Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 49

Xi bakóyaná Levítico josʼin jchatokoán xíngiaa

Xi bakóyaná Levítico josʼin jchatokoán xíngiaa

“Tsjoacha katamai je xíngi josʼin nga tsjoachai yaoli” (LEV. 19:18).

KJOAJNDA 109 Kao ni̱ma̱ná katamatsjoachaa xíngiaa

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. 1) Jmé xi kichotʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi jaʼato. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

YA KJOAʼMIYA xi jaʼato kui kichotʼayajin kʼa jmeni xi bakóyaná ya Levítico capítulo 19. Tobʼelañá, ya versículo 3 kʼoakitsole Jeobá je chjota israelita nga tjínnele skoe̱xkón je xijchále. Kʼoati koa̱n kjuintjenngiaa ndʼaibi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá nga kʼoailee jmeni xi machjénle je xijcháná, nga kʼoainganʼioá nga nda katasatío kon kʼoa nga tosi tonda simiyo Niná. Xi tiyani versículo 3, je Niná kʼoakitsole je chjota israelita nga tjínnele sikjáya nga xoto. Ningalani tsín tikui kjoatéxoma jebi mangíntjenngiñá, kui tsaʼyaa nga tjínnele ntsjaintsjai si̱kʼayaa nichxin nga si̱xálee Niná. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin tibakoñá nga tibʼenelee yaoná nga tsje kjimaa tojo tso Levítico 19:2 kao 1 Pedro 1:15.

2 I̱ kjoaʼmiya jebi tojo kui Levítico capítulo 19 chótʼayajiaan. Jmé xi tsoyaná capítulo jebi xi tʼatsʼe nga koakolee kjoanda xi yo̱ma̱ kjoan, nga tsín si̱chésonlee xíngiaa kʼiatsa negocio nʼia kʼoa nga koakolee kjoatsjoacha xíngiaa. Kataʼyala jmeni xi bakóyaná nga̱ kui xi mená nga tsje koaan tojosʼin tsje je Niná.

KOAKOLEE KJOANDA XI YO̱MA̱ KJOAN

Tojo tso Levítico 19:14 jósʼin tjínnele jchatokoán xi jtaya kʼoa xi xka̱ (Chótsenlai párrafo 3-5) *

3, 4. Tojo tso Levítico 19:14, jósʼin tjínnele tsabekon chjota israelita je xi jtaya kʼoa xi xka̱ kjoan.

3 (Tʼexkiai Levítico 19:14). * Je Jeobá kʼoakitsole je choʼndale nga katabakóle kjoanda je xi yo̱ma̱ kjoan. Tobʼelañá, kʼoakitsole je chjota israelita nga tsín katanchja̱ʼaonle jngo xi jtaya, jolani nga tsín josikao kʼoa nga tsínkui kʼoakuitsole nga chʼaotjín xi katamale. Nʼiojin chʼao kisʼin jngo chjota kʼiatsa kʼoakitsole jngo xi tsín nrʼoé, nga̱ tsín koan josʼin kisitoánntjai yaole.

4 Ya versículo 14 kʼoatso nga i̱ kitsole Niná je naxinandále: “Alijmejin xi bʼejnachjoalai je xi xka̱”. Jngo xo̱n xi i̱ tso tʼatsʼe chjota xi yo̱ma̱ kjoan: “Nichxin kjoatse ya Oriente Medio totaon tsaʼya je chjota xi yo̱ma̱ kjoan”. Tsakui nichxin tjín xi tsakʼéjnachjoale jngo chjota xi tsín matsenle tojoni nga skuiʼaon kʼoa tsakuije̱ nga to kuijnoke. Nʼio chʼao kisʼin je chjota xi kʼoakisʼin. Tojo tso Levítico 19:14, je Jeobá kʼoakitsole naxinandále nga katabakóle kjoamatokon je xi yo̱ma̱ kjoan.

