Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 49

Buku mi Lembe mi Julawi ubeponjowa kud ayi mi kwo ku jumange

Buku mi Lembe mi Julawi ubeponjowa kud ayi mi kwo ku jumange

‘Mar wedu calu in giri.’​—LAW. 19:18.

WER 109 Wamarara lee niai i adunde

I ADUNDO *

1-2. Waweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ukadhu, man i thiwiwec maeni ke wabiweco iwi lembang’o?

I THIWIWEC m’ukadhu waweco iwi juk moko ma pire tek ma nwang’ere i Lembe mi Julawi thek 19. Ku lapor, i versene mir 3, Yehova uyero ni nyithindho mir Israel nia giwor jurunyodo migi. Waponjo nia wacopo tiyo ku juk maeno nwang’u wabekonyo jurunyodo mwa i thenge mi kum, i thenge mi tipo man ninyutho nia wamarugi. I verse ma rom eno, Mungu ugam uyero ni dhanu pare nia giwor ceng’ sabatu. Waponjo nia kadok tin wabeworo ngo ceng’ sabatu de, re wacopo tiyo ku cik mir ukungu maeno nwang’u wabekoyo saa thirithiri pi nitimo lembe mwa mi tipo. Ka watimo kumeno, wabinyutho nia wabetimo kero nibedo leng’ calu ma Lembe mi Julawi 19:2 man 1 Pethro 1:15 uyero.

2 I thiwiwec maeni wabiweco iwi verse mange, de ma nwang’ere i Lembe mi Julawi thek 19. Thek maeno copo konyowa nenedi nitimo bero ni ju ma goru, nibedo dhanu m’atira i lembe mi kuloka, man ninyutho mer ni dhanu mange? Wamito wabed leng’ kum Mungu mwa de leng’. Dong’ wakenenu ponji moko ma wacopo nwang’u.

TIM GIN MA BER NI JU MA GORU

Lembe mi Julawi 19:14 ubekwayuwa nia wakwo nenedi ku ju ma ithgi udhing’ kunoke m’abinga? (Nen udukuwec mir 3-5) *

3-4. Nimakere ku Lembe mi Julawi 19:14, nyithindho mir Israel gicikiri nikwo nenedi ku ju ma ithgi udhing’ man kud abinga?

3 Som Lembe mi Julawi 19:14. Yehova ubemito dhanu pare ginyuth mer, ma gitim ko gin ma ber ni ju ma goru. Ku lapor, eyero ni nyithindho mir Israel nia kud gilam ju ma ithgi dhing’. Alam maeno uketho i iye nitimo ng’atini rac, kunoke nikwayu nia lembe ma rac utime. Eno tie lembe ma rac m’ukwayu ngo jutim ni ng’atu ma ithe dhing’! Calu m’ecopo winjo ngo lembe ma jubeyero ku nyinge nikum ithe m’udhing’, nicero bang’e de copo bedo ire tek.

4 Bende i verse mir 14, Mungu uwacu ni jurutic pare nia ku giketh “gin ma redhojo i wang’ abinga.” Buku moko uyero pi jurugoru kumae: “I ng’om ma con nyithindho mir Israel gibed gikwo i iye, dhanu ubed utimo jurugoru rac.” Saa moko ju ma cwinygi reco giketho gin ma redhojo i wang’ abinga pi nitime rac, kunoke kara ging’iere. Eno lembe ma rac mi tuko ngo! Nikadhu kud i cik ma nwang’ere i verse mir 14, Yehova ukonyo dhanu pare kara ginen kisa i kum dhanu ma goru.

