Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 49

Aprende husi livru Levítico kona-ba oinsá trata ema

Aprende husi livru Levítico kona-ba oinsá trata ema

“Imi tenke hadomi imi-nia maluk hanesan imi-nia an rasik.”​—LEV 19:18.

KNANANUK 109 Hadomi malu tebetebes husi laran

IHA LISAUN NEʼE *

1-2. Iha lisaun antes neʼe, ita estuda kona-ba saida? Iha lisaun neʼe, saida mak ita sei aprende?

 IHA lisaun antes neʼe, ita estuda kona-ba matadalan balu neʼebé fó sai iha Levítico kapítulu 19. Porezemplu, iha versíkulu 3, Jeová haruka ema Izraél atu respeitu sira-nia inan-aman. No ita aprende oinsá ita bele aplika matadalan neʼe ohin loron liuhusi tau matan ba ita-nia inan-aman nia presiza fíziku, emosaun no espirituál. Iha versíkulu 3, Jeová haruka nasaun Izraél atu halo tuir loron Sábadu. No ita aprende katak maski agora ita la presiza halaʼo loron Sábadu, maibé ita nafatin bele halo tuir prinsípiu kona-ba loron Sábadu hodi uza tempu loroloron atu halo atividade espirituál. Hodi halo nuneʼe, ita hatudu katak ita hakaʼas an sai santu, hanesan Levítico 19:2 no 1 Pedro 1:15 haruka ita atu halo.

2 Iha lisaun neʼe, ita sei kontinua estuda kona-ba Levítico kapítulu 19. Ita sei aprende kona-ba oinsá atu hatudu laran-diʼak ba ema defisiente, hatudu laran-moos kuandu halo negósiu no hatudu domin ba ema seluk. Maromak mak santu, tan neʼe ita mós hakarak sai santu. Mai ita aprende oinsá atu halo nuneʼe.

HATUDU LARAN-DIʼAK BA EMA DEFISIENTE

Levítico 19:14 anima ita atu hatudu hahalok saida ba ema neʼebé tilun-diuk ka matan-delek? (Haree parágrafu 3-5) *

3-4. Tuir Levítico 19:14, ema Izraél tenke trata ema tilun-diuk no matan-delek oinsá?

3 Lee Levítico 19:14. Jeová hakarak ninia povu atu hatudu laran-diʼak ba ema defisiente. Porezemplu, Jeová hatete ba ema Izraél katak sira labele fó-malisan ba ema tilun-diuk. Fó-malisan bele inklui hotar ka ameasa. Halo hanesan neʼe ba ema tilun-diuk mak aat tebes tanba nia labele rona buat neʼebé ema hatete no nia mós labele defende an.

4 Iha versíkulu 14, ita mós aprende katak Jeová hatete ba ninia povu katak sira labele “tau fatuk atu halo ema matan-delek sidi”. Livru ida esplika kona-ba ema defisiente: “Iha tempu antigu, ema neʼebé hela iha nasaun sira besik Izraél, baibain trata aat no la hatudu justisa ba ema neʼebé defisiente.” Karik ema neʼebé laran-aat tau fatuk atu halo ema matan-delek sidi tanba hakarak hakanek ka hakarak goza nia. Hahalok neʼe aat tebes. Ukun-fuan neʼe ajuda Jeová nia povu komprende katak sira presiza hatudu laran-diʼak ba ema neʼebé defisiente.

5. Oinsá ita bele hatudu laran-diʼak ba ema defisiente?

5 Jesus hatudu laran-diʼak ba ema defisiente. Hanoin-hetan, Jesus haruka ema lori mensajen ba João Batista hodi hatete: “Agora ema matan-delek sira haree fali, ema ain-kudeʼik sira laʼo, ema moras-lepra sira sai moos, ema tilun-diuk sira rona, [no] ema mate moris fali.” Ema neʼebé haree Jesus nia milagre sira “fó hahiʼi ba Maromak”. (Lc 7:20-22; 18:43) Ema Kristaun presiza banati-tuir Jesus no hatudu laran-diʼak ba ema defisiente. Tan neʼe, ita hatudu pasiénsia no hanoin sira. Klaru katak Jeová la fó ita kbiit atu halo milagre hanesan Jesus. Maski nuneʼe, ita bele fó sai ba ema neʼebé matan-delek iha dalan fíziku ka espirituál kona-ba mundu paraízu, bainhira ema hotu sei iha saúde perfeitu no iha relasaun diʼak ho Jeová. (Lc 4:18) Liafuan diʼak neʼe ajuda ona ema barak atu fó hahiʼi ba Maromak.

