Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ibed itimo tic ma ber ku jumange?

Nyo ibed itimo tic ma ber ku jumange?

“[ABINO] nuti wakude calu jabodho ma dit; . . . ma anyong’a nega i wang’e thiri thiri.” (Rie. 8:30) Verse maeno uweco pi tic ma Wod Mungu utimo ku Won pi oro ma dupa i wang’ nibino iwi ng’om. Versene unyutho bende pir “anyong’a” m’unego Yesu kinde m’ebetimo tic ku Mungu.

Yesu uponjo nibedo ku kite ma beco, ma i ng’eye uketho ebedo ni lapor ma ber ni jumange m’etimo kugi tic iwi ng’om. Lapor pa Yesu ubemiyo iwa ponji ma kani? Ka waketho wang’wa cuu i kum lapor pare, wacopo nwang’u cik mir ukungu adek ma romo konyowa nitimo tic ma ber ku jumange. Cik mir ukungu maeno bikonyowa nitimo tic ma ber man i acel ku jumange.

Calu Yehova giku Yesu, in de bed ayika ninyutho gin m’ing’eyo ni umego ku nyimego

CIK MIR UKUNGU MI 1: ‘WUNYUTH YUNG NI JUMANGE,’ NG’ATUMAN NI WADI

Ng’atu ma timo tic ma ber ku wadi nyutho jwigiri, eneno jurutic wadi ni ju ma pigi tek, man etelo ngo nen mi jumange i wiye. Yesu ung’eyo kite maeno mi jwigiri i bang’ Won. Kadok Yehova kende re ma julwong’o nia Jacwic de, re etelo nen mi jumange iwi tic ma Wode utimo. Lembuno unen nikadhu kud i wec ma e m’eyero: “Dong’ watimu dhanu kud ayiwa.” (Tha. 1:26) Yesu uneno jwigiri pa Yehova nikadhu kud i wec maeno.​—Zab. 18:35.

Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, enyutho kit jwigiri ma kumeno. Nindo moko kinde ma dhanu ubino yunge pi tic m’etimo, emiyo yungne ni Mungu. (Mark. 10:17, 18; Yoh. 7:15, 16) Yesu ubed utimo tic ku julub pare i kwiyocwiny man ebed enenogi ngo ni ng’eca ento ni jurimbe. (Yoh. 15:15) Elwoko kadok tiendgi pi nimiyo igi ponji nia gicikiri nibedo dhanu ma jwigiri. (Yoh. 13:5, 12-14) Wan de wacikara nineno jurutic wadwa ni ju ma pigi tek, kakare niketho yeny mwa giwa re m’ubed ni gin ma pire tek. Wacopo timo tic ma dit tek wabemiyo “yung” ni ng’atuman i kindwa, man wabesayu ngo nia wan re ma jupakwa.​—Rum. 12:10.

Ng’atu ma jwigere tie ng’atu ma ng’eyo nia tic timere “nikum udul juporlembe.” (Rie. 15:22) Kadok nwang’u wang’eyo lembe lee kunoke watie ku copo ma rukani de, re umito wapoy nia ng’atu moko mbe m’ung’eyo lembe ceke. Kadok Yesu bende ugam ung’eyo nia lembe moko ubedo nuti m’eng’eyo ngo. (Mat. 24:36) Ebed emito eng’ey bende paru mi julubne. (Mat. 16:13-16) Eno re m’uketho jurutic wadi gibed giwinjiri ma ber i ng’ete! Wan de tek wang’eyo nia lembe moko nuti ma fodi wang’eyo ngo, man wabewinjo paru mi jumange bende, e wabitimo tic ma ber kugi man ku kwiyocwiny.

Pire tie tek, asagane ni judong cokiri nilubo lapor pa Yesu kinde ma gibetimo tic karacelo. Kinde ma judong cokiri gibetimo coko migi, ukwayu gipoy nia tipo ma leng’ copo tiyo ku jadit cokiri moko ci pi nimiyo paru ma copo konyogi nimaku yub ma cuu. Tek gibetimo tego niketho ng’atuman m’i kindgi ubed agonya nimiyo paru pare, e gibitundo nimaku yub ma bimiyo kony ni cokirine zoo.

CIK MIR UKUNGU MIR 2: “WUWEK DHANU CEKE UNG’EY NIA WUTIE DHANU MA I LEMBE MWU TEK UNGO”

Ng’atu ma timo tic ma ber ku jumange, tie ng’atu ma i lembe pare tek ungo kan ebetimo ku jumange. Edieng’ ku paru mi jumange man enyono ngo tiende iwi paru pare gire. Yesu ubino ku kaka mi neno kite maeno i bang’ Won. Ku lapor, Yehova uore kara ebin ebodh dhanu kud i pokolembe mi tho.​—Yoh. 3:16.

