Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 48

Musemeriire Kuba Abarukwera

Musemeriire Kuba Abarukwera

“Mube abarukwera omu ngeso zona.”​—1 PET. 1:15.

EKIZINA 34 Kulindaga Obwesigwa

EBITURAYEGA *

1. Buhabuzi ki omukwenda Petero obuyahaire Abakristaayo bagenzi be, kandi habwaki obuhabuzi bwe nibusobora kuzooka nk’obugumire kuteeka omu nkora?

KATUBE twine okunihira okw’okugenda omu iguru rundi okw’okwikara omu nsi ebiro n’ebiro, nitusobora kugasirwa omu buhabuzi omukwenda Petero yahaire Abakristaayo abaseserweho amagita ab’omu kyasa eky’okubanza. Petero akahandiika ati: “Nkogu ayabesere okwarukwera, nukwo nainywe mube abarukwera omu ngeso zona; baitu kikahandikwa ngu muliba abarukwera, baitu ninyowe ndukwera.” (1 Pet. 1:15, 16) Ebigambo binu nibitwegesa ngu nitusobora kwegera ha kyokurorraho kya Yahwe ow’arukukirrayo kimu kuba arukwera. Nitusobora kuba abarukwera kandi tusemeriire kuba abarukwera omu ngeso zaitu. Eki nikisobora kuzooka nk’ekitanguhire kukora habwokuba tituhikiriire. Petero na uwe akakora ensobi nyingi; baitu ekyokurorraho kye nikyoleka ngu nitusobora ‘kuba abarukwera.’

2. Bikaguzo ki ebiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

2 Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho ebikaguzo binu: Nikimanyisa ki kuba abarukwera? Baibuli n’etwegesa ki ha kwera kwa Yahwe? Nitusobora tuta kuba abarukwera omu ngeso zaitu? Kandi kuba bantu abarukwera kiine kakwate ki n’enkoragana yaitu na Yahwe?

NIKIMANYISA KI KUBA ABARUKWERA?

3. Omu biikaro ebimu, abantu bateekereza ki obubatekerezaaho omuntu arukwera, baitu ninkaha nambere tusobora kusanga amananu gonyini?

3 Omu biikaro ebimu, abantu obubatekerezaaho omuntu ow’arukwera, batekerezaaho omuntu ataine kusemererwa, arukujwara ebijwaro eby’abanyamadiini, kandi ow’ataseka. Baitu ago tigali mananu, habwokuba Baibuli ebazaaho Yahwe arukwera, nka “Ruhanga anyakusemeriirwe.” (1 Tim. 1:11, NWT) Nabo abamuramya baine “okusemererwa.” (Zab. 144:15, NWT) Yesu akajumirra abo abaajwaraga ebijwaro eby’embaganiza kandi abaakoraga ebintu ebirungi nukwo abantu babarole. (Mat. 6:1; Mar. 12:38) Abakristaayo ab’amananu, bamanyire amakuru ag’okuba abarukwera habwokuba b’amanyire Baibuli eby’eyegesa. Tukimanyire ngu Ruhanga n’atugonza kandi tasobora kutugambira kukora ekintu ekitutarukusobora. Nahabweki, Yahwe obwatugambira ngu: “Mube abarukwera,” tuba nitukigumya ngu nikisoboka. Tutakafookere abarukwera omu ngeso zaitu, nitwetaaga kubanza kwetegereza amakuru ag’okuba abarukwera.

4. Nikimanyisa ki kuba abarukwera?

4 Kuba abarukwera nikimanyisa ki? Omu Baibuli, ebigambo “mube abarukwera” nibimanyisa kuba becumi omu by’omwoyo rundi omu ngeso. Ebigambo binu nibisobora n’okumanyisa kweherayo kimu kuheereza Ruhanga wenka. Eki nikimanyisa ngu, tubarwa nk’abarukwera obutuba becumi omu ngeso, obuturamya Yahwe omu mulingo arukusiima, kandi n’obututunga enkoragana enungi na uwe. Nikihuniiriza muno kurora ngu Yahwe ow’arukukirrayo kimu kuba arukwera, nagonza kuba nganjani yaitu n’obukiraaba ngu tuli bantu abatahikiriire.