5. Wacopo nyutho kisa nenedi ni ju ma goru?

5 Yesu ugam ubedo ku kisa i kum dhanu ma goru. Poy i kum lembe m’eoro jucidh juyer ni Yohana ma Jababutisi. Ewacu kumae: “Abinga ubeneno, weg abala gibewotho, weg dhobu kumgi ubelony, ju ma ithgi dhing’ gibewinjo, ju m’utho ubecer.” “Kinde ma dhanu zoo uneno” udu ma Yesu utimo, e “gipaku Mungu.” (Luka 7:20-22; 18:43) Jukristu gitie kud anyong’a nilubo lapor pa Yesu man ninyutho kisa ni dhanu ma goru. Eno uketho wan de wabed wanyutho mer man cirocir ni dhanu ma kumeno. I andha, wan wambe ku copo mi timo udu. Re watie ku rwom mi rweyo ni dhanu ma gitie abinga i thenge mi kum kunoke i thenge mi tipo pi lembanyong’a mi paradizo, ma i iye dhanu ceke binwang’u yot kum man gibibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Mungu. (Luka 4:18) Lembanyong’a maeno udaru konyo dhanu dupa nimiyo pak ni Mungu.

BED DHANU M’ATIRA I LEMBE MI KULOKA

6. Lembe mi Julawi thek 19 ubekonyowa nenedi ninyang’ cuu i Cik apar?

6 Verse moko mi Lembe mi Julawi thek 19 udwogo iwi lembe m’ular uyerere i Cik apar. Ku lapor, cik mir abora uyero nia “kud ikwal kwo.” (Ai 20:15) Jumoko paru nia ka fodi giting’o ngo piny pa ng’atini ci, eca nwang’u ya gibeworo cik maeno. Re nwang’u lundo gibekwalu kwo i yo mange.

7. Jakuloka copo turo cik mir abora m’uweco pi kwalu kwo nenedi?

7 Jakuloka moko copo goyo kore nia en fodi ekwalu ngo dhanu, pilembe ya fodi eting’o ngo piny ma kupare ngo. Re nyo etie dhanu m’atira i nindo ceke mi kuloka pare? Yehova uyero kumae i Lembe mi Julawi 19:35, 36: “Kud wutim gondri moko i lembapoka, i jampor mi kaborpiny, man mi wel pek, kadi mi kaditpiny. Wubed ku jampor ma pwe, ku jampek de ma pwe, man katoko ma pwe, ku tabu ma pwe.” Pieno, tek jakuloka moko ubetiyo ku kilo kunoke jambpimo piny ma cuu ngo kara ecam ku jarang’iew, eca nwang’u ebekwalu kwo. Verse mange m’i Lembe mi Julawi thek 19 de uyero lembuno terere.

Nimakere ku Lembe mi Julawi 19:11-13, Jakristu ucikere nipenjere ku penji ma kani iwi tic pare mi kuloka? (Nen udukuwec mir 8-10) *

8. Lembe mi Julawi 19:11-13 ukonyo nyithindho mir Israel nenedi nitiyo ku cik mir ukungu m’upondo i ng’ei cik mir abora, man wan ke eromo konyowa nenedi?

8 Som Lembe mi Julawi 19:11-13. Lembe mi Julawi 19:11 ucaku ku wec ma e: “Kud wukwal kwo.” Versene mir 13 unyutho winjiri m’utie i kind kwalu kwo ku timo gondiri i lembe mi kuloka. Ewacu kumae: “Kud isend wedu,” kunoke kwalu ng’atini. Pieno, tek jakuloka ubetimo kuloka pare i yo mi magendo, eca nwang’u ebekwalu kwo. Cik mir abora uyero ni nyithindho mir Israel nia kud gikwal kwo. Ento buku mi Lembe mi Julawi ukonyogi nitiyo ku cik mir ukungu m’upondo i ng’ei cik maeno, niwacu nibedo dhanu m’atira i lembe ceke ma gibetimo. Etie ber nia wabed ku nen ma Yehova tie ko iwi timo gondiri i kuloka man iwi kwalu kwo. Dong’ ng’atuman ukeupenjere gire kumae: ‘Nimakere ku Lembe mi Julawi 19:11-13, nyo an de lembe moko tie m’umito atim iye alokaloka i kwo para, asagane i yo mi kuloka kunoke i tici?’