LARAN-MOOS KUANDU HALO NEGÓSIU

6. Oinsá Levítico kapítulu 19 ajuda ita atu komprende diʼak liután Ukun-Fuan Sanulu?

6 Versíkulu balu iha Levítico kapítulu 19 ajuda ita komprende diʼak liután Ukun-Fuan Sanulu. Porezemplu, ukun-fuan númeru ualu hatete: “Imi labele naʼok.” (Éx 20:15) Karik ema ida bele hanoin, se nia nunka foti buat ruma neʼebé laʼós ninian, neʼe katak nia halo tuir ona ukun-fuan neʼe. Maibé karik nia naʼok iha dalan seluk.

7. Karik iha dalan oinsá mak negósiu-naʼin ida kontra Ukun-Fuan kona-ba labele naʼok?

7 Karik negósiu-naʼin ida hanoin katak nia nunka naʼok tanba nia nunka foti buat neʼebé laʼós ninian. Maibé nia sempre hatudu laran-moos kuandu halo negósiu ka lae? Iha Levítico 19:35, 36, Jeová hatete: “Kuandu imi sukat buat ruma nia naruk, todan, ka sukat buat been ruma, imi labele bosok. Imi tenke uza dasin neʼebé loos, buat neʼebé loos atu sukat todan, sukat buat neʼebé maran no sukat buat neʼebé been.” Entaun, se negósiu-naʼin ida uza dasin neʼebé la loos ka la sukat buat ruma ho loloos atu bosok kliente, neʼe hanesan nia naʼok husi sira. Versíkulu seluk tan iha Levítico kapítulu 19 esplika ho klaru kona-ba neʼe.

Tuir Levítico 19:11-13, karik ema Kristaun ida presiza husu pergunta saida ba ninia an kona-ba dalan neʼebé nia halo negósiu? (Haree parágrafu 8-10) *

8. Oinsá Levítico 19:11-13 ajuda ema Izraél atu halo tuir prinsípiu husi ukun-fuan númeru ualu? Oinsá ita bele halo tuir prinsípiu neʼe?

8 Lee Levítico 19:11-13. Parte primeiru husi Levítico 19:11 hatete: “Imi labele naʼok.” Versíkulu 13 hatete: “Imi labele lohi hodi hamatak imi-nia maluk.” Se negósiu-naʼin la hatudu laran-moos ka hamatak ema ruma kuandu nia halo negósiu, neʼe katak nia naʼok. Ukun-fuan númeru ualu fó sai katak sala atu naʼok. No informasaun iha Levítico ajuda ema Izraél komprende oinsá sira bele halo tuir prinsípiu husi ukun-fuan neʼe no hatudu laran-moos iha buat hotu. Diʼak atu medita kona-ba Jeová nia hanoin kona-ba hahalok la laran-moos no naʼok. Karik ita bele husu ba ita-nia an: “Tuir Levítico 19:11-13, haʼu presiza halo mudansa iha haʼu-nia moris, liuliu bainhira halo negósiu ka lae?”

9. Oinsá mak ukun-fuan iha Levítico 19:13 ajuda serbisu-naʼin?

9 Ema Kristaun neʼebé halo negósiu presiza hatudu laran-moos iha dalan seluk tan. Levítico 19:13 hatete: “Imi labele rai hela serbisu-naʼin nia kolen ba kalan tomak toʼo dadeer.” Iha Izraél, maioria ema serbisu iha toʼos, no toʼos-naʼin tenke fó serbisu-naʼin nia saláriu iha loron ida-idak nia rohan. Se toʼos-naʼin la selu serbisu-naʼin, karik serbisu-naʼin sei la iha osan atu fó han ninia família ba loron neʼe. Jeová esplika katak serbisu-naʼin mak “kiak no ninia moris depende ba kolen neʼebé nia simu”.​—Deut 24:14, 15; Mt 20:8.

10. Ita bele aprende saida husi Levítico 19:13?

10 Ohin loron, serbisu-naʼin simu sira-nia saláriu fulan-fulan ka semana-semana, laʼós loroloron. Maski nuneʼe, ita bele nafatin halo tuir prinsípiu iha Levítico 19:13. Patraun balu aproveita serbisu-naʼin no selu osan uitoan deʼit se kompara ho buat neʼebé serbisu-naʼin sira merese simu. Patraun sira hatene katak serbisu-naʼin sira-neʼe karik la iha opsaun seluk no sira sei kontinua serbisu maski saláriu mak kiʼik deʼit. Neʼe hanesan patraun sira-neʼe ‘rai hela serbisu-naʼin nia kolen’. Ema Kristaun neʼebé halo negósiu presiza hatudu hahalok justisa ba ninia serbisu-naʼin. Agora mai ita haree saida tan mak ita bele aprende husi Levítico kapítulu 19.

HADOMI EMA SELUK HANESAN ITA-NIA AN RASIK

11-12. Jesus hanorin buat importante saida hodi temi Levítico 19:17, 18?