5. Jósʼin koakolee kjoamatokon je xi yo̱ma̱ kjoan.

5 Je Jesús tsakakóle kjoamatokon je xi yo̱ma̱ kjoan. Itso én xi kisikasénle je Juan Bautista: “Je xi xka̱ kjoan matsennile, kʼoa je xi chjiʼngé ma fini, je xi jtsé kjoan matsjejonni, je xi jtaya ma nrʼoéni, je xi kʼen faʼáyale”. Kʼoa nga tsabe kjoaxkón xi tsakʼéjna je Jesús “ngatsʼi naxinandá tsʼasjenda Niná” (Luc. 7:20-22; 18:43). Xi choʼndale Niná maa chjenngilee je Jesús, ndʼé nikoaa je chjota xi yo̱ma̱ kjoan, bakolee kjoamatokon kʼoa tsejta maa xi kao je. Ningalani tsínkui kjoanda títsjoáná je Jeobá nga nindayaa chjota, kui kjoanda títsjoáná nga kʼoaʼmilee je xi tsín matsenle kʼoa xi tsín be je Énle Niná nga tsín tijme chʼin sʼe̱ni kʼoa nga miyole Niná koaan kʼianga jeʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde (Luc. 4:18). Nga kʼoatso én xi nrʼoé chjota nʼio nkjín xi bʼasjengʼa Niná.

ALIKUI SI̱CHÉSOAN KʼIANGA NEGOCIO NʼIA

6. Jósʼin basenkaoná Levítico capítulo 19 nga majinná jme xi tínchja̱ni je xi te kjoatéxoma.

6 Ya Levítico capítulo 19 yaa faʼaitʼasa jme xi tínchja̱ni je xi te kjoatéxoma. Tobʼelañá, je xi mani jin kjoatéxoma itso: “Ali nichéjin” (Éx. 20:15). Nga sitjoson kjoatéxoma, tsakui nichxin tjínkʼa xi kʼoakuitso nga tsín koa̱n skoé jmeni xi tsín tsa tsʼe. Tonga ali tsa tokuijin xi tínchja̱ni i̱bi.

7. Jósʼin kjoaʼatone jngo chjota xi tsojmi baténa je xi mani jin kjoatéxoma.

7 Tsakui nichxin jngo chjota xi tsojmi baténa kʼoakuitso nga tsínkʼia kjoe jmeni xi tsín tsa tsʼe. Tonga a ñaki kixi ngantsjai nga sʼín negocio. Tojosʼin faʼaitʼa ya Levítico 19:35, 36, je Jeobá i kitso: “Ali chʼanachajion nga bʼechoyao jokji ndo, jokji ai kʼoa tsakuije̱ jokjije. Kui ki̱cha̱ xi nda bʼécho̱ya tichjaon, pesa xi nda bʼécho̱ya, nda tʼecho̱yao je tsojmi kʼoa nda tʼecho̱yao xi nandá”. Kʼiatsa jngo chjota xi tsojmi baténa tsín nda kʼoechoya jmeni xi baténa, tísíchénile je chjota xi tsojmi bichókatse. Ngisaa tinda majinngániná jebi kʼianga chotʼayajiaan je versículo xi faʼaitʼa ya Levítico capítulo 19.

Tojo tso Levítico 19:11-13, jméni xi tjínnele sikjaʼaitsjenjin je chjotale Cristo xi tsojmi baténa kʼoa xi síxá (Chótsenlai párrafo 8-10) *

8. Tojo tso Levítico 19:11-13, jósʼin tsakinyakao chjota judío nga koanjinle jme xi tínchja̱ni je xi mani jin kjoatéxoma, kʼoa jósʼin binyakaoná ñá ndʼaibi.