9. Cik ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:13 ubed ugwoko jurutic nenedi?

9 Lembe mange de nuti m’umito Jakristu ubed i iye atira tek eketho jubetimo tic pare. Lembe mi Julawi 19:13 udaru ku wec ma e: “Sukulia pa jatic mi sukulia kud ubed i beng’i diewor soro cil kugweno.” Con i Israel, dhanu ma pol ubedo jurufur, man jurutic ma juketho utim tic jubed juculogi ndhundhu i ng’ei tic ma cing’ nica. Ka jucule ngo nitundo reto, eno ketho jaraticne koso sente m’egwok ko juruode pi cing’ nica. Yehova ukoro kumae: “Kum en e jacan, man eketho cwinye i kume.”​—Poi. 24:14, 15; Mat. 20:8.

10. Wacopo nwang’u ponji ma kani i Lembe mi Julawi 19:13?

10 Tin jurutic ma pol juculogi kubang’ dwi kunoke i ng’ei dwi ario, ento ungo kubang’ nindo calu ma con. Re kadok kumeno de, cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:13 ubedo kubang’e. Jumoko ma jubetimo tic migi gikayu ng’ei jurutic, niwacu giculogi ku sente ma nyanok m’uromo ngo ku tic ma gitimo. Ging’eyo nia yo mange mbe ni jurutic maeno, man nia gibimediri asu nitimo tic keca kodok jubeculogi ku sente ma nyanok de. I yo moko, weg tic eno gibecero ‘sukulia mi jurutic’ migi. Jakristu m’uketho jubetimo tic pare, ucikere nineno nia eculo juruticne calu m’ukwayere. Kawoni wakenen ponji mange ma waromo nwang’u i Lembe mi Julawi thek 19.

MAR WEDU CALU IMERIRI GIRI

11-12. Yesu uketho peko iwi lembe ma kani m’ugorere i Lembe mi Julawi 19:17, 18?

11 Mungu ubemito ngo kende kende nia wacerara i kum timo jumange rac, ento watim igi bende lembe mange. Gin m’ebekwayu watimne nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:17, 18. (Som.) Eng’olo kumae: “Imar wedu calu in giri.” Jakristu m’umito enyay anyong’a i Mungu ucikere nitimo lembe maeno.

12 Yesu unyutho nia cik maeno ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:18 pire tie tek lee. Nindo moko Jufarisayo gipenje kumae: “Cik ma kani ma dit nisagu i kind Cik pa Musa?” Yesu udwoko nia “Cik ma dit man ma kwong’a” utie nimaru Yehova kud adunde mwa ceke, ku ng’eyong’ec mwa ceke, man ku pidoic mwa de ceke. I ng’eye edwogo iwi gin m’ugorere i Lembe mi Julawi 19:18. Ewacu kumae: “Mir arionde ma calu en ni e: ‘Icikiri nimaru wedu calu in giri.’” (Mat. 22:35-40) Yo tie dupa dit ma wacopo nyutho ko mer ni jumange. Yone moko nwang’ere i Lembe mi Julawi thek 19.

13. Lembe ma Biblia ukoro iwi Yosefu ubekonyowa nenedi ninyang’ cuu i Lembe mi Julawi 19:18?

13 Yo acel ma wacopo nyutho ko mer ni dhanu mange utie nitiyo ku juk ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:18. Jukne uwacu kumae: “Kud icul kwor, kadi kud ibed kud akece.” Ju ma dupa m’i kindwa ung’eyo jumoko m’ubedo kud akece i kum jurutic wadi, awiya wadi mi somo, kunoke i kum wedi migi, ke pi oro ma dupa! Poy nia adegi m’umego apar pa Yosefu gibino ko i kum Yosefu, ucwalugi nitimo lembe ma rac i kume. (Tha. 37:2-8, 25-28) Ento Yosefu udwoko ngo igi wang’ racu migi! Kinde m’ebino ku dito ma nwang’u copo miyo ire kaka mi culo kwor i kumgi, elund enyutho igi kisa. Yosefu ubino ngo kud akece i iye. Ento etiyo ku juk m’i ng’eye judok jugoro i Lembe mi Julawi 19:18.​—Tha. 50:19-21.