11 Maromak hakarak ita atu la halo aat ba ema seluk no mós atu hatudu laran-diʼak ba ema. Ita bele hatene ida-neʼe husi buat neʼebé hakerek iha Levítico 19:17, 18. (Lee.) Jeová hatete ho klaru: “Imi tenke hadomi imi-nia maluk hanesan imi-nia an rasik.” Ema Kristaun tenke halo ida-neʼe se nia hakarak halo Maromak kontente.

12 Jesus hatudu katak liafuan iha Levítico 19:18 mak importante. Ema Farizeu ida husu Jesus: “Iha Moisés nia Ukun-Fuan, mandamentu ida-neʼebé mak boot liu?” Jesus hatán katak “mandamentu neʼebé boot liu no primeiru” mak hadomi Jeová ho ita-nia laran tomak, ita-nia moris tomak no ita-nia neon tomak. Tuirmai Jesus temi liafuan husi Levítico 19:18 hodi hatete: “Ida segundu neʼebé hanesan mandamentu neʼe mak: ‘Imi tenke hadomi imi-nia maluk hanesan imi-nia an rasik.’” (Mt 22:35-40) Iha dalan oioin atu hatudu domin ba ema seluk. Ita bele aprende dalan balu husi Levítico kapítulu 19.

13. Oinsá istória kona-ba José ajuda ita komprende didiʼak Levítico 19:18?

13 Dalan ida atu hatudu domin ba ema mak hodi halo tuir matadalan iha Levítico 19:18 neʼebé hatete: “Imi labele selu fali hahalok aat ka rai odi.” Karik ita koñese ema ida neʼebé rai odi ba ninia kolega serbisu, kolega eskola, ka família, no karik nia halo ida-neʼe durante tinan barak. Hanoin-hetan José nia maun naʼin-sanulu rai odi ba nia no ikusmai sira halo buat aat ba nia. (Gén 37:2-8, 25-28) Maibé José la trata aat sira. Bainhira José iha podér no iha oportunidade atu selu aat fali ba sira, José hatudu laran-sadiʼa. Nia la rai odi. Nia halo buat neʼebé temi iha Levítico 19:18.​—Gén 50:19-21.

14. Saida mak hatudu katak ita presiza halo tuir nafatin prinsípiu iha Levítico 19:18?

14 Ema Kristaun neʼebé hakarak halo Maromak kontente, presiza banati-tuir José neʼebé perdua ninia maun sira duké selu aat fali. Jesus mós hatete ida-neʼe iha orasaun neʼebé nia hanorin ba ninia dixípulu sira. Nia hatete katak ita presiza fó perdua ba ema neʼebé halo sala hasoru ita. (Mt 6:9, 12) Apóstolu Paulo mós hatete ba ema Kristaun: “Maluk doben sira, keta selu aat ba ema.” (Rom 12:19) Nia mós anima sira: “Kontinua hatudu pasiénsia ba malu no prontu atu fó perdua ba malu ho laran tomak maski ema halo buat ruma neʼebé hakanek imi-nia laran.” (Kol 3:13) Jeová nia prinsípiu sira nunka troka. Ita presiza halo tuir nafatin prinsípiu iha Levítico 19:18.

La diʼak atu kontinua book no koi kanek ida, nuneʼe mós la diʼak atu hanoin beibeik kona-ba oinsá ema ida hakanek ita-nia laran. Ita presiza hakaʼas an atu haluha deʼit (Haree parágrafu 15) *

15. Ai-knanoik saida mak bele ajuda ita komprende tanbasá ita presiza perdua ema seluk?

15 Hanoin toʼok kona-ba ai-knanoik tuirmai. Ita bele kompara laran-kanek ho kanek ruma. Kanek balu kiʼik deʼit, kanek seluk boot. Porezemplu, se ita koʼa modo, karik ita hakanek ita-nia liman-fuan. Kanek neʼe bele sente moras, maibé lakleur deʼit kanek neʼe sai diʼak fali tanba kiʼik deʼit. Karik liutiha loron ida ka rua ita mós haluha ona kanek neʼe. Nuneʼe mós, dala ruma dalan neʼebé ema hakanek ita-nia laran mak kiʼik deʼit. Porezemplu, karik ita-nia belun ida halo ka hatete buat ruma neʼebé hakanek ita-nia laran, maibé fasil deʼit ba ita atu perdua nia. Maibé se ita iha kanek neʼebé boot, ita presiza ba doutór hodi nia bele kurativu ita-nia kanek. Se ita kontinua book no koi kanek neʼe, ita sei kontinua sente moras. Triste mak dala ruma ema neʼebé sente laran-kanek tebes bele halo nuneʼe. Karik nia hanoin beibeik kona-ba oinsá ema seluk hakanek ninia laran no oinsá nia sente laran-kanek tebes. Maibé ema neʼebé rai odi lori susar deʼit ba ninia an. Diʼak liu atu halo tuir matadalan iha Levítico 19:18.