8 (Tʼexkiai Levítico 19:11-13). * Ya Levítico 19:11 itso je én xi fitsʼiani: “Ali nichéjion”. Kʼianga kʼoatso ya versículo 13 nga tsín koa̱n xíngiaa chʼa̱nachalee kʼoati kui tínchja̱ni nga tsín koa̱n si̱chélee xíngiaa nga tsojmi batenaa. Tísíchéni jngo chjota kʼiatsa tsín kixi sʼín nga tsojmi baténa kʼoa tsa jmesa xá xi sʼín. Je xi mani jin kjoatéxoma kʼoatso nga tsín koa̱n si̱ché, kʼoa jmeni xi tso ya Levítico kui xi tsakinyakao je chjota judío nga koanjinle jme xi tínchja̱ni kjoatéxoma jebi. Nʼio koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin be Jeobá kʼianga nichésoan kʼoa tsa tsín kixi jmeni xi nʼia. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Nga kʼoatso ya Levítico 19:11-13, a machjén nga sindaya yaona josʼian nga tsojmi batena kʼoa tsa kʼianga sixá”.

9. Jósʼin tsakinyakao je xi choʼnda koan je kjoatéxoma xi faʼaitʼa Levítico 19:13.

9 Kʼianga tsín sichéle je choʼndale jngo chjotale Cristo ijngosa koya xi kuenta sʼin. Nga fetʼani Levítico 19:13, itso: “Ali jijin jngo nitje̱n nikʼéjnai je tao̱n xi njele je xi síxá”. Me tongatsʼi je chjota ya naxinandá Israel nga tsojmi tsakántje, kʼoa je xi choʼnda ma kʼiaa machjíle nga maxon. Kʼiatsa jngo chjota xi tsín koanchjíle nga koanxon, kʼoati tsín koan tsakatse je tsojmi xi koanchjénle je familiale nga kui nichxin. Je Jeobá i kitso: “Machjénle kʼoa kui kʼoéjnakonni jokji koa̱nchjíle” (Deut. 24:14, 15; Mat. 20:8).

10. Jméni xi bakóyaná Levítico 19:13.

10 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín chjota xi tsín tsa nyaon nyaon machjíle nga síxá, tsakui nichxin ñandia kʼoa tsa jao kʼa machjíle nga jngo sá. Tonga tojo nʼio machjén je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Levítico 19:13. Tjínkʼa chjota xi tsín kʼoakji bʼéchjíle je choʼndale jotjín tjínnele koa̱nchjíle tsakai. Tokui fini nga ñʼai chonle je ʼndíchjota kʼoa nga kjoanʼio sixá ninga tochoa koa̱nchjíle. Je chjota xi kʼoasʼín joxi jéni tjíokjoé je tao̱n xi koa̱nchjíle je chjota xi síxá. Tsa jngo chjotale Cristo xi choʼnda tjínle, nʼio tjínle kjoandosin nga kuenta sʼin jebi. Kataʼyala jmesani xi bakóyaná Levítico capítulo 19.

TSJOACHA KATAMAA XÍNGIAA JOSʼIN TSJOACHAA YAONÁ

11, 12. Jmé xi kinchja̱ni Jesús nga kui kisikʼaxki̱ Levítico 19:17, 18.

11 Ali tsa tokuijin xi tsoná je Jeobá nga tsín si̱kiʼoaan xi ngikʼa. Yaa faʼaitʼa jebi ya Levítico 19:17, 18 * (tʼexkiai). Itso kjoatéxoma xi kitsjoa Niná: “Tsjoacha katamai je xíngi josʼin nga tsjoachai yaoli”. Tsa mená nga tsjoa kjoáyaa kon Niná machjén nga kʼoasʼiaan.

12 Kataʼyala jokitso Jesús tʼatsʼe kjoatéxoma xi faʼaitʼa Levítico 19:18. Ñandia nga jngo chjota fariseo xi i̱ kitsole Jesús: “Jñále kjoatéxoma xi ngisa ngʼa kao ngayije kjoatéxoma”. Je Jesús kʼoakitsole nga kui xi títjon kjoatéxoma kʼoa xi ngisa ngʼa nga tsjoacha koaan je Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱ná, kao ngayeje kjoabijnachonná kʼoa kao ngayeje kjoafaʼaitsjenná. Kʼoa kui Levítico 19:18 kisikʼaxki̱ nga i̱ kitso: “Je xi majaoni xi tikuini, itso: Tsjoacha katamai je xíngi josʼin nga tsjoachai je yaoli” (Mat. 22:35-40). Nʼio nkjín koya josʼin koa̱n koakoá nga tsjoachaa xíngiaa, tonga ya Levítico capítulo 19 síkʼaxki kʼa josʼin koa̱n koakoá kjoatsjoacha.