14. Ang’o m’unyutho nia cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:18 utie pare asu kakare nitundo tini?

14 Jukristu ma gimito ginyay anyong’a i Mungu, gicikiri nilubo lapor pa Yosefu, kum etimo kisa ni umego pare kakare nibedo kud akece kunoke niculo kwor i kumgi. Lembuno urombo ku rwo mi lapor ma Yesu unyutho, m’uwacu nia wawek lembe ni ju m’utimowa rac. (Mat. 6:9, 12) Jakwenda Paulo umiyo cimowang’ ma e ni Jukristu wadi: “Kud wucul kwor.” (Rum. 12:19) Edok ekwayugi nia “Wumeduru niciruru i kindwu ng’atuman ucir wadi man ucir wadi, man wuwek lembe m’i kindwu yot yot kadok nwang’u ng’atu moko utie ku lembe i iye i kum wadi de.” (Kol. 3:13) Cik mir ukungu pa Yehova ulokere ngo. Cik mir ukungu m’upondo i ng’ei cik ma jukiewo i Lembe mi Julawi 19:18 utie pare asu kakare nitundo tin.

Calu etie rac nibealu asu asu wang’ rem ma n’i kumwa, kumeno bende etie rac nibeparu kwa iwi racu ma jutimo iwa. Mito watim kero wawil ku lembene (Nen udukuwec mir 15) *

15. Lapor ma kani m’ukonyowa ninyang’ nia pire tie tek niweko lembe man niwil pire?

15 Wakemak lapor moko. Lembe ma rac ma jutimo iwa jucopo poro ku rem. Rem moko tie rem ma thindho, moko ke ma dongo. Ku lapor, kinde ma wabethumo dek ma col, lak pala copo kadhu nyanok thumo cingwa. Andha ecopo bedo lith, re remone thum pio man egalu ngo nikey. I ng’ei nindo moko acel kunoke ario, wacopo wil kadok pire. Kumeno bende, lembe moko ma rac ma jutimo iwa copo bedo ni lembe ma nok. Ku lapor, m’umbe paru, jarimbwa moko copo yero kunoke timo iwa lembe ma rac, ento wacopo weko ire ma lemoko mbe. Ento tek remne tie rem ma dit, dokta copo kwoye man etwiye ku bandhi. Tek walund wamedara nipoko wang’ rembe kunoke nialu wang’e, wacopo nyayu remne anyaya i kumwa. Lembe ma rac utie nia, ng’atu moko copo timo kit lembuno tek jutimo ire racu ma lee. Ecopo beparu kwa iwi kite m’ebewinjere ko, man iwi lembe ma rac ma jutimo ire. Kumeno bende, ju ma gitie kud akece i igi, gimedo lembe ma rac ameda i kumgi gigi. Pieno, niworo juk ma nwang’ere i Lembe mi Julawi 19:18 utie lembe ma ber mi tuko ngo!

16. Nimakere ku Lembe mi Julawi 19:33, 34, Juisrael gicikiri nikwo nenedi kud umondo ma n’i kindgi, man wan ke wacopo nwang’u ponji ma kani?

16 Kinde ma Yehova ung’olo ni nyithindho mir Israel nia gimar juwagi, eno nyutho ngo nia gimar Juisrael kende. Eng’olo igi nia gimar bende umondo ma n’i kindgi. Eno wec ma nwang’ere kamaleng’ i Lembe mi Julawi 19:33, 34. (Som.) Juisrael gicikiri nikwo kud umondo “calu ng’atu m’anyola i kindgi,” man gicikiri “nimare” calu gin gigi. Ku lapor, cik ung’olo nia nyithindho mir Israel gibed giwek umondo ku jucan gibek kund cam i podho migi. (Law. 19:9, 10) Cik mir ukungu ma nia jumar umondo utie bende ni Jukristu ma tin. (Luka 10:30-37) Nenedi? Dhanu milioni dupa tie ma giweko ng’om migi, man saa moko nyo jumoko ubekwo ceng’ini kudi. Pire tie tek nia wakwo ku dhanu maeno: Ku jumaco, jumamon man awiya ku woro.