“ARUKWERA, ARUKWERA, ARUKWERA, NUWE [YAHWE]”

5. Bamalaika abesigwa, nibatwegesa ki hali Yahwe?

5 Yahwe ali arukwera kandi mwecumi omu miringo yoona. Eki nikyo abaserafi rundi abamalaika abali haihi n’ekitebe kya Yahwe baagambire. Bamu h’abaserafi bakagamba bati: “Arukwera, arukwera, arukwera, nuwe [Yahwe] wamahe.” (Is. 6:3) Bamalaika banu baine enkoragana enungi na Ruhanga wabo arukwera, habwokuba nabo bali abarukwera. Enu niyo ensonga habwaki, ebiikaro nambere bamalaika baatwaraga obutumwa omu nsi byafookaga ebirukwera. Kandi eki nikyo kyabaireho Musa obwakaba ali haihi n’ekisaka ekirukwaka omurro.​—Kurug. 3:2-5; Yos. 5:15.

Ebigambo “Oburukwera bwa Yahwe” bikaba biri h’akabbali ak’ezabbu akakaba kali ha kiremba kya nyakatagara omukuru (Rora akacweka 6-7)

6-7. (a) Kusigikirra ha Okuruga 15:1, 11, Musa akakyoleka ata kurungi ngu Ruhanga ali arukwera? (b) Kiki ekyakonyeraga Abaisaleri kwijuka ngu Yahwe ali arukwera? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

6 Hanyuma ya Musa kwebembera Abaisaleri kuraba omu Nyanja Erukutukura, akabatererra ngu Yahwe, Ruhanga wabo, ali arukwera. (Soma Okuruga 15:1, 11.) Abamisiri abaramyaga baruhanga ab’ebisuba baali batarukwera. N’Abakanaani baali batarukwera habwokuba nabo baramyaga baruhanga ab’ebisuba. Kuramya kwabo kwatwarramuga kuhonga abaana hamu n’ebikorwa ebibi muno eby’obusihani. (Lev. 18:3, 4, 21-24; Bir. 18:9, 10) Baitu Yahwe nayahukanira kimu ha baruhanga abo ab’ebisuba, tasobora kugambira abarukumuramya kukora ekintu kyona ekitarukwera. Yahwe ali arukwera muno. Kusobora kwijukyaga Abaisaleri ekintu kinu, ekiremba nyakatagara omukuru ekiyajwaraga ha mutwe gwe kyali kiroho akabbali k’ezabbu akahandiikirweho ebigambo. Akabbali kanu, kaali karoho ebigambo binu: “Oburukwera bwa Yahwe.”​—Kurug. 28:36-38, NWT.

7 Ebigambo ebikaba biri h’akabbali ako, byagumizaaga kimu omuntu ayabiroraga ngu mali Yahwe ali arukwera. Baitu kandi, kiki ekyakonyeraga Omwisaleri ataasoboraga kurora ebigambo ebi habw’okutairra haihi na nyakatagara omukuru? Na uwe yasoboraga kukimanya ngu Yahwe ali arukwera? Ego! Buli Mwisaleri yahurraga ebigambo ebi, Ebiragiro obu byasomwaga omu maiso g’abasaija, abakazi, hamu n’abaana. (Bir. 31:9-12) Kakuba wali oroho, wakuhuliire ebigambo binu: “Ninyowe [Yahwe] Ruhanga wanyu . . . mube abarukwera; baitu nanyowe ndi arukwera.” “[Mube] abarukwera namberendi: baitu nyowe [Yahwe] ndi arukwera.”​—Lev. 11:44, 45; 20:7, 26.

