Ovipuka Sesusi elilongesile etyi eli keulu, viemukuatesileko okukala omuundapi ukahi nawa nokuundapa nawa na vakuavo etyi eli pano. Oityi tulilongesila ku Sesusi? Tyina tutala nawa ovipuka Sesusi alingile tupondola okulilongesila-ko ovipuka vitatu vitukuatesako okuundapela kumwe na vakuetu. Ovipuka ovio vitatu vipondola okutukuatesako okulikuata-po na vakuetu.

Omuundapi ukahi nawa upanda ovipuka vakuavo valinga, kelilekesa ngatyina evila vali okulinga ovipuka ku vakuavo. Otyipuka otyo, otyo Sesusi elilongesila ku Tate yae. Namphila Siovaa oe mwene watunga ovipuka aviho mahi no ngotyo wapopia otyilinga Sesusi ou ankho aundapa nae alingile. Otyo tutyimonena konondaka apopia etyi ati: “Tulinge omunthu otyifuika tyetu.” (Gên. 1:26) Etyi Sesusi eiva onondaka ombo, omona umwe nawa Tate yae weliola omutima. — Sal. 18:35.

Etyi eya pano nae eliolo omutima nga Tate yae. Tyina ovanthu vemupandula mokonda yetyi alinga ankho unkhimaneka Tate yae. (Malu. 10:17, 18; Suau 7:15, 16) Sesusi waundapele nawa novalongwa vae, eveihana okuti omapanga ae, eheveti ovapika. (Suau 15:15) Sesusi wakohele onomphai mbavo evelongesa okuliola. (Suau 13:5, 12-14) No onthue tuesukisa okupanda ovipuka vakuetu valinga, atuahapake vala omasuka-suka etu pomphangu yo tete. Tyina tuhumba vakuetu  kamatusuku nokunkhimanekwa tyina tuamalingi otyipuka tyimwe. — Loma 12:10.

Omunthu weliola omutima tupu utyii okuti “pana pena ovaviyuli ovanyingi, ovipuka vienda nawa.” (Pro. 15:22) Katyesukisile inkha tuna ounongo wokulinga ovipuka ovinyingi, apeho tuesukisa okuhinangela okuti, petupu omunthu nawike utyivila okulinga ovipuka aviho. Atee umwe na Sesusi wapopile okuti pena ovipuka vimwe ankho ehei. (Mat. 24:36) Namphila ovalongwa va Sesusi ovakuankhali, mahi no ngotyo Sesusi ankho