Yesu de ubed ucerere ngo iwi paru pare gire tek ukwayere. Poy pi saa m’ekonyo iye dhaku moko mi Fenisia, kadok nwang’u juore pi ot mir Israel kende. (Mat. 15:22-28) Enyutho bende nia i lembe pare tek ungo yor i bang’ julubne. Ku lapor, kinde ma Pethro ma jarimbe ukwere ngbeng’ i wang’ dhanu, ebino ayika nitimo ire kisa. I ng’eye edok emiyo rwom ma dit ni Pethro. (Luka 22:32; Yoh. 21:17; Tic. 2:14; 8:14-17; 10:44, 45) Lapor pa Yesu ubenyutho kamaleng’ nia wacikara ‘niweko dhanu ceke ung’ey nia watie dhanu ma i lembe mwa tek ungo,’ ma wanyono ko ngo tiendwa iwi paru mwa giwa.​—Filip. 4:5.

Nibedo ngo dhanu ma lembe pare iye tek, konyowa bende nikwo nimakere ku dhanu mi kite ceke ma wabetimo kugi tic. Yesu ubed ukwo ku dhanu i ayi ma kumeno, re kumira unego judegine uketho gicaku wacu nia etie “jarimb weg ajok ku judubo” m’ujolo lembe pare. (Mat. 11:19) Calu Yesu, nyo wan de wabetimo tic ma ber kumeno ku jumange? Umego Louis m’utimo tic mi twodiri man i ng’eye i bethel, ubed utimo ku kit dhanu ma tung’ tung’. Ewacu kumae: “Abed aporo unguman mi dhanu m’atimo kugi tic ku ot ma jugiero ku kidi ma dongo migi ubed ukoc. Kan iwotho ketho kidiman iwi ulobo i ayi m’ukwayere, icopo giero ot m’ulobone ucungo atira. An de abed atimo tego nitimo alokaloka kara atim tic ku kwiyocwiny ku jumange wek kara ulobo ot ucung atira, niwacu kara tic uwoth ma ber.” Eno tie pidoic ma ber mire ma!

Ng’atu ma timo tic ma ber ku juwadi, kanu ngo lembe m’ukwayere nia jumange ging’ey kunoke ma romo konyogi

Wacopo nyutho nenedi nia watie dhanu ma i lembe mwa tek ungo i cokiri mwa? Watie ku kaka mi nyutho kite maeno kinde ma wabetimo tic i ungu mwa mi rweyo lembanyong’a. Wacopo rweyo ku jurwey mi juruot ma tung’ tung’, kunoke ma oro migi ukoc ku mwa. Wacopo nyutho nia watie dhanu ma i lembe mwa tek ungo, nwang’u wabewilo bodho mwa mi rweyo lembanyong’a, kunoke nirweyo i ayi ma girweyo ko kara gin bende ginwang’ anyong’a lee i ticne.

CIK MIR UKUNGU MIR 3: BED “AYIKA NIKONYO JUMANGE”

Ng’atu ma timo tic ma ber ku juwadi bedo “ayika nikonyo jumange.” (1 Tim. 6:18) Kinde ma Yesu ubino timo tic ku Won, m’umbe jiji eneno ngo nia Yehova ubed ukanu ire wang’ lembe. Kinde ma Yehova “ketho polo cungo, nwang’u [Yesu] ni keca” man eponjo lembe i bang’e. (Rie. 8:27) I ng’eye Yesu en gire de udok unyutho ni julubne ‘gin m’ewinjo’ i bang’ Won. (Yoh. 15:15) Wan de wacikara nibedo ayika ninyutho gin ma wang’eyo ni umego ku nyimego mwa. I andha, ng’atu ma timo tic ma ber ku juwadi, kanu ngo lembe m’ukwayere nia jumange ging’ey kunoke ma romo konyogi kara en re ma junen ya eloyo zoo. Ebedo kud anyong’a ninyutho lembe ma beco m’eng’eyo ni jumange.

Wacopo bende nitielo cwiny jurutic wadwa ku wec. Tek ng’atu moko uneno kero ma wabetimo man efoyowa pire, nyo lembene nyayu ngo anyong’a i iwa? Yesu ubed unwang’u saa mi nyutho ni jurutic wadi gin ma ber m’eneno i bang’gi. (Nen Matayo 25:19-23; Luka 10:17-20.) Eyero bende nia ‘gibitimo tic ma dongo nisagu’ pare. (Yoh. 14:12) I uthieno m’i wang’ tho pare, efoyo jukwenda pare ma gigwoko bedoleng’ migi nia “wun wutie ju ma wubedo asu karacelo kuda i amulaic para.” (Luka 22:28) Kepar kite ma wec maeno umulo ko adunde jukwenda man ucwalu kogi i timo! Wan de tek wabenwang’u saa mi foyo jurutic wadwa, m’umbe jiji gibibedo kud anyong’a man saa moko bicwalugi nitimo dong’ nisagu.

ICOPO TIMO TIC MA BER KU JUMANGE

Umego Kayode uyero nia, “ng’atu ma timo tic ma ber ku juwadi, tie ngo ng’atu ma nia kosa vuth ungo ire, ento ng’atu ma ketho jumange bedo kud anyong’a man ma ketho tic doko yot ni ju m’ebetimo kugi.” Nyo in de itie kit dhanu ma kumeno? Saa moko icopo penjo umego ku nyimego gikor iri nia ibed ibedo dhanu ma nenedi. Tek gimaru nitimo tic kudi calu ma julub pa Yesu de gigam gimaru nitimo tic kude, e icopo yero calu jakwenda Paulo kumae: “Watie jutic wedwu pi mutoro mwu.”​—2 Kor. 1:24.