13. Jókisʼin je José nga kitjenngi jme xi tso Levítico 19:18.

13 Jngo koya josʼin koakolee kjoatsjoacha je xíngiaa kʼiaa nga si̱tjosoán jotso Levítico 19:18, nga i̱ tso: “Ali nijndajinni jmeni xi síkaoli je chjota naxinandáli kʼoa ali bʼengijtijinlai tokuin”. Tjínkʼa chjota xi bʼéngijtile kon je chjota xi ñatjen síxá, xi ñatjen fi skuela kʼoa tsa jeje̱ xi xínkjín mani, ninga jenkjín nó faʼato tojo tjínngijti kon. Tobʼelañá, je xi te xtindsʼe̱jon José, nga tsakʼéngijti kon kʼoa nga jtike koan José, alikui kixi tíjna jme xi kisikao (Gén. 37:2-8, 25-28). Tonga alikui kisijndangajaoni José jme xi koantʼain. Kʼianga ngʼa xá kisʼele koanjin nga totaon tsabe je xtindsʼe̱, tonga tosaa kjoamatokon tsakakóle. Alikui tsakʼéngijti kon, tosaa kui kʼoakisʼin jmeni xi kichji nga koanskanni ya Levítico 19:18 (Gén. 50:19-21).

14. Jómani ʼyaa nga tojo machjén ndʼaibi jme xi nchja̱ni Levítico 19:18.

14 Je chjotale Cristo xi mele nga tsjoa koaya kon Niná tjínnele koaitjenngi je choa̱le José kʼoa sichatʼa, ʼndele nga kʼoengijti kon kʼoa tsa sijndangajaoni jmeni xi kamatʼain. Jebi yaa mangóson jotso je padrenuestro, nga kʼoakitso je Jesús nga tjínnele si̱chatʼalee xíngiaa tsa ʼyani xi josíkaoná (Mat. 6:9, 12). Je pastro Pablo kʼoati i̱ tso kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale je chjotale Cristo: “Jon xi tsjoake̱no, ali nijndajinnio” (Rom. 12:19). Kʼoa i kitsosale: “Tikjaínlao xíngio, tichatʼa ngaʼi̱ngajánlao xíngio, tsa jngo xi fajéetʼain xínkjín” (Col. 3:13). Alikui bʼantjaiya je kjoatéxomale Jeobá. Tojo machjén ndʼaibi jme xi nchja̱ni je kjoatéxoma xi faʼaitʼa Levítico 19:18.

Tiñá nitáoñá yaoná kʼiatsa ya ngotjo ngosa si̱kaoñá jñani katiná. Kʼoati ma tsakui si̱kjaʼaitsjenjin ʼndeʼndee josíkaoná xíngiaa, tongisa nda nga si̱chajiaan kʼoa si̱chatʼalee (Chótsenlai párrafo 15) *