16. Tuir Levítico 19:33, 34, oinsá ema Izraél tenke trata ema estranjeiru? Saida mak ita bele aprende husi ida-neʼe?

16 Bainhira Jeová haruka ema Izraél atu hadomi ema seluk, nia hakarak sira atu hadomi ema husi rasa no nasaun seluk, laʼós deʼit ema Izraél. Jeová haruka sira atu hadomi ema estranjeiru neʼebé hela iha sira-nia leet. Ita bele lee mandamentu neʼe iha Levítico 19:33, 34. (Lee.) Sira tenke trata ema estranjeiru “hanesan ema rai-naʼin”, no sira tenke hadomi ema estranjeiru hanesan sira-nia an rasik. Porezemplu, bainhira ema Izraél koʼa sira-nia toʼos, sira labele hanetik ema estranjeiru no mós ema kiak atu hili buat restu. (Lev 19:9, 10) Ohin loron, ema Kristaun mós presiza halo tuir prinsípiu kona-ba hadomi ema estranjeiru. (Lc 10:30-37) Oinsá? Iha mundu tomak, iha ema millaun ba millaun neʼebé muda ba nasaun seluk no karik hela besik ita. Importante tebes atu ita hatudu respeitu ba mane, feto no labarik sira-neʼe.

SERBISU IMPORTANTE SELUK TAN

17-18. (a) Saida mak Levítico 19:2 no 1 Pedro 1:15 anima ita atu halo? (b) Serbisu importante saida mak Pedro anima ita atu halo?

17 Levítico 19:2 no mós 1 Pedro 1:15 haruka Maromak nia povu atu sai santu. Versíkulu seluk tan iha Levítico kapítulu 19 ajuda ita hatene saida mak ita presiza halo atu Jeová simu ita. Ita koʼalia ona kona-ba buat balu neʼebé ita presiza halo no buat balu neʼebé ita labele halo. * Eskritura Lian Gregu hatudu katak Jeová nafatin hakarak ita atu aplika prinsípiu sira-neʼe. Maibé apóstolu Pedro mós aumenta buat seluk tan.

18 Karik ita halo atividade espirituál oioin no halo hahalok diʼak oioin. Maski nuneʼe, Pedro koʼalia kona-ba buat seluk neʼebé ema Kristaun presiza halo. Antes Pedro anima ita atu sai santu iha ita-nia hahalok hotu, nia hatete: “Prepara imi-nia neon atu halo serbisu.” (1 Ped 1:13, 15) Saida mak serbisu neʼe? Pedro hatete katak Kristu nia alin sira sei “‘haklaken kona-ba hahalok kmanek’ husi Ida neʼebé bolu” sira. (1 Ped 2:9) Tuir loloos, ohin loron ema Kristaun hotu presiza halo serbisu importante neʼe. Serbisu neʼe ajuda ema iha dalan neʼebé diʼak liu. Haklaken no hanorin ema seluk mak knaar neʼebé espesiál tebes. (Mc 13:10) Bainhira ita hakaʼas an atu halo tuir prinsípiu iha Levítico kapítulu 19, ita hatudu katak ita hadomi Maromak no hadomi ema seluk. No ita mós hatudu katak ita hakarak sai santu iha ita-nia hahalok hotu.

KNANANUK 111 Iha razaun barak atu haksolok

^ Ema Kristaun la presiza halo tuir Moisés nia Ukun-Fuan, maski nuneʼe Moisés nia Ukun-Fuan fó sai buat barak neʼebé ita presiza halo no labele halo. Bainhira ita aprende kona-ba buat sira-neʼe, neʼe bele ajuda ita atu hatudu domin ba ema seluk no halo Maromak kontente. Lisaun neʼe sei ajuda ita komprende oinsá atu aplika lisaun husi kapítulu 19 iha ita-nia moris.

^ Iha lisaun neʼe no lisaun antes neʼe, ita la estuda versíkulu sira neʼebé koʼalia kona-ba hahalok todan ba sorin, hafoʼer ema nia naran, han raan, halo espiritizmu, siʼik futuru no sala seksuál.​—Lev 19:15, 16, 26-29, 31.​—Haree “Pergunta husi lee-naʼin” iha Livru Haklaken neʼe.

^ ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Irmaun ida ajuda irmaun seluk neʼebé defisiente tilun atu komunika ho doutór.

^ ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Irmaun ida neʼebé iha negósiu atu pinta ema nia uma, fó saláriu ba ninia serbisu-naʼin.

^ ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Irmán ida bele haluha lalais kanek kiʼik ida, maibé nia bele halo nuneʼe ho kanek neʼebé boot ka lae?