ALATIKE AKO 49
Te ʼu Ako Mai Te Tohi ʼo Levitiko ʼo ʼUhiga Mo Tatatou Faʼahiga Aga Ki ʼIhi
“E ke ofa anai ki tou oloi o hage ko koe totonu.”—LEV. 19:18.
KATIKO 109 Tou ʼOfa Mamahi ʼAki Te Loto Katoa
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU *
1-2. Kotea ʼae neʼe tou vakaʼi ʼi te alatike ʼo te vahaʼa kua hili? Pea kotea ʼae ka tou vakaʼi ʼi te alatike ʼaeni?
ʼI TE alatike kua hili, neʼe tou vakaʼi ai te ʼu tokoni ʼe tou maʼu ʼi te kapite 19 ʼo te tohi ʼo Levitiko. Ohage la ʼi te vaega 3, neʼe fakatotonu ai e Sehova ki te kau Iselaele ke natou fakaʼapaʼapa ki ʼanatou matuʼā. Neʼe tou vakaʼi ai pe ʼe tou lava maʼuliʼi feafeaʼi te tokoni ʼaia ʼo tou tokakaga ki ʼatatou matuʼā ʼi te faʼahi fakasino mo fakalaumalie. ʼI te vaega pe ʼaia, neʼe fakatotonu ai ki te kau Iselaele ke natou fakaʼapaʼapa ki te ʼaho ʼo te Sapato. Neʼe tou mahino ai, tatau aipe pe ʼe mole kei maʼua ke tou fakaʼapaʼapa ki te lao ʼo te Sapato ʼi te temi nei, kae ʼe feala ke tou maʼuliʼi ia te pelesepeto ʼaia. ʼE tonu ke tou tuku he temi ki tatatou tauhi ʼae kia Sehova. Kapau ʼe tou fai feia, ʼe tou fakaha ai ʼe tou faiga ke tou maʼoniʼoni, ohage ko tona ui ia Levitiko 19:2 pea mo 1 Petelo 1:15.
2 ʼI te alatike ʼaeni, ʼe tou hoko atu anai tatatou vakaʼi ia te kapite 19 ʼo te tohi ʼo Levitiko. Kotea te ʼu ako ʼe tou taʼofi moka tou tokagaʼi te kau maʼimoa, mo aga fakahagatonu ʼi tatatou gaue pea mo ʼofa ki totatou tatau? ʼE tou fia maʼoniʼoni ohage ko te ʼAtua, koia tou vakaʼi pe kotea te ʼu ako ʼe feala ke tou taʼofi mai ai.
KOTOU TOKAGAʼI TE KAU MAʼIMOA
3-4. Ia Levitiko 19:14, neʼe tonu ke feafeaʼi ia te aga ʼa te kau Iselaele ki te kau tuli pea mo te kau kivi?
3 Lau ia Levitiko 19:14. Neʼe loto e Sehova ke ʼoʼofa tana hahaʼi kia natou ʼae ʼe maʼimoa. Ohage la, neʼe mole tonu ki he Iselaele ke ina leakoviʼi he tuli, mo gaohi koviʼi peʼe ina fakamalaʼiaʼi. Ko te malaʼia ʼaia ʼe fakaʼuhiga ki he fakamatakutaku ʼe fai ki ai peʼe ki he lotokovi. Neʼe ko he agakovi ia te fai ʼo te faʼahi ʼaia ki he tuli, koteʼuhi neʼe mole feala ke logo ki te meʼa ʼae ʼe ui age pea mo tali mai.
4 ʼI te vaega 14, ʼe ui ai ʼe mole tonu ki he kaugana ʼa te ʼAtua ke ina ‘tuku he meʼa ke toka ai te kivi.’ ʼE ui fenei ʼi he tohi ʼe talanoa ai ki te hahaʼi maʼimoa: “ʼI te ʼu temi ʼaia, neʼe gaohi koviʼi ia te kau maʼimoa.” Neʼe lagi ʼai e he tagata agakovi he meʼa ke toka ai he kivi peʼe ina kataʼi ia ia. Neʼe ko he aga ʼe mole lelei. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fai e Sehova ia te fakatotonu ʼaia moʼo tokoni ki tana hahaʼi ke natou mahino ʼe tonu ke natou ʼoʼofa ki te kau maʼimoa.
5. ʼE tou fakaha feafeaʼi ʼe tou ʼoʼofa ʼi te kau maʼimoa?
5 Neʼe ʼofa ia Sesu ʼi te kau maʼimoa. Kotou manatuʼi pe kotea ʼae neʼe ina ui age ki te ʼu tisipulo ʼa Soane Patita: “Kua sisio te kau kivi, kua haʼele te kau ketu, kua fakamaʼa te kau kilia, kua logo te kau tuli, kua fakatuʼuake te kau mate.” Pea ʼi te temi ʼae neʼe fai ai e Sesu te ʼu milakulo ʼaia, “neʼe natou fakavikiviki fuli ai ki te ʼAtua.” (Luka 7:20-22; 18:43) ʼE fiafia ia te kau Kilisitiano ʼi tanatou faʼifaʼitakiʼi ia te ʼofa ʼo Sesu ki te kau maʼimoa. ʼE tonu ke tou agalelei pea mo faʼa kataki kia natou ʼaia. ʼE moʼoni, neʼe mole foaki mai e Sehova ia te malohi ʼae ke tou fai ni milakulo. Kae ʼe tou maʼu ia te fealagia ʼae ke tou tala kia natou ʼae ʼe kivi ʼi te faʼahi fakasino mo fakalaumalie ia te logo lelei ʼo ʼuhiga mo he palatiso. ʼEi, ko he malama ʼe tou malolo ai anai ʼi te faʼahi fakasino mo fakalaumalie. (Luka 4:18) Ka logo te hahaʼi ki te logo lelei ʼaia, ʼe natou fakakololiaʼi ai te ʼAtua.
KOTOU AGA FAKAHAGATONU ʼI TAKOTOU GAUE
6. Kotea te pikipikiga ʼo te kapite 19 ʼo te tohi ʼo Levitiko pea mo te ʼu Folafola ʼe Hogofulu?
6 ʼE tou maʼu ʼi ʼihi vaega ʼo te kapite 19 ʼo Levitiko ia he ʼu faʼifaʼitaki ki te faʼahiga maʼuliʼi ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe tuʼu ʼi te ʼu Folafola ʼe Hogofulu. Ohage la, neʼe ui fenei ʼi te valu folafola: “E mole ke kaihaa anai.” (Eke. 20:15) Neʼe feala pe ki he tahi ke mahino fenei, ʼe fakalogo ki te folafola ʼaeni mo kapau ʼe mole ina toʼo he meʼa ʼe mole ʼa ia. Kae ʼe ʼi ai ʼihi faʼahiga kaihaʼa.
7. ʼE kaihaʼa feafeaʼi e he tagata faikoloa ia te hahaʼi?
Levitiko 19:35, 36, neʼe ui fenei ai e Sehova: “E mole kotou fai anai ni kaka i akotou fakamaau, mo akotou meta, mo akotou kilo, pea mo akotou lite. E kotou mau anai ni fua e totonu, mo ni kilo e totonu, mo ni lite e totonu, mo ni meta e totonu.” Koia, kapau ʼe fakaʼaogaʼi e he tagata faikoloa he fua ʼe hala moʼo kakaʼi ʼaki te hahaʼi, ʼe hage pe ʼe ina kaihaʼa natou. Kapau ʼe tou ako fakalelei te kapite 19 ʼo te tohi ʼo Levitiko, ʼe tou mahino lelei ai.
7 ʼE feala pe ke manatu he tagata faikoloa, neʼe heʼeki ina toʼo he meʼa ʼe mole ʼa ia. Kae kotea ʼae ʼe hoko moka ina fakatau he meʼa? Ia8. Neʼe tokoni feafeaʼi ia Levitiko 19:11-13 ki te kau Sutea ke natou maʼuliʼi te valu folafola? Pea ʼe tokoni feafeaʼi mai anai?
8 Lau ia Levitiko 19:11-13. ʼE ui fenei ʼi te kamataʼaga ʼo te vaega ʼo Levitiko 19:11: “E mole pe kotou kaihaa anai.” ʼI te vaega 13, ʼe palalau ai ki te aga fakakaka ʼi te gaue. ʼE ui fenei ai: “E mole pe ke pulei fakamalohii [peʼe “kakaʼi,” NWT] anai tou oloi.” Kapau ʼe aga fakakaka he tahi ʼi tana gaue ʼe hage pe ʼe kaihaʼa. ʼE talanoa ia te valu folafola ki te kaihaʼa. Kae ko te ʼu manatu ʼae ʼi te tohi ʼo Levitiko neʼe tokoni ki te kau Sutea ke natou mahino pe ʼe feafeaʼi hanatou maʼuliʼi te lao ʼaia. ʼE tonu ke tou fakakaukauʼi pe kotea te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga fakakaka pea mo te kaihaʼa. ʼE feala ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: ‘Ka au lau ia Levitiko 19:11-13, ʼe ʼi ai koa he aluʼaga ʼi toku maʼuli ʼe tonu ke au tokaga ki ai? ʼE ʼi ai koa he ʼu koga ʼi taku gaue ʼe tonu ke au fetogi ai?’
9. ʼE tokoni feafeaʼi te lao ʼae ʼe tuʼu ia Levitiko 19:13 ki te hahaʼi gaue?
9 ʼE ʼi ai te tahi faʼahi ʼe tonu ai ki he Kilisitiano ke nofo tokaga mo kapau ʼe fia aga fakahagatonu. ʼE ui fenei ʼi te fakaʼosi ʼo te vaega ʼo Levitiko 19:13: “E mole ke taofi anai o kaku ki apogipogi te totogi o tau tagata gaue.” ʼI te temi ʼo te kau Iselaele, neʼe tonu ke totogi ia te kau gaue kele ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼaho gaue fuli. Kapau ʼe mole foaki e te pule ki tana tagata gaue ia tona totogi, neʼe mole feala ke ina fafaga tona famili ʼi te aho ʼaia. Neʼe ui fenei e Sehova: “E masiva ia ia pea e aoga tona totogi kia ia.”—Tet. 24:14, 15; Mat. 20:8.
10. Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te vaega ʼo Levitiko 19:13?
10 Ia ʼaho nei, tokolahi te kau gaue ʼe totogi tuʼa tahi peʼe tuʼa lua ʼi te mahina, kae mole kei totogi ʼi te ʼaho fuli. Kae ʼe kei ʼaoga pe ia te pelesepeto ʼae ia Levitiko 19:13. ʼE mole totogi fakalelei e ʼihi patolo ia tanatou kau gaue. ʼE natou iloʼi ʼe mole feala ke mavae te kau gaue, maʼia pe ʼe veliveli te totogi. ʼE hage pe te ʼu patolo ʼaia, ʼe natou ‘taupau te totogi ʼo he tagata gaue.’ ʼE tonu anai ke tokaga ki te faʼahi ʼaia ia te Kilisitiano ʼae ʼe ina fakagaueʼi he kau gaue. Tou vakaʼi he tahi ʼu ako mai te kapite 19 ʼo Levitiko.
KOTOU ʼOʼOFA KI TOKOTOU TATAU OHAGE PE KO KOUTOU TOTONU
11-12. Kotea ʼae neʼe ui e Sesu ʼi tana talanoa ki te vaega ʼo Levitiko 19:17, 18?
11 ʼE loto e Sehova ke tou agalelei ki ʼihi. Kae ʼe mole ina ui mai pe te meʼa ʼae ʼe tonu ke tuku tatatou fai ki totatou tatau. ʼE ha te fahaʼi ʼaia ia Levitiko 19:17, 18. (Lau.) ʼE ui fenei ʼi te vaega: “E ke ofa anai ki tou oloi o hage ko koe totonu.” Kapau ʼe fia fakafiafiaʼi e he Kilisitiano ia te ʼAtua, ʼe tonu ke ina fai te faʼahi ʼaia.
12 Kotou fakatokagaʼi pe neʼe fakamaʼuhigaʼi feafeaʼi e Sesu ia te fakatotonu ʼae ʼe tou maʼu ia Levitiko 19:18. ʼI te tahi ʼaho, neʼe fehuʼi fenei age e he Faliseo kia Sesu: “ʼE ko te fakatotonu fea . . . ʼae ʼe lahi age?” Neʼe tali fenei age e Sesu “ko te ʼuluaki fakatotonu . . . pea mo lahi age,” ʼe ko te ʼofa kia Sehova mo tou loto katoa, mo tou maʼuli katoa pea mo tou ʼatamai katoa. Neʼe talanoa ia Sesu kia Levitiko 19:18, ʼo ina ui fenei: “Pea koʼeni te lua, ʼae ʼe tatau mo ia: ‘ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou tatau ohage pe ko koe totonu.’” (Mat. 22:35-40) ʼE lahi te ʼu aluʼaga ʼe feala ke tou fakaha ai totatou ʼofa ki totatou tatau. Koia, tou vakaʼi pe kotea ʼae ʼe ui ʼi te kapite 19 ʼo Levitiko.
13. ʼE tokoni feafeaʼi mai ia te hisitolia ʼo Sosefo ke tou mahino lelei ki te vaega ʼo Levitiko 19:18?
13 ʼE tou fakaha ʼe tou ʼoʼofa ʼi totatou tatau moka tou maʼuliʼi ia te tokoni ʼae ia Levitiko 19:18. ʼE ui fenei ai: “E mole pe ke taui anai te kovi [peʼe “lagavaka anai,” NWT], pea e mole pe ke taofi anai he kona i tou loto [peʼe “nofo mo hou ita,” NWT].” ʼE feala ki he tahi ke nofo mo hona ita ki hona kaugā gaue, peʼe kaugā ako, peʼe ki he tahi ʼi ʼana matuʼā peʼe ʼo tona famili lolotoga ni taʼu. Kotou manatuʼi neʼe iita te ʼu tehina ʼo Sosefo kia ia pea ki muli age neʼe natou fai he aga ʼe kovi. (Sen. 37:2-8, 25-28) Kae neʼe mole ita ia Sosefo kia natou. ʼI te temi ʼae neʼe maʼu tuʼulaga ai ʼi Esipito, neʼe feala pe ke lagavaka ki ʼona tehina. Kae neʼe lotomanavaʼofa kia natou. Neʼe mole nofo ia Sosefo mo hona ita kia natou. Neʼe mulimuli ia ki te tokoni ʼae neʼe tohi ki muli age ia Levitiko 19:18.—Sen. 50:19-21.
14. Kotea ʼae ʼe ha mai ai ʼe kei ʼaoga pe ʼi temi nei ia te ʼu manatu ʼae ia Levitiko 19:18?
14 Neʼe fakatuʼutuʼu e Sosefo ke fakamolemole kae ke mole nofo mo hona ita peʼe lagavaka. Pea ʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei kia natou ʼae ʼe natou fia fakafiafiaʼi te ʼAtua. Kapau ʼe tou fai feia, ʼe tou maʼuliʼi ia te faikole ʼae neʼe akoʼi mai e Sesu. ʼI te faikole ʼaia, neʼe ina kole mai ke tou fakamolemole kia natou ʼae neʼe hala mai. (Mat. 6:9, 12) ʼO toe feia pe, neʼe tokoni fenei te apositolo ko Paulo ki ʼihi kau Kilisitiano: “Kau ʼofaina, ʼaua naʼa kotou lagavaka.” (Loma 12:19) Neʼe ina fakalotomalohiʼi fenei natou: “Kotou haga fekatakiʼaki, pea mo fefakamolemoleʼaki ʼaki he lotolelei, tatau aipe pe ʼe ʼi ai hokotou fihifihia mo he tahi.” (Kol. 3:13) ʼE mole fetogi ia te ʼu pelesepeto ʼa Sehova. ʼE kei ʼaoga pe ʼi te temi nei ia te ʼu pelesepeto ʼae ia Levitiko 19:18.
15. Kotea te faʼifaʼitaki ʼe ha ai ʼe maʼuhiga ke tou galoʼi ia te kovi ʼae neʼe fai mai?
15 Kotou fakakaukauʼi te aluʼaga ʼaeni. Ka fakamamahiʼi totatou loto ʼe hage pe neʼe tou lavea. ʼE ʼi ai te ʼu mataʼi lavea ʼe liliki pea mo ʼihi ʼe kovi age. Ohage la, ka tou hihi he foʼi moli, ʼe feala pe ke tou lavea. ʼE feala pe ke tou mamahi fakatemi kae ʼe mole feala ke kovi. Hili ki ai ʼaho ʼe tahi peʼe lua, kua mole ia te mataʼi lavea ʼaia. ʼE hage pe ko te ʼu hala liliki. Ohage la, ʼe feala pe ki hotatou kaumeʼa ke ina fai he ʼu palalau peʼe ko he meʼa kae mole ina fakakaukauʼi ʼo tou mamahi ai, kae ʼe faigafua anai hatatou fakamolemole ki ai. Kae kapau ʼe kovi hotatou mataʼi lavea, ʼe lagi ʼaoga anai ke tui pea mo pulusi e he toketa. Kapau ʼe tou vaku te mataʼi lavea ʼaia, ʼe hoko atu anai tatatou mamahi pea ʼe mole mole vave anai. ʼO toe feia pe ki he tahi neʼe mamahi tona loto. ʼE manatu tuʼumaʼu anai ki te meʼa kovi ʼae neʼe fai age. Kae ko natou ʼae ʼe nonofo mo honatou ita, ʼe natou fakamamahiʼi pe ia natou totonu. Koia, ʼe ʼaoga ai ke tou fakalogo ki te tokoni ia Levitiko 19:18.
16. Ka tou lau ia Levitiko 19:33, 34, kotea ʼae neʼe tonu ke fai e te kau Iselaele maʼa te kau matapule? Pea kotea te ako kia tatou?
16 Neʼe fakatotonu e Sehova ki te kau Iselaele ke natou ʼoʼofa ki tonatou tatau. Neʼe mole tonu ke natou ʼoʼofa pe ki te kau Iselaele. Neʼe loto e Sehova ke natou toe ʼoʼofa ki te kau matapule ʼae neʼe natou maʼuʼuli fakatahi. Pea ko te aluʼaga ʼaia ʼe tou lau ia Levitiko 19:33, 34. (Lau.) Neʼe tonu ke gaohi leleiʼi ia te kau matapule ‘ohage pe ko he tahi ia natou’ pea mo ‘ʼoʼofa ia te kau Iselaele kia natou’ ohage ko tanatou ʼoʼofa kia natou totonu. Ohage la, neʼe tonu ke tuku e te kau Iselaele ia te kau matapule ke ʼomai ʼo tuʼusi te fulumeto ʼi te ʼu gaueʼaga ohage ko tona fai e te kau Iselaele masisiva. (Lev. 19:9, 10) ʼE toe ʼaoga ia ʼaho nei ke mulimuli ia te kau Kilisitiano ki te pelesepeto ʼaia pea mo ʼoʼofa ki te kau matapule. (Luka 10:30-37) ʼO feafeaʼi? Ko te toko lauʼi miliona ʼe natou ʼomai mai he ʼu fenua ʼe masisiva peʼe tau, pea ʼe lagi maʼuʼuli ʼihi ovi kio koe. ʼE tonu ke tou tokagaʼi ia te matagafua pea mo fakaʼapaʼapaʼi ia te ʼu tagata, mo te ʼu fafine pea mo te ʼu fanau ʼaia.
ʼE TALANOA TE KAPITE 19 ʼO LEVITIKO KI HE GAUE MAʼUHIGA
17-18. (1) Ka tou lau ia Levitiko 19:2 pea mo 1 Petelo 1:15, kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai? (2) Kotea te gaue maʼuhiga ʼe fakalotomalohiʼi tatou e te apositolo ko Petelo ke tou fai?
17 ʼE fakalotomalohiʼi e te ʼu vaega ʼo Levitiko 19:2 mo 1 Petelo 1:15 ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou maʼoniʼoni. ʼE tokoni mai ʼihi vaega ʼo te kapite 19 ʼo Levitiko ke tou mahino ki te meʼa ʼae ʼe feala ke tou fai ke tou maʼu ai te ʼofa ʼo Sehova. Neʼe tou vakaʼi he ʼu vaega ʼe ina fakaha mai te meʼa ʼae ʼe tonu ke tou fai pea mo ʼae ʼe mole tonu ke tou fai. * ʼE tou toe maʼu ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano he ʼu vaega ʼe tatau. Kae neʼe fakaha mai e te apositolo ko Petelo te tahi faʼahi ʼe tonu ke tou fai.
18 ʼE lahi te ʼu gaue ʼe tou fai ʼi tatatou tauhi kia Sehova pea ʼe tou toe tokoni ki te hahaʼi. Kae neʼe fakalotomalohiʼi e Petelo ia te kau Kilisitiano ke natou fai te tahi age gaue maʼuhiga. ʼI muʼa ʼo tana fakamalohiʼi tatou ke tou maʼoniʼoni ʼi tatatou aga, ʼe ui fenei mai e Petelo: “Kotou teuteuʼi ʼokotou ʼatamai moʼo fakahoko he toe gaue lahi.” (1 Pet. 1:13, 15) Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai? Neʼe ui e Petelo ʼe tala e te ʼu tehina fakanofo ʼo Kilisito “te ʼu kalitate ʼo Ia ʼae neʼe ina pauʼi” natou. (1 Pet. 2:9) Koia, ʼe maʼu e te kau Kilisitiano fuli ia ʼaho nei ia te pilivilesio ʼae ke natou fai ia te gaue maʼuhiga ʼaia, ko he gaue ʼe lelei ki te hahaʼi. ʼE tou maʼu ia te pilivilesio makehe ʼae ke tou kau ki te hahaʼi maʼoniʼoni ʼae ʼe natou fakamafola ia te logo lelei pea mo akoʼi te hahaʼi. (Mko. 13:10) Ka tou maʼuliʼi te ʼu pelesepeto ʼae ʼe tou maʼu ʼi te kapite 19 ʼo Levitiko, ʼe tou fakaha ai ʼe tou ʼoʼofa ʼi totatou ʼAtua pea mo totatou tatau. Pea ʼe tou fakaha ai ʼe tou fia “maonioni” ʼi tatatou aga.
KATIKO 111 Te ʼu Tupuʼaga ʼAe Ke Tou Fiafia Ai
^ pal. 5 ʼE mole fakamaʼua ki te kau Kilisitiano ke natou fakalogo ki te Lao ʼa Moisese. Kae ʼe lahi ia te ʼu meʼa ʼe tou maʼu ʼi te Lao ʼaia ʼe tonu ke tou fai peʼe kailoa. Ka tou maʼuliʼi te ʼu lao ʼaia, ʼe tou ʼoʼofa ai ki te hahaʼi pea mo fakafiafiaʼi ai te loto ʼo te ʼAtua. ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni he ʼu ako ʼe tou maʼu ʼi te kapite 19 ʼo te tohi ʼo Levitiko.
^ pal. 17 ʼE ʼi ai ʼihi vaega neʼe mole tou vakaʼi ʼi te ʼu alatike ʼaeni. Kae ʼe palalau ai ki te fakapalatahi, mo te fasituʼu, mo te toto, mo te faifakalauʼakau, mo te faifakakikite pea mo te ʼu felavei fakasino heʼe ʼaoga.—Lev. 19:15, 16, 26-29, 31.—Vakaʼi “Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi” ʼi te nusipepa ʼaeni.
^ pal. 52 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko he tehina ʼe tokoni ki he tahi tehina ʼe tuli ke felogoi mo te toketa.
^ pal. 54 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko he tehina ʼe ina fakali totogi tana tagata gaue.
^ pal. 56 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko he tuagaʼane ʼe faigafua tana fakamolemole ki te hala veliveli neʼe fai age. ʼE ina fai feia anai koa ki he hala ʼe kovi age?