15. Jmé choa̱ni xi basenkaoná nga majinná jokji chjíle nga nichatʼalee xíngiaa kʼoa nga nichajiaan jme xi síkaoná.

15 Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Josʼe tokoán yaa mangóson joma nga ti yaoná, sakʼoa tse ti kʼoa sakʼoa tochoa. Tobʼelañá, tsa tjín xi tibichayaa kʼoa tsa ndsaa jtí, tsakui nichxin aon koa̱nná nga tokʼia tonga nga koa̱nnyaon koa̱njngini koandayajinni ndsaa, kʼoa tsínjin tikjoaʼaítsjenniná jñani kati. Tikʼoasʼinni, tsa jngo miyoná xi tjín xi kuitsoná kʼoa tsa jme xi sikaoná xi sikiʼaonná tsakui nichxin ngotjo si̱chatʼanilee. Tonga tsa nʼio tse kati je ndsaa tsakui nichxin skóya je chjinexki kʼoa koajtéjon. Tonga tsa ngotjo ngosa ya si̱kaoñá, ngisajin koa̱ntáo. Kʼoakjoán tima jngo chjota xi bʼéngijti kon, kʼiatsa kui ngotjo ngosa sikjaʼaitsjenjinni jmeni xi tsakʼinle kʼoa jotjín kon to yaole sikiʼaon. Tongisa nda nga kui mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Levítico 19:18.

16. Tojo tso Levítico 19:33, 34, jósʼin tjínnele tsabekon chjota israelita je chjota xi xin tsʼe, kʼoa jmé xi bakóyaná jebi.

16 Kʼianga kʼoakitsole Jeobá je chjota israelita nga tsjoake katama xínkjín, ali tsa tojejin xi tsjoake koa̱n xi ngóson israelita kʼoa tsa xi tiyani naxinandále. Kʼoati kitsole nga tjínnele tsjoake koa̱n je chjota xi xin tsʼe xi ya tjíokao. Kui xi tso Levítico 19:33, 34 * (tʼexkiai). Tjínnele jo chjota israelita sʼin tsabekon je chjota xi xin tsʼe, kʼoa tjínnele kʼoasʼin tsjoake koan josʼin tsjoake yaole. Tobʼelañá, tjínnele kisikinjengi je tsojmi xi koanjchále nga je tsakʼéxkó chjota xi xin tsʼe kʼoa tsa xi ma̱ kisijchá yaole (Lev. 19:9, 10). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ñá xi chjotale Cristo maa kʼoati tjínnele kʼoasʼin tsjoacha koaan je chjota xi xin tsʼe (Luc. 10:30-37). Jngo tjíjtsa Sonʼnde nkjín chjota xi xin naxinandá faʼaini kʼoa tsakui nichxin ya chrian tjío jñani tsaan. Nʼio tjínle kjoandosin nga kjuinchʼalee kjoaxkóntokon xi xʼin, xi yánchjín kao ʼndíxti.

JNGO XÁ XI NʼIO TJÍNLE KJOANDOSIN XI TSÍN BʼAXKI̱ YA LEVÍTICO 19

17, 18. 1) Jméni xi tsoná nga sʼiaan Levítico 19:2 kao 1 Pedro 1:15. 2) Tojo kitso je pastro Pedro, jmé xáni xi nʼio tjínle kjoandosin xi sʼiaan.

17 Ya Levítico 19:2 kao 1 Pedro 1:15 kʼoatso nga tjínnele tsje koaan xi choʼndale Niná maa. Ya Levítico capítulo 19, nʼio nkjín versículo xi kui nchja̱ni jósʼiaan nga tsjoa kjoáyaa kon Jeobá. Jekachotʼayajin kʼa je versículo xi kui bakóya jmeni xi tjínnele sʼiaan kʼoa jmeni xi mai. * Kʼoati kaʼyaa nga ya Escrituras Griegas Cristianas kʼoatso nga tojo machjénná kjoafaʼaitsjen jebi nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tonga ijngosa koya xi kisikʼaxki̱ je pastro Pedro.