8. Kiki ekiturukwega kuruga omu Ebyabalevi 19:2, hamu na 1 Petero 1:14-16?

8 Leka hati omutima tuguteeke ha bigambo ebirukusangwa omu Ebyabalevi 19:2, ebyasomerwaga Abaisaleri boona. Yahwe akagambira Musa ngu: “Baza nabokusorrokana abomu bana ba Isareri, obagambire oti Inywe [mube] abarukwera; baitu nyowe [Yahwe] Ruhanga wanyu ndi arukwera.” Petero nasobora kuba akaba najuliza ekyahandiikirwe eki, obwakaba n’atererra Abakristaayo ‘kuba abarukwera.’ (Soma 1 Petero 1:14-16.) Kasumi kanu, tituli hansi y’Ebiragiro bya Musa. Baitu Petero ebiyahandiikire nibigumya ebiturukwega omu Ebyabalevi 19:2, ngu Yahwe ali arukwera, kandi nabo abamugonza, basemeriire kulengaho kuba abarukwera. Ago mananu, katube twine okunihira okw’okugenda omu iguru rundi okw’okwikara omu rugonjo orurungi omu nsi.​—1 Pet. 1:4; 2 Pet. 3:13.

“MUBE ABARUKWERA OMU NGESO ZONA”

9. Ebiturayega omu Ebyabalevi esuura 19 nibiija kutugasira bita?

9 Habwokuba tugonza kusemeza Ruhanga waitu arukwera, twine ekihika eky’okugonza kwega omulingo tusobora kufooka abarukwera. Yahwe n’atuha obuhabuzi ha mulingo tusobora kukikoramu. Nitusobora kusanga obuhabuzi obu omu Ebyabalevi esuura 19. Omukugu Omuheburaniya arukwetwa Marcus Kalisch akahandiika ati: “Esuura enu n’esobora kuba niyo y’omugaso muno omu kitabu eky’Ebyabalevi, kandi erukukirayo omu bitabu bitaano ebirukubanza omu Baibuli.” Hati, leka turole enkarra ezimu kuruga omu suura enu ezirumu amasomo agarukukwata ha bwomeezi bwaitu obwa buli kiro. Obuturaaba nitukora kinu, ijuka ngu amasomo ganu nigatandika n’ebigambo “Mube abarukwera.”

Ekiragiro ekirukukwata h’abazaire ekirukusangwa omu Ebyabalevi 19:3, kisemeriire kuletera Abakristaayo kutekerezaaho ki? (Rora akacweka 10-12) *

10-11. Ebyabalevi 19:3 nirutugambira kukora ki, kandi habwaki eki kikuru?

10 Hanyuma ya Yahwe kugambira Abaisaleri ngu baine kuba abarukwera, akongera yagamba ati: “Omuntu wena omulinywe aratinaga nyina na ise. . . nyowe ndi [Yahwe] Ruhanga wanyu.”​—Lev. 19:2, 3.

11 Mali, kikuru muno kworobera ekiragiro kya Ruhanga eky’okutiina abazaire baitu. Ijuka Yesu ekiyagambiire omusaija omu obuyamukagwize ati: “Ndakora ekigambo ki ekirungi ntunge obwomezi obutahwaho?” Kimu ha bintu Yesu yamugarukiremu, kyali ky’okutiina ise na nyina. (Mat. 19:16-19) Yesu akajumirra Abafalisaayo n’Abahandiiki habwokuba bakakora kyona ekirukusoboka kwetantara kurolerra abazaire baabo. Omu mulingo ogu, bakaba ‘nibasiisa ekiragiro kya Ruhanga.’ (Mat. 15:3-6) “Ekiragiro kya Ruhanga” kyali nikitwarramu ekiragiro kyakataano omu Biragiro Ikumi kandi n’ekiragiro ekitukusomaho omu Ebyabalevi 19:3. (Kurug. 20:12) Ikara noijuka ngu Yahwe obwakaba atakahaire oburagirizi oburukusangwa omu Ebyabalevi 19:3, oburukukwata ha kutiina abazaire, akabanza kugamba ngu “[mube] abarukwera; baitu nyowe [Yahwe] Ruhanga wanyu ndi arukwera.”.”