LEMBE MOKO TIE M’UPONDO, MA LEMBE MI JULAWI 19 UWECO PIRE NGO

17-18. (a) Buku mi Lembe mi Julawi 19:2 ku 1 Pethro 1:15, ubecwaluwa nitimo ang’o? (b) Tic ma kani ma pire tek ma jakwenda Pethro ubekwayuwa nia watimi?

17 Buku mi Lembe mi Julawi 19:2 ku 1 Pethro 1:15, ceke ukwayu dhanu pa Mungu nia gibed leng’. Verse mange dupa m’i Lembe mi Julawi thek 19 copo konyowa nineno gin ma wacopo timo pi ninwang’u bero i wang’ Yehova. Waweco iwi verse moko kende m’unyutho gin ma ber ma wacopo timo ku gin ma rac m’ukwayu ngo watim. * Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu unyutho kamaleng’ nia Yehova ubemito watii ku cik mir ukungu maeno i kwo mwa. Ento lembe mange de nuti ma jakwenda Pethro umedo.

18 Wabecuku timo lembe mi tipo thirithiri, man wabetimo bende lembe ma beco ni dhanu mange. Re lembe mange de nuti ma pire tek ma Pethro ubekwayu nia Jukristu gitim. I wang’ nikwayuwa nia wabed leng’ i timo mwa, eyero kumae: “Wuketh pidoiwu ubed ayika pi tic.” (1 Pet. 1:13, 15) Tic maeno uketho i iye ang’o? Eyero nia umego pa Kristu ma juwiro ku tipo ‘‘gitwong’ kakare ceke pi bero’ pa Ng’atu m’ulwong’ogi.’ (1 Pet. 2:9) Tin Jukristu ceke gitie ku rwom mi timo tic maeno ma pire tek akeca, m’ubekonyo dhanu nisagu tic mange ceke ma jubetimo. Etie iwa ni lembe mi yung wa dhanu ma leng’ pa Mungu, nidikiri thirithiri kud amora i tic maeno mi rweyo lembanyong’a man mi ponjo dhanu! (Mark. 13:10) Tek wabetimo tego nitiyo ku cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembe mi Julawi thek 19, eno nwang’u wabenyutho nia wamaru Mungu man dhanu wadwa. M’umedo maeno, nwang’u wabenyutho bende nia wamito ‘wabed leng’’ i timo mwa ceke.

WER 111 Thelembe mir anyong’a mwa

^ par. 5 Tin Jukristu gimbe i the Cik pa Musa, re Cikne uweco iwi lembe dupa m’ukwayu watim ku m’umito ngo watim. Cikne romo konyowa ninyutho mer ni jumange man ninyayu anyong’a i Mungu. Thiwiwec maeni bikonyowa ninyang’ iwi kite ma wacopo tiyo ko ku ponji ma nwang’ere i buku mi Lembe mi Julawi thek 19 i kwo mwa.

^ par. 17 I thiwiwec maeni ku m’ukadhu, waweco ngo iwi verse m’uweco pir akoyakoya, iwi yero nying’, iwi camu rimo, iwi timo mi pajogi, iwi lamu bila man iwi lembsasa mi tarwang’.​—Law. 19:15, 16, 26-29, 31.​—Nen “Penji mi jusom” i gazeti maeni.

^ par. 52 KORO I CAL: Jamulembe moko ubekonyo umego moko ma ithe dhing’ niweco ku dokta.

^ par. 54 KORO I CAL: Umego moko ubeculo ng’atu m’ubetimo tic pare.

^ par. 56 KORO I CAL: Nyamego moko wiye copo wil ku gin m’uthumo cinge nyanok. Nyo ecopo ketho wiye uwil bende ku ret mi rem ma lee?