18 Xi chjotale Cristo maa nkjín koya josʼin nixálee Niná kʼoa nkjín koya josʼin binyakoaa xíngiaa. Je pastro Pedro jngo koya kisikʼaxki̱ xi nʼio tjínle kjoandosin. Nga kjesa kʼoatsojin nga tjínnele tsje kjuinkoaa yaoná, i kitso: “Tikatíondao kjoafaʼaitsjenno” (1 Ped. 1:13, 15). Nga kʼoakitso Pedro kui kinchja̱ni nga kuitsoyason je kjoanda xi tsʼe Niná je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi (1 Ped. 2:9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kui kjoanda tjínná xi chjotatjenngile Cristo maa nga nitjosoán xá jebi nga̱ kui xi nʼio nda binyakao chjota. Nʼio tse kjoanda tjínle je naxinandále Niná nga bakóyason kʼoa nga bakóyale Biblia chjota, kʼoa kao kjoatsjoa kʼoasʼín (Mar. 13:10). Kʼoénelee yaoná nga si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Levítico 19. Kʼoasʼin koakoñá nga tsjoachaa je Niná, nga tsjoachaa je xíngiaa, kʼoa kui xi mená nga tsje koanngínkoaa yaoná.

KJOAJNDA 111 Xi tsjoa fáya tokoán

^ párr. 5 Ningalani tsín tikui Kjoatéxomale Moisés mangíntjenngiñá xi chjotale Cristo maa, tonga nʼio tse xi bakóyaná jmeni xi koa̱n sʼiaan kʼoa jmeni xi mai. Nga kui chótʼayajiaan koasenkaoná nga koakolee kjoatsjoacha xíngiaa kʼoa nga tsjoa kjoáyaa kon Niná. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼa jmeni xi bakóyaná ya Levítico capítulo 19, kʼoa jchañá josʼin kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá.

^ párr. 3 Levítico 19:14: “Ali nokjoaʼaonjinlai jngo xi jtaya kʼoa alijmejin xi bʼejnachjoalai je xi xka̱, kʼoa tijkónchai je Nináli. Anña Jeobá”.

^ párr. 8 Levítico 19:11-13: “Ali nichéjion, ali chʼanachajion kʼoa ali yándsʼionjin binyalao xíngio. 12 Ali jaʼaínnajin nichjaon tsa tsínni si̱tjoson kʼianga énno kʼoao, tsa kʼoasʼiaon chʼaosʼin si̱kʼéjnao je jaʼaínle Nináno. Anña Jeobá. 13 Ali chʼanachajinlai xíngi, ali nichéjin. Ali jijin jngo nitje̱n nikʼéjnai je tao̱n xi njele je xi síxá”.

^ párr. 11 Levítico 19:17, 18: “Ali majtichajin ndsʼai ya jinni̱ma̱li. Tichákjáyalai je xíngi, ánni nga tsín ji chʼa̱kaoni jéele. 18 Ali nijndajinni jmeni xi síkaoli je chjota naxinandáli kʼoa ali bʼengijtijinlai tokuin, tsjoacha katamai je xíngi josʼin nga tsjoachai yaoli. Anña Jeobá”.

^ párr. 16 Levítico 19:33, 34: “Tsa ya tíjnajinno jngo xi xin naxinandále ali taonjin ʼyao. 34 Kʼoasʼin jchatokon xi xin naxinandále xi ya tíjnajinno tojosʼin ʼyatokon jngo chjota xi ya tsʼe jñani tsaon kʼoa kʼoasʼin tsjoacha katamao josʼin tsjoachao yaono, nga̱ jon kʼoasʼin tsakiyo ya naxinandá Egipto. Anña Jeobá Nináno”.

^ párr. 17 Tjínkʼa versículo xi tsín kachotʼayajin kʼa i̱ kjoaʼmiya jebi xi kui tínchja̱ni nga xíngiaa chjaʼajiaan, nga énndiso fané xíngiaa, nga njín chinee, kjoabʼenda, xi kotʼason kao kjoachajngi (Lev. 19:15, 16, 26-29, 31) (chótʼai jñani “Tjínkʼa xi kjonangi” tso xi faʼaitʼa revista jebi).

^ párr. 56 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je ndsʼee tíbasenkao jngo ndsʼee xi tsín nrʼoé nga tífákaonajmí je chjinexki.

^ párr. 58 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi pintura baténa bʼéchjíle je choʼndale.

^ párr. 60 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi ngotjo chajinnile nga ti ntsja. A kʼoati sʼin tsa nʼiolani tse kiti je ntsja.