12. Nitusobora tuta kuteeka omu nkora ekiragiro ekiri omu Ebyabalevi 19:3?

12 Obututekerezaaho ekiragiro Yahwe ekiyatuhaire eky’okuteekamuga bazaire baitu ekitiniisa, nitusobora kwekaguza, ‘Bazaire bange mbateekamu ekitiinisa?’ Kakuba oyehurra ngu obaire otarukukikora kurungi, nosobora kucwamu hati okasemezaamu. Tosobora kuhindura ebyabaireho kara, baitu nosobora kukora kyona ekirukusoboka hati kumara obwire n’abazaire baawe kandi n’okubakonyera kukiraho. Rundi nosobora kubasagika omu byetaago byabo eby’omubiri, eby’omwoyo, rundi kubagarramu amaani n’okubahuumuza. Obwokora ebi, oba noyorobera ekiragiro ekiri omu Ebyabalevi 19:3.

13. (a) Buhabuzi ki obundi obuturukusanga omu Ebyabalevi 19:3? (b) Kasumi kanu, nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Yesu ekiri omu Luka 4:16-18?

13 Ebyabalevi 19:3 nirutwegesa ekintu ekindi ha kufooka abarukwera. N’ebazaaho kulindaga Sabiiti. Nk’Abakristaayo, tituli hansi y’Ebiragiro bya Musa, nahabweki titukwata Sabiiti buli wiiki. Baitu nabwo nitusobora kwega bingi ha mulingo Abaisaleri bakwatamuga Sabiiti kandi n’omulingo bagasirwaga obu bagirindaga. Sabiiti kaali kasumi ak’okuhumuraho emirimo eya buli kiro nukwo omutima gukateekwa ha bintu eby’omwoyo. * Egi niyo ensonga habwaki, ha kiro kya Sabiiti, Yesu yagendaga omw’isorrokaniro omu tawuni ey’owabu kusoma Ekigambo kya Ruhanga. (Kurug. 31:12-15; soma Luka 4:16-18.) Ekiragiro kya Ruhanga ekiri omu Ebyabalevi 19:3 ekirukugamba ngu “muralindaga sabiti zange,” kisemeriire kutwekambisa kweteraho obwire tukaleka emirimo yaitu eya buli kiro nukwo omutima tusobole kuguteeka ha bintu eby’omwoyo. Noteekereza osemeriire kukora empindahinduka kusobora kworobera ekiragiro eki? Kakuba oyeteraho obwire butoosa obw’okuteeka omutima ha bintu eby’omwoyo, noija kutunga enkoragana enungi na Yahwe, ey’erukwetaagwa muno kusobora kuba arukwera.

GUMYA ENKORAGANA YAAWE NA YAHWE

14. Nyegesa ki enkuru erukubazibwaho muno omu Ebyabalevi esuura 19?

14 Ebyabalevi esuura 19 ebazaaho muno enyegesa enkuru muno ey’esobora kutukonyera kwikara tuli abarukwera. Orukarra orwa 4 nirumalirra n’ebigambo binu: “Nyowe ndi [Yahwe] Ruhanga wanyu.” Ebigambo binu rundi ebirukubyesisaniriza nabyo nibisangwa omu suura enu emirundi 16. Kinu nikitwijukya ekiragiro eky’okubanza ekirukugamba ngu: “Ninyowe Yahwe Ruhanga wawe . . . Otaliba na baruhanga abandi kunu nyowe ndoho.” (Kurug. 20:2, 3) Buli Mukristaayo wena arukugonza kuba arukwera, asemeriire kukigumya ngu busaho muntu wena rundi ekintu kyona ekyarukwebembeza kukira enkoragana ye na Ruhanga. Kandi habwokuba twetwa Abakaiso ba Yahwe, tucweramu kimu kwetantara ebikorwa byona ebisobora kujumisa ibara lye erirukwera.​—Lev. 19:12; Is. 57:15.

15. Enkarra ezirukusangwa omu Ebyabalevi esuura 19 ezirukubazaaho okuhonga ebisoro, zisemeriire kutuletera kukora ki?

15 Abaisaleri bayolekaga ngu nibaikiriza Yahwe nka Ruhanga wabo, obubayoroberaga ebiragiro bye. Ebyabalevi 18:4 nirutugambira ngu: “Ebyobulyo byange nibyo murakoraga, [n’ebiragiro] byange ebinataireho nibyo murakwataga okubigenderamu: ninyowe [Yahwe] Ruhanga wanyu.” Esuura ya 19 erumu bimu ha biragiro ebi hali Abaisaleri. Ekyokurorraho, enkarra 5-8, 21, 22 nizibazaaho kuhonga ebisoro. Abaisaleri baali basemeriire kuhayo ebisoro ebi, omu mulingo ‘ogutarukusiisa ekintu ekirukwera ekya [Yahwe].’ Kusoma enkarra ezi, kisemeriire kutwekambisa kugonza kusemeza Yahwe n’okumuha ebihongwa eby’okumukugiza ebyarukusiima nk’oku Abaheburaniya 13:15 rukututererra kukora.

16. Musingi ki oguli omu Ebyabalevi esuura 19 ogurukutwijukya embaganiza hagati y’abo abarukuheereza Ruhanga hamu n’abatarukumuheereza?

16 Kusobora kuba abarukwera, tusemeriire kuba twetekaniize kuba ab’embaganiza h’abantu abandi abatarukuheereza Ruhanga. Eki nikisobora kuguma. Obwire obumu, abeegi bagenzi baitu, abakozi bataahi baitu, abanyabuzaale, rundi abantu abandi, nibasobora kutusindikiriza kwejumbira omu bikorwa ebisobora kutulemesa kuramya Yahwe omu mulingo arukusiima. Obubakora eki, tuba twine encwamu enkuru muno ey’okukora. Kiki ekisobora kutukonyera kukora encwamu ey’ehikire? Tekerezaaho omusingi omurungi ogurukusangwa omu Ebyabalevi 19:19, ogurukugamba omu bugufu ngu: “Kunu otalijwara ekyokujwara ekyengoye ezitali zimu zitabirwe hamu.” Ekiragiro eki kyakonyeraga Abaisaleri kwebaganiza h’amahanga agandi agaali gabetoroirwe. Nk’oku tutali hansi y’Ebiragiro bya Musa, tikiri kibi Omukristaayo kujwara engoye ezitabwirwemu ebintu eby’embaganiza nka pamba na polyester. Baitu twanga kwesisaniriza n’abantu abaine enyikiriza rundi abarukukora ebikorwa ebirukuhakaniza enyegesa za Baibuli, n’obukiraaba ngu beegi bagenzi baitu, bakozi bataahi baitu, rundi banyabuzaale baitu. Ky’amananu ngu tugonza abanyabuzaale baitu hamu n’abantu abandi, baitu encwamu ezitukora zooleka ngu nitworobera Yahwe n’obuzituletera kuba b’embaganiza h’abantu abandi. Ijuka ngu kweherayo kimu kwebembeza Ruhanga eby’agonza kiri kicweka eky’okuba arukwera. Kandi eki kikuru obuturukuba nitugonza kuba abarukwera.​—2 Kol. 6:14-16; 1 Pet. 4:3, 4.

Isomo ki Abaisaleri bakaba basemeriire kwega kuruga omu Ebyabalevi 19:23-25, kandi isomo ki ery’orukwega kuruga omu nkarra ezo? (Rora akacweka 17-18) *

17-18. Isomo ki erikuru erutukwega kuruga omu Ebyabalevi 19:23-25?

17 Ebigambo “nyowe ndi [Yahwe] Ruhanga wanyu” byakukonyire Abaisaleri kwebembeza enkoragana yabo na Yahwe. Omu mulingo ki? Ebyabalevi 19:23-25 nihooleka omulingo gumu baakukikozeremu. (Soma.) Tekerezaaho omulingo ebigambo ebi byakugasiire Abaisaleri hanyuma y’okutaaha omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe. Omuntu obuyabyaraga emiti y’ebijuma tiyalyaga ebyana by’emiti egi kumara emyaka esatu. Ebijuma byona eby’omu mwaka ogwakana byahebwayoga ha kiikaro kya Ruhanga ekirukwera. Omu mwaka ogwakataano, mukama w’omuti nubwo yaikirizibwaga kulya ha byana byagwo. Ekiragiro kinu kyakukonyire Abaisaleri kwetegereza ngu bakaba batasemeriire kwebembeza ebyetaago byabo. Yahwe akaba nagonza bamwesige ngu naija kubarolerra kandi bebembeze kumuramya omu bwomeezi bwabo. Akaba naagenda kukigumya ngu baine ebyokulya ebirukumara. Kandi Ruhanga akabekambisa kuhayo ebisembo omu kiikaro ekirukwera nambere bamuramizaaga.

18 Ekiragiro ekirukusangwa omu Ebyabalevi 19:23-25 nikitwijukya ebigambo bya Yesu ebiyabalize omu Kwegesa kwe okwa ha Rusozi. Akagamba ati: “Mutalitunturra obwomezi bwanyu, nimugamba ngu tulirya ki? Tulinywa ki?” Yesu akongeraho ati: “Isinywe ali omu iguru amanyire nimwenda ebi byona.” Ruhanga naija kuturolerra kandi atuhe ebyetaago byaitu nk’oku arolerra ebinyonyi. (Mat. 6:25, 26, 32) Nitwesigira kimu ngu Yahwe naija kuturolerra. Kandi obutugabira abanaku tukikora omu mulingo ogutali gw’okweyoleka. Naitwe kitusemeza muno obutuhayo sente kukonyera ha nturukya y’ekitebe. Yahwe aba narora obutuhayo twegondiize kandi naija kutuha empeera. (Mat. 6:2-4) Obutugaba twoleka ngu nitwetegereza kurungi amasomo kuruga omu Ebyabalevi 19:23-25.

19. Ogasiirwe ota omu nkarra ezimu ezitwegere kuruga omu Ebyabalevi?

19 Tubalizeeho enkarra ntaito omu Ebyabalevi esuura 19, kandi zitukonyire kwetegereza emiringo tusobora kuba abarukwera nka Ruhanga. Obutwegera ha kyokurorraho kye twoleka ngu nitulengaho ‘kuba abarukwera omu ngeso zoona.’ (1 Pet. 1:15) Baingi abatarukuheereza Yahwe, beroliire engeso enungi ez’abantu ba Ruhanga. Kandi kinu kiretiire abantu abamu kukugiza Yahwe. (1 Pet. 2:12) Baitu haroho ebindi bingi ebitusobora kwega kuruga omu Ebyabalevi esuura 19. Ekicweka ekirukwongeraho, nikiija kubazaaho enkarra ezindi omu suura egi kandi nikiija kutukonyera kwetegereza enyikara ezindi omu bwomeezi bwaitu, nambere tusemeriire ‘kuba abarukwera,’ nk’oku omukwenda Petero yatutereriire.

EKIZINA 80 Mwije Muroze Oburungi bwa Yahwe

^ kac. 5 Tugonza muno Yahwe, kandi tugonza kumusemeza. Yahwe ali arukwera, kandi n’anihirramu n’abaheereza be kuba abarukwera. Baitu eki mali nikisoboka hali abantu abatahikiriire? Ego. Nitusobora kwega kuba abarukwera omu byona ebiturukukora kurabira omu kwesomesa omukwenda Petero ebiyagambiire Abakristaayo hamu n’ebiragiro Yahwe yahaire ihanga lya Isaleri.

^ kac. 13 Kumanya ebirukukiraho ha Sabiiti n’amasomo agatusobora kwegamu rora ekicweka “Haroho Akasumi ak’Okukora Hamu n’Akasumi ak’Okuhuumuraho” omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Desemba 2019.

^ kac. 57 KUSOBORRA EBISISANI: Omwana ow’akuzire namara obwire n’abazaire be, alesere mukazi we, hamu n’omwana we kubabungira kandi butoosa aikara n’abaza nabo.

^ kac. 59 KUSOBORRA EBISISANI: Omwisaleri omulimi n’ayetegereza ebijuma ebimu eby’emiti eyiyabyaire.