Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

Èwakɔ dɔ doju nywiɖe koɖo ao kpenawoa?

Èwakɔ dɔ doju nywiɖe koɖo ao kpenawoa?

“Ŋ LE axa ni shigbe ŋsɛn dɔwatɔ ɛnɛ. . . . Ŋ na yí É konɔnukwi yí a kpɔ jijɔ hweshahwe nu.” (Elo. 8:30) Ahan yí Bibla dre Mawu Vi hwenu ewa dɔ koɖo Dalɔ na nɔ xwe domahlɛnwo gbɔxwe yí va nyigban ji nɛ. Le kpukpui lɔ mɛɔ, àkpɔ lé ewa nɔ Yesu do ci ewa dɔ koɖo Mawu. Kpukpui lɔ mɔ Yesu “kpɔ jijɔ.”

Le jeŋkwi mɛɔ, Yesu kpla nɔnɔmɛ nywi ciwo yí kpedo nu enyi dɔwadoɖekɛtɔ nywi. Le yi godu ci eva nyigban jiɔ, édasɛ mɔ yenyi mɛ ci yí wanɔ dɔ koɖo mɛbuwo nywiɖe, yí gbe kpɔwɛ daɖɛ nɔ mì. Nyɔna ci mìatɛnŋ akpɔ le Yesu kpɔwɛ lɔ mɛɔ? Nɔ mìgbeje kpɔwɛ ci yí eɖo ɖɛ mɛɔ, mìakpɔ gɔnmɛɖose amɛtɔn ciwo yí atɛnŋ akpedo mì nu mìanyi dɔwadoɖekɛtɔ nywiwo nɔ amowo. Gɔnmɛɖose cɛwo ana yí ɖekawawa anɔ mìwo koɖo nɔviwo gblamɛ sɔwu.

Edɔwadoɖekɛtɔ nywi datekpɔ awla enyɔ ciwo akpedo yi kpenawo nu do wo koɖo susu mɔ yeakpa cɛ do wo ji o

GƆNMƐÐOSE 1: ‘MÍÐO ANA BUBU MÍWONƆNƆWO’

Dɔwadoɖekɛtɔ nywi sɔnɔ yiɖeki hwe yí donɔ bubu yi kpenawo nu. Detenɔkpɔ mɔ yeawɛ yí adɔn amowo susu va yeɖeki ji o. Jijɔ ŋtɔ́ yí Yesu kpla le Dalɔ gbɔ nɛ. Ci Yehowa ɖekɛ yí je woayɔ mɔ Enuwowatɔ can ɔ, éji mɔ mɛbuwo le nya edɔ vevi ci yí Ye viye wa koɖo ye le enuwo wawa mɛ. Mìkpɔɛ ahan le enyɔ cɛ ci Mawu nu mɛ: “ a ɖo agbetɔ nɔ a ɖyi Mìwoŋtɔwo.” (Gɔnm. 1:26) Ci Yehowa nukɔ nyɔ cɛwoɔ, kankandoji li mɔ Yesu kpɔ mɔ yisɔ yiɖeki hwe nyao.—Eha. 18:35.

Yesu can sɔ yiɖeki hwe hwenu ele nyigban ji. Ci amowo kankɔfui nɔ enu ciwo ewaɔ, émɔ woŋgbekanfu ye o, vɔ wo le kanfu Mawu. (Maki 10:17, 18; Ʒan 7:15, 16) Yesu je agbla veviɖe nɔ fafa akpɔtɔ anɔ yɛ koɖo yi nukplaviwo gblamɛ; dekpɔnɔ wo do hwashiwo ji o, ewaɖeɔ, ékpɔnɔ wo do yi xlɔwo ji. (Ʒan 15:15) Can hɛnnɛ éklɔ afɔ nɔ wo gbeɖeka yí sɔ kpla wo amɛɖekisɔsɔhwe. (Ʒan 13:5, 12-14) Shigbe Yesu nɛɔ, mìɖo abunɔ mìwo kpena xɔsetɔ ciwo mìwanɔ dɔ koɖo, yí ajinɔ wowo nyɔnyɔ doŋkɔ nɔ mìwo tɔ. Nɔ ‘mìnanɔ bubu mìwo nɔvi xɔsetɔwo,’ yí mìdejinɔ gashiagamɛ mɔ wo le kanfu mìɔ, ana yí mìatɛnŋ awa dɔ sugbɔ.—Rɔm. 12:10.

Gbesɔ kpe niɔ, mɛ ci yí sɔ yiɖeki hwe nyanɔ mɔ ‘amɛ ɖunɔ ji nɔ éɖo to enu ciwo yí ŋununyatɔwo nu ni.’ (Elo. 15:22) Nɔ mìnya ŋɖɛ alo sun ŋɖewo ji yí wanɔ can ɔ, mìɖo aɖo ŋwi mɔ mɛɖe deli yí nya enuwo pleŋ vɛ o. Yesu ŋtɔ can nya mɔ ŋɖewo li yedenya o. (Mt. 24:36) Égbesɔnɔ ɖe le enu ci yi nukplavi nuvɔnmɛwo jeshi alo bukɔ kpɔ ji. (Mt. 16:13-16) De kpaca mì mɔ yi nukplaviwo voŋ le wowoɖekiwo mɛ hwenu wowa dɔ koɖi o! Ahanke nɔ mìsɔ mìwoɖekiwo hwe, ɖonɔ ŋwi mɔ mìdenya enuwo pleŋ o yí ɖonɔ to mìwo nɔviwo susuwoɔ, mìana yí fafa anɔ mìwo koɖo wo gblamɛ yí ‘mìaɖu ji’ le edɔ ci mìwakɔ mɛ.

Ele veviɖe mɔ, hamɛmɛshinshinwo ɖo asran amɛɖekisɔsɔhwe Yesu tɔ nɔ wo le edɔ wakɔ doju. Woɖo aɖo ŋwi mɔ gbɔngbɔn kɔkɔɛ atɛnŋ akpedo mɛɖekpokpui nu le hamɛmɛshinshinwo-ha lɔ mɛ nɔ woasɔ gbeta nywi. Nɔ hamɛmɛshinshinwo je agbla keke mɛshiamɛ vonɔŋ yí xonɔ nuxu le bɔbɔ ciwo wowanɔ mɛɔ, awɛ mɔ woasɔnɔ gbeta ciwo awa nywi nɔ hamɛ lɔ pleŋ.

GƆNMƐÐOSE 2: ‘AMƐSHAMƐ LE NYA MƆ MÍ NYI XOMƐFAFANƆWO’

Edɔwadoɖekɛtɔ nywi senɔ nu gɔnmɛ nɔ amɛ nɔ ewakɔ dɔ koɖo yi kpenawo. Étrɔnɔ do nɔnɔmɛ lɔ nu yí tanɔshi nyɔ. Kankandoji li mɔ, Yesu kpɔ Edalɔ le nɔnɔmɛ sugbɔ mɛ yí ese nu gɔnmɛ nɔ amowo. Le kpɔwɛ mɛ, ci agbetɔwo je nɔ kuɔ, Yehowa dɔɛ ɖaɖa yí evahwlɛn wo gan.—Ʒan 3:16.

Yesu trɔnɔ do nɔnɔmɛwo nu nɔ eʒan. Ðo ŋwi mɔ ci enyi Izraɛli xwemɛ yí wodɔɛ ɖaɖa can ɔ, ékpedo Foenesia nyɔnu lɔ nu. (Mt. 15:22-28) Gbesɔ kpe niɔ, Yesu senɔ nu gɔnmɛ nɔ yi nukplaviwo le enu ci ejinɔ mɔ wo le wa mɛ. Ci yi xlɔ vevi Piɛ, nu le jugbaja mɔ yedejeshi ɖɛ can ɔ, Yesu le gbesɔsɔ yí sɔ ki. Le yi goduɔ, éɖo dɔ vevi ɖekawo nɔ Piɛ. (Luiki 22:32; Ʒan 21:17; Edɔ. 2:14; 8:14-17; 10:44, 45) Yesu kpɔwɛ lɔ dasɛ mɔ nɔ mìtrɔnɔ do amowo nɔnɔmɛ nuɔ, mìana ‘amɛshamɛ anya mɔ mìnyi nugɔnmɛsetɔwo.’—Fili. 4:5.

Nɔ mìsenɔ nu gɔnmɛ nɔ amɛɔ, agbena yí mìatrɔnɔ do nɔnɔmɛ lɔwo nu keŋ awanɔ dɔ le fafa mɛ koɖo amowo pleŋ. Yesu wa nu do mɛ ciwo nɔ koɖi nu nywiɖe keke yi ketɔnɔ ŋhwantɔnɔwo do hwɛ yi mɔ yinyi “exlɔ nɔ tagajɔtɔwo koɖo agɔjetɔ,” ciwo yí ɖonɔ to yi ŋɛdu lɔ. (Mt. 11:19) Mìwo can mìatɛnŋ awa dɔ nywiɖe koɖo mɛ ciwo yí to akpo nɔ mì shigbe Yesu nɛa? Nɔviŋsu Louis ci yí wa dɔ koɖo amɛ vovowo hwenu enyi ekán lɔ mɛ hamɛwo jikpɔtɔ koɖo ci ewa dɔ le Betɛli nu mɔ: “Dɔwawa doju koɖo agbetɔ nuvɔnmɛwo le shigbe ekpe ciwo yí ɖo jinjinmɛ vovovo sɔsɔ ɖo egli hannɛ. Ci ekpe lɔwo deɖo jinjinmɛ kuɖekaɔ, eʒan agblajeje sugbɔ gbɔxwe woato wo; vɔ woawɛ keke egli lɔ ajɔ dru. Ŋje agbla veviɖe yí wa trɔtrɔwo keŋ nɔ matɛnŋ awa dɔ le fafa mɛ koɖo nɔviwo; eyi dɔ mìtɛnŋ sun ji yí ɖenɔ gbɔ dɔ lɔwo.” Nɔnɔmɛ nywi ŋtɔ́ ci nɔvi lɔ ɖo nyɔ haan!

Kpɔtɔ aɖonɔ ŋwi Yehowa koɖo Yesu kpɔwɛ, ale gbesɔsɔ ama enu ciwo èjeshi, enu ciwo mɛ èto koɖo mɛ ciwo yí wanɔ dɔ doju koɖo eo

Hwenuwo yí mìɖo adasɛ le mɔ mìsenɔ nu gɔnmɛ nɔ amowo le mìwo hamɛ mɛɔ? Emɔ hunnɔ nɔ mì yí mìwɛni ahan nɔ mìle mìwo kunuɖegbɛ mɛ. Mìtɛnŋ ɖe kunu koɖo eŋɛnywidratɔ ciwo yí ɖo xomu gbanleamɛji ciwo to akpo nɔ mìwo tɔ alo ɖo xwe vovovowo. Mìatɛnŋ aje agbla asenɔ nu gɔnmɛ nɔ wo yí atrɔnɔdo wo nɔnɔmɛwo nu keŋ nɔ woatɛnŋ ase vivi nɔ kunuɖeɖedɔ lɔ nywiɖe sɔwua?

GƆNMƐÐOSE 3: LE “GBESƆSƆ A MA ENU KOÐO AMƐ”

Dɔwadoɖekɛtɔ nywi nɔnɔ “gbesɔsɔ a ma enu koɖo amɛ.” (1 Tim. 6:18) Hwenu Yesu wakɔ edɔ koɖo Edalɔɔ, ádo jeshi mɔ Yehowa dewla ŋɖekɛ do ye o. Hwenu Yehowa “wa jeŋkwiɔ,” Yesu “le enɔ” yí tɛnŋ kpla nu so gbɔ. (Elo. 8:27) Le yiyi mɛɔ, Yesu can ma “enu ciwo [ekpla] so” Edalɔ gbɔ koɖo yi nukplaviwo koɖo jijɔ. (Ʒan 15:15) Ci nyɔ cɛ le susu mɛ nɔ mìɔ, mìɖo ale gbesɔsɔ ama enu ciwo mìjeshi, enu ciwo mɛ mìto koɖo mìwo kpena ciwo yí wanɔ dɔ doju koɖo mì. Kankandojitɔɔ, edɔwadoɖekɛtɔ nywi datekpɔ awla enyɔ ciwo akpedo yi kpenawo nu alo enu ciwo yí woɖo anya do wo koɖo susu mɔ yeakpa cɛ do wo ji o. Éɖo asɔ jijɔ ama enu ciwo ejeshi ɖɛ koɖo mɛbuwo.

Mìatɛnŋ agbenu ŋsɛndoamunyɔwo nɔ mìwo kpena dɔwadoɖekɛtɔwo. Nɔ mɛɖe do jeshi egbla ciwo mìjekɔ yí do akpe nɔ mì so ji mɛ ɖe, davivi nɔ mì ba? Yesu zan gamɛ yí nu enunywi ciwo yí ekpɔ le mɛ ciwo yí wonɔ dɔ koɖi nu. (Sɔ sɔ koɖo Matie 25:19-23; Luiki 10:17-20) Can hɛnnɛ énu nɔ wo mɔ ‘woawa enu wu ci’ yewa. (Ʒan 14:12) Le ezan ci yí doŋkɔ nɔ yi ku mɛɔ, énu nɔ yi nukplavi egbejinɔtɔwo mɔ: “Míwo ɔ, mí nyi amɛ ciwo doji koɖo Ŋ le Anyi efunkpekpewo mɛ.” (Luiki 22:28) Kpɔ lé enyɔ cɛ ciwo Yesu nu ado ŋsɛn wo yí ana woakpɔtɔ ayikɔ edɔ ji ɖa! Nɔ eɔ can ezan gamɛ yí kannɔfu ao kpena dɔwadoɖekɛtɔwoɔ, kankandoji li mɔ woakpɔ jijɔ yí agbewa edɔ lɔ doji nywiɖe sɔwu.

ÀTƐNŊ ANYI EDƆWADOÐEKƐTƆ NYWI

Nɔviŋsu ɖeka ci yí tɔ mɔ Kayode nu mɔ: “Denyi dandan enyi mɔ mɛ ci yí wakɔ dɔ koɖo amɛ ɖo awa enuwo pleŋ nywiɖe o. Éwɛni yí mɛ kpɛtɛwo kpɔnɔ jijɔ, agbɔn dekpenɔ wo do dɔ lɔ wawa nu o.” Dɔwadoɖekɛtɔ ŋtɔ́ han ènyia? Taŋfuin àtɛnŋ abiɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo se nɔ woanu edɔwatɔ ci hanci ènyi nɔ eo. Nɔ wokpɔnɔ jijɔ yí wanɔ dɔ koɖo eo shigbe lé Yesu nukplaviwo kpɔnɔ jijɔ yí wanɔ dɔ koɖi nɛɔ, àtɛnŋ anu shigbe apotru Pɔlu nɛ mɔ: “Mìnyi [dɔwadoɖekɛtɔ] nɔ míwo jijɔkpɔkpɔ.”—2 Kor. 1:24.