalotu pea mataʻi fakamātoato. Ka ʻoku ʻikai tonu ia. Ko Sihova, ʻa ia ʻoku māʻoniʻoní, ʻoku fakamatalaʻi ko e “ʻOtua fiefiá.” (1 Tīm. 1:11) Ko e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá ʻoku lau ʻoku nau “fiefia.” (Saame 144:15) Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga naʻa nau tui ʻa e ngaahi teunga makehe pea fai ʻenau tōʻonga māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo e tangatá. (Māt. 6:1; Mk. 12:38) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ko ʻetau vakai ki he māʻoniʻoní ʻoku fakafuo ia ʻe he meʻa kuo tau ako mei he Tohi Tapú. ʻOku tau tuipau ko hotau ʻOtua māʻoniʻoni mo ʻofá heʻikai ʻaupito te ne ʻomai ha fekau heʻikai malava ke tau talangofua ki ai. Ko ia ʻi hono tala mai ʻe Sihova: “Kuo pau ke mou māʻoniʻoni,” ʻoku ʻikai haʻatau veiveiua ʻoku malava eni. Ko e moʻoni, ki muʻa ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻongá, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi pe ko e hā ʻa e māʻoniʻoni.

4. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e foʻi lea ko e “māʻoniʻoni”?

4 Ko e hā ʻa e māʻoniʻoni? ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea ko e “māʻoniʻoni” ʻoku ʻuhinga tefito ia ki he maʻa fakaeʻulungaanga mo fakalotu pe toputapu. ʻOku lava ke toe ʻuhinga ia ki he tuʻunga ʻo e fakamavaheʻi ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe lau kitautolu ʻoku tau māʻoniʻoni kapau ʻoku tau maʻa fakaeʻulungaanga, lotu kia Sihova ʻi ha founga fakahōifua, pea maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ia. Ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻe lava ke tau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo hotau ʻOtua māʻoniʻoní ʻoku tau ofoofo ai, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau lāulea ai ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e māʻoniʻoni ʻa Sihová.

“ʻOKU MĀʻONIʻONI, ʻOKU MĀʻONIʻONI, ʻOKU MĀʻONIʻONI ʻA SIHOVA”

5. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he kau ʻāngelo faitōnungá?

5 Ko Sihová ʻoku ʻasinisini mo maʻa ʻi he founga kotoa pē. ʻOku tau ʻiloʻi eni mei ha fakamatala fekauʻaki mo Ia naʻe fai ʻe he kau selāfimí​—ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku nau ofi ki hono taloní. Ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau fakamoʻoni: “ʻOku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau tau.” (ʻAi. 6:3) Ko e moʻoni, ke maʻu ʻe he kau ʻāngeló ha vahaʻangatae vāofi mo honau ʻOtua māʻoniʻoní, kuo pau ke nau māʻoniʻoni​—pea ʻoku nau pehē. Ko hono moʻoní, ko ha feituʻu pē ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai ha ʻāngelo ʻa Sihova te ne ʻai ia ke māʻoniʻoni. Ko e meʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi naʻe ofi ai ʻa Mōsese ki he fuʻu ʻakau talatala naʻe uló.​—ʻEki. 3:2-5; Sios. 5:15.

Ko e kupuʻi lea “Ko e māʻoniʻoní ʻoku ʻa Sihova ia” naʻe hā ʻi he lauʻimeʻa koula ʻi he faʻufaʻu ʻo e taulaʻeiki lahí (Sio palakalafi 6-7)

6-7. (a) Fakatatau ki he ʻEkisoto 15:1, 11, naʻe anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe Mōsese ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ki he kotoa ʻo e kau ʻIsilelí? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

6 Hili hono taki atu ʻe Mōsese ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá, naʻá ne fakamamafaʻi kiate kinautolu ko honau ʻOtuá, ʻa Sihova, ʻoku māʻoniʻoni. (Lau ʻa e ʻEkisoto 15:1, 11.) Ko e tōʻonga ʻa e kau lotu ki he ngaahi ʻotua ʻo ʻIsipité naʻe ʻikai ʻaupito ke māʻoniʻoni. Naʻe tatau pē mo e faʻahinga naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua ʻo Kēnaní. Ko ʻenau lotú naʻe kau ai ʻa e feilaulauʻaki ʻa e fānaú mo e ngaahi tōʻonga fakaefehokotaki fakasino fakalielia. (Liv. 18:3, 4, 21-24; Teu. 18:9, 10) ʻI hono kehé, heʻikai ʻaupito fiemaʻu ʻe Sihova mei heʻene kau lotú ke nau fai ha meʻa te ne tuku hifo kinautolu. Ko e uho Ia ʻo e māʻoniʻoní. Naʻe fakamahino ia ʻi he lea naʻe tongi ʻi ha lauʻimeʻa koula ʻi he faʻufaʻu makehe ʻo e taulaʻeiki lahí. Naʻe tongi ʻi he lauʻimeʻa ko ení ʻa e fakamatala: “Ko e māʻoniʻoní ʻoku ʻa Sihova ia.”​—ʻEki. 28:36-38.

7 Ko e pōpoaki ʻi he lauʻimeʻa ko ení te ne fakapapauʻi ki ha tokotaha ʻoku sio ki ai ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni moʻoni. Kae fēfē kapau naʻe ʻikai malava ke sio ha tokotaha ʻIsileli ki he lauʻimeʻá koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke ne fakaofiofi ki he taulaʻeiki lahí? Heʻikai te ne maʻu ʻa e pōpoaki mātuʻaki mahuʻinga ko ení? ʻIkai! Ko e tokotaha ʻIsileli kotoa naʻa nau fanongo ki he pōpoaki ko iá ʻi hono lau ʻa e Laó ʻi he ʻao ʻo e kakai tangata, kakai fefine mo e fānau. (Teu. 31:9-12) Kapau naʻá ke ʻi ai, te ke fanongo nai ki he ngaahi lea ko ení: “Ko au Sihova ko homou ʻOtuá, pea kuo pau . . . ke mou māʻoniʻoni koeʻuhí he ʻoku ou māʻoniʻoni.” “Kuo pau ke mou māʻoniʻoni kiate au, koeʻuhí ko au Sihova, ʻoku ou māʻoniʻoni.”​—Liv. 11:44, 45; 20:7, 26.

8. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia ʻi he lāulea ki he Livitiko 19:2 mo e 1 Pita 1:14-16?

8 Tau tokangataha angé ki ha lea ʻoku hiki ʻi he Livitiko 19:2 ʻa ia naʻe lau ki he taha kotoa. Naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese: “Lea ki he fuʻu fakataha fakakātoa ʻo e kau ʻIsilelí ʻo tala kiate kinautolu, ‘ʻOku totonu ke mou māʻoniʻoni, koeʻuhí ko au Sihova ko homou ʻOtuá, ʻoku ou māʻoniʻoni.’” Naʻe toʻo-lea nai ʻa Pita mei he lea ko iá ʻi heʻene ekinaki ki he kau Kalisitiané ke nau “hoko ʻo māʻoniʻoni.” (Lau ʻa e 1 Pita 1:14-16.) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé. Neongo ia, ko e meʻa naʻe hiki ʻe Pitá ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he Livitiko 19:2, ʻa ia, ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni pea ko e faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá ʻoku totonu ke nau feinga ke māʻoniʻoni. ʻOku moʻoni eni neongo pe ʻoku tau ʻamanaki ke moʻui ʻi hēvani pe ʻi ha māmani palataisi.​—1 Pita 1:4; 2 Pita 3:13.

“HOKO ʻO MĀʻONIʻONI ʻI HOʻOMOU TŌʻONGA KOTOA PĒ”

9. Te tau maʻu ʻaonga fēfē mei he lāulea ki he Livitiko vahe 19?

9 Koeʻuhi ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi hotau ʻOtua māʻoniʻoní, ʻoku tau vēkeveke ke ako ki he founga ke tau hoko ai ʻo māʻoniʻoní. ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ha faleʻi ʻaonga ki he founga ʻe lava ke tau fai pehē aí. Ko ha fakamatala lelei ʻaupito fekauʻaki mo e faleʻi ko ení ʻoku ʻi he Livitiko vahe 19. Ko ha mataotao Hepelū ko Marcus Kalisch naʻá ne tohi: “Ko e vahe fakaueʻiloto ko ení mahalo ko e vahe fakaʻāuliliki taha ia mo kehekehe tahá, pea ʻi he tafaʻaki ʻe niʻihi ko e konga mahuʻinga taha ia ʻo e Livitikó pe ʻo e Penitātusí.” Tau vakai angé ki ha ngaahi veesi ʻe niʻihi mei he vahe ko ení ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. ʻI heʻetau fai iá, manatuʻi ko e ngaahi lēsoni ko ení ʻoku toki lave ki ai ʻi he hili ʻa e kupuʻi lea “ʻOku totonu ke mou māʻoniʻoni.”

Ko e lave ki he ngaahi mātuʻá ʻi he Livitiko 19:3, ʻoku totonu ke ne ueʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau fakakaukau fekauʻaki mo e hā? (Sio ki he palakalafi 10-12) *

10-11. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻo e tōʻonga māʻoniʻoní ʻoku fakamamafaʻi ʻi he ngaahi lea kamata ʻo e Livitiko vahe 19, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he fakahinohino ko ení?

10 Hili hono fakahaaʻi ko e kau ʻIsilelí ʻoku totonu ke nau māʻoniʻoní, naʻe tānaki atu ʻe Sihova: “Ko e tokotaha taki taha ʻo kimoutolú ʻoku totonu ke ne fakaʻapaʻapa ki heʻene faʻeé mo ʻene tamaí . . . Ko au Sihova ko homou ʻOtuá.”​—Liv. 19:2, 3.

11 ʻOku hā mahino, ʻoku totonu ke tau talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke fakaʻapaʻapa ki heʻetau ongo mātuʻá. Manatuʻi ʻa e taimi naʻe ʻeke ai ʻe ha tangata kia Sīsū: “Ko e hā ha lelei kuo pau ke u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?” Ko e konga ʻo e tali ʻa Sīsuú naʻe fiemaʻu ki he tangatá ke ne fakaʻapaʻapa ki heʻene tamaí mo ʻene faʻeé. (Māt. 19:16-19) Naʻe aʻu ʻo fakahalaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Fālesí mo e kau sikalaipé ki heʻenau feinga ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻa e fakaʻapaʻapa ko iá. Ko ia naʻa nau “fakataʻeʻaongaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.” (Māt. 15:3-6) Ko e “folofola ʻa e ʻOtuá” naʻe kau ai ʻa e fekau hono nima ʻi he Fekau ʻe Hongofulú pehē foki ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Livitiko 19:3. (ʻEki. 20:12) Manatuʻi foki ko e fakahinohino ʻi he Livitiko 19:3​—ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe ha taha ʻene faʻeé mo ʻene tamaí​—ʻoku hiki ia ʻi he ʻosi pē ʻa e lave ki he fakamatala: “ʻOku totonu ke mou māʻoniʻoni, koeʻuhí ko au Sihova ko homou ʻOtuá, ʻoku ou māʻoniʻoni.”

12. ʻI he fehoanaki mo e faleʻi ʻi he Livitiko 19:3, ko e hā ʻa e fehuʻi te tau ʻeke hifo nai kiate kitautolú?

12 ʻI he fehoanaki mo e faleʻi ʻa Sihova ke fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ongo mātuʻá, te tau ʻeke hifo nai, ‘ʻOku anga-fēfē ʻeku fai ʻa e meʻá ni?’ Kapau ʻokú ke ongoʻi naʻe totonu ke ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he kuohilí, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ke fai he taimí ni ha meʻa ke fakaleleiʻi ia. Heʻikai lava ke ke liliu ʻa e kuohilí, ka ʻe lava ke ke fakapapauʻi mei he taimí ni ʻo faai atu ke fai ʻa e meʻa lahi ange mo hoʻo ongo mātuʻá pea maʻa kinaua. Mahalo te ke fokotuʻutuʻu ke fakamoleki ha taimi lahi ange mo kinaua. Pe fēfē ke ke fai ha tokoni lahi ange fakamatelie, fakalaumālie pe fakaeongo kiate kinaua? Ko hono fai iá ʻoku fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Livitiko 19:3.

13. (a) Ko e hā ha toe faleʻi ʻoku tau maʻu ʻi he Livitiko 19:3? (e) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ʻi he ʻahó ni ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū, ʻoku hiki ʻi he Luke 4:16-18?

13 ʻI he Livitiko 19:3 ʻoku toe akoʻi mai ai ha meʻa ʻe taha fekauʻaki mo e hoko ʻo māʻoniʻoní. ʻOku lave ai ki hono tauhi ʻo e Sāpaté. Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai ke nau ʻi he malumalu ʻo e Laó, ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau tauhi ʻa e Sāpate fakauiké. Neongo ia, ʻe lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he anga hono tauhi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e Sāpaté mo ʻenau maʻu ʻaonga mei aí. Naʻe hoko ʻa e Sāpaté ko ha taimi ke mālōlō ai mei he ngāue anga-mahení pea tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. * Ko e ʻuhinga ia naʻe ʻalu ai ʻa Sīsū ʻi he ʻaho ko iá ki he sinakoke ʻi hono kolo tupuʻangá pea lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (ʻEki. 31:12-15; lau ʻa e Luke 4:16-18.) Ko e ekinaki ʻa e ʻOtuá ʻoku hiki ʻi he Livitiko 19:3 ke “tauhi ʻa [hono] ngaahi Sāpaté” ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke fakatau mai ha taimi mei heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó koeʻuhi ke fakalahi ange ai ʻetau tokanga ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOkú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke fai ha feʻunuʻaki ʻi he tafaʻaki ko iá? Kapau ʻokú ke vaheʻi maʻu pē ha taimi ke tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, te ke fakatupulekina ai ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo Sihova, ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he hoko ʻo māʻoniʻoní.

FAKAIVIMĀLOHIʻI HO VAHAʻANGATAE MO SIHOVÁ

14. Ko e hā ʻa e moʻoni mahuʻinga ʻoku fakamamafaʻi ʻi he Livitiko vahe 19?

14 ʻI he Livitiko vahe 19 ʻoku toutou lave ai ki ha moʻoni mahuʻinga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke nofoʻaki māʻoniʻoni. ʻI he veesi 4 ʻoku fakaʻosiʻaki ʻa e kupuʻi lea: “Ko au Sihova ko homou ʻOtuá.” Ko e kupuʻi lea ko iá pe ko ha fakalea meimei tatau mo ia ʻoku hā tuʻo 16 ʻi he vahe ko ení. ʻOku fakamanatu mai heni ʻa e ʻuluaki fekaú: “Ko au Sihova ko ho ʻOtuá . . . Kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai hao toe ngaahi ʻotua kehe, tuku kehe pē au.” (ʻEki. 20:2, 3) Ko e Kalisitiane kotoa ʻokú ne loto ke hoko ʻo māʻoniʻoni kuo pau ke ne fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha meʻa pe ko ha taha ʻe tuʻu vahaʻa ʻi hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Pea koeʻuhi ʻoku tau fataki ʻa e huafa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga tōʻonga te ne fakamaaʻi pe taʻefakaʻapaʻapaʻi hono huafa māʻoniʻoní.​—Liv. 19:12; ʻAi. 57:15.

15. Ko e ngaahi veesi ʻi he Livitiko vahe 19 fekauʻaki mo e feilaulaú, ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e hā?

15 Ko hono ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sihova ko honau ʻOtuá naʻe kau ki ai ʻa hono tauhi ʻa e ngaahi lao lahi. ʻOku pehē ʻe he Livitiko 18:4: “ʻOku totonu ke mou fakahoko ʻa ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamāú, pea ʻoku totonu ke mou tauhi ʻeku ngaahi laó pea fou ai. Ko au Sihova ko homou ʻOtuá.” ʻI he vahe 19 ʻoku kau ai ʻa e niʻihi ʻo e ‘ngaahi lao’ ki he kau ʻIsilelí. Ko e fakatātaá, ʻi he veesi 5-8, 21, 22 ʻoku fekauʻaki mo e feilaulau monumanú. Naʻe pau ke fai ia ʻi ha founga heʻikai ke ne “taʻefakaʻapaʻapaʻi ha meʻa toputapu ʻa Sihova.” ʻI hono lau ʻa e ngaahi veesi ko iá ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea ʻoatu kiate ia ha feilaulau fakahōifua ʻo e fakafetaʻi, hangē ko e meʻa ʻoku ekinaki mai ʻe he Hepelū 13:15 ke tau faí.

16. Ko e hā ʻoku fakamanatu mai nai ʻe he faikehekehe ʻi he faʻahinga ʻoku tauhi ki he ʻOtuá mo e faʻahinga ʻoku ʻikai tauhi kiate iá?

16 Ke hoko ʻo māʻoniʻoní, kuo pau ke tau loto-lelei ke tau hoko ʻo mātuʻaki kehe. ʻE lava ke hoko ia ko ha pole. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe tenge nai kitautolu ʻe he kaungāakó, kaungāngāué, kāinga taʻetuí mo e niʻihi kehé ke kau ʻi he ngaahi ngāue te ne fakaleluʻi ʻetau lotú. ʻI heʻenau fai peheé, ʻoku ʻi ai ha fili mahuʻinga ke tau fai. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e fili totonú? Fakakaukau ki ha tefitoʻi moʻoni fakatupu tokanga ʻi he Livitiko 19:19, ʻa ia ʻoku pehē ʻi hono konga: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke tui ha kofu kuo ngaohiʻaki ha faʻahinga filo kehekehe ʻe ua kuo fakatahaʻi.” Ko e lao ko iá naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei he ngaahi puleʻanga takatakaí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai hala ke tau tui ha kofu ʻoku ngaohiʻaki ʻa e ngaahi filo kehekehe, hangē ko e līneni, fulufuluʻisipi vāleti mo e silika. Ka ʻoku hala ia ke tau hoko ʻo hangē ko e kakai ʻa ia ko ʻenau ngaahi tuí mo e tōʻongá ʻoku fepaki mo e akonaki ʻa e Tohi Tapú, neongo kapau ko e faʻahinga ko ení ko e ngaahi kaungāako, kaungāngāue pe kāinga. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa fakanatula ki hotau kāingá, pea ʻoku tau fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau kaungāʻapí. Neongo ia, ʻi heʻene haʻu ki he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ʻo e moʻuí, ʻoku tau loto-lelei ke tuʻu mavahe ko e kakai ʻa Sihova. Manatuʻi ko e hoko ʻo fakamavaheʻi maʻá e ʻOtuá ko e konga ia ʻo e hoko ʻo māʻoniʻoní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ia kapau ʻoku tau feinga ke hoko ʻo māʻoniʻoni.​—2 Kol. 6:14-16; 1 Pita 4:3, 4.

Ko e hā naʻe totonu ke ako ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá mei he Livitiko 19:23-25, pea ko e hā ʻokú ke ako mei aí? (Sio ki he palakalafi 17-18) *

17-18. Ko e hā ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau ako mei he Livitiko 19:23-25?

17 Ko e kupuʻi lea “Ko au Sihova ko homou ʻOtuá” naʻe totonu ke ne tokoniʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fakamuʻomuʻa honau vahaʻangatae mo Sihová. Anga-fēfē? ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he Livitiko 19:23-25 ha founga ʻe taha. (Lau.) Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko ení ki he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau hū pē ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Kapau ʻe tō ʻe ha tangata ha fuʻu ʻakau kai, naʻe ʻikai totonu ke ne kai ʻa hono fuá ʻi he taʻu ʻe tolu. ʻI he taʻu hono faá, naʻe tuku mavahe ʻa e fuá ke ngāueʻaki ʻi he feituʻu toputapu ʻo e ʻOtuá. Ko e toki aʻu ki he taʻu hono nimá ʻe lava ke kai ʻe he tangatá ʻa e fua mei he ʻakaú. Ko e lao ko ení naʻe totonu ke ne tokoniʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau mahinoʻi ko ʻenau ngaahi fiemaʻú naʻe fakamuimui. Naʻe fiemaʻu ke nau falala kia Sihova ko honau Tokotaha-Tokonaki pea fakamuʻomuʻa ʻa hono poupouʻi ʻene lotú. Te ne fakapapauʻi te nau maʻu ha meʻa feʻunga ke kai. Pea naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ke foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa nima-homo ʻi he feituʻu toputapú, ʻa e senitā ʻo ʻene lotú.

18 Ko e lao ʻoku hiki ʻi he Livitiko 19:23-25 ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e lea ʻa Sīsū ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá. Naʻá ne pehē: “Tuku hoʻomou loto-moʻua . . . ki ha meʻa ke mou kai pe ki ha meʻa ke mou inu.” Naʻe pehē leva ʻe Sīsū: “ʻOku ʻafioʻi ʻe hoʻomou Tamai fakahēvaní ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa.” ʻE tokonaki ʻa Sihova maʻatautolu, hangē pē ko ʻene fai pehē ki he fanga manupuná. (Māt. 6:25, 26, 32) ʻOku tau falala kia Sihova ko hotau Tokotaha-Tokonaki. Pea ʻoku tau fai fakapotopoto “ha ngaahi foaki ʻofa” ki he faʻahinga ʻoku fiemaʻu tokoní. ʻOku tau fakavave foki ke tokoni ki hono fua ʻa e fakamole ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e nima-homo peheé pea te ne fakapaleʻi kitautolu. (Māt. 6:2-4) ʻOku tau fakahāhā ai ʻoku tau mahinoʻi ʻa e ngaahi lēsoni mei he Livitiko 19:23-25.

19. Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he konga ko eni ʻo e Livitiko?

19 Kuo tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi konga siʻi pē ʻo e Livitiko vahe 19, ʻo ʻilo ai ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau hangē ai ko hotau ʻOtua māʻoniʻoní. ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kiate iá, ʻoku tau feinga ai ke “hoko ʻo māʻoniʻoni [ʻi heʻetau] tōʻonga kotoa pē.” (1 Pita 1:15) Ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau tauhi kia Sihová kuo nau hoko ko e kau fakamoʻoni sio tonu ʻi he tōʻonga lelei ko iá. Ko hono moʻoní, kuo ueʻi ai ʻa e niʻihi ke nau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. (1 Pita 2:12) Ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ʻe lava ke tau ako mei he Livitiko vahe 19. ʻI he kupu hokó ʻe lāulea ai ki ha toe ngaahi veesi ʻi he vahe ko iá pea ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tafaʻaki kehe ʻi heʻetau moʻuí ʻe lava ke tau “hoko ʻo māʻoniʻoni” ai, hangē ko e ekinaki ʻa Pitá.

HIVA 80 “ʻAhiʻahiʻi Ke Mou ʻIlo ʻOku Lelei ʻa Sihova”

^ pal. 5 ʻOku tau ʻofa lahi kia Sihova, pea ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ia. Ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni, pea ʻokú ne ʻamanekina mei heʻene kau lotú ke nau hoko ʻo māʻoniʻoni. ʻOku malava moʻoni ke hoko ia ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá? ʻIo, ʻoku malava. Ko e lāulea fakalelei ki he faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he kaungātuí pea mo e ngaahi fakahinohino ʻa Sihova ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke ako ki he founga ʻe lava ai ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻonga kotoa pē.

^ pal. 13 Ke lāulea ki he Sāpaté mo e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei aí, sio ki he kupu “‘ʻOku ʻi Ai ha Taimi’ ki he Ngāue mo e Mālōlō” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Tīsema 2019.

^ pal. 57 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha foha ʻosi mali ʻokú ne fakamoleki ha taimi mo ʻene ongo mātuʻá, ʻokú ne ʻomai hono uaifí mo ʻena kiʻi leka ke ʻaʻahi kiate kinaua, pea fakapapauʻi ke fetuʻutaki maʻu pē kiate kinaua.

^ pal. 59 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokotaha ngoue ʻIsileli ʻokú ne vakai ki he fua ʻo e fuʻu ʻakau naʻá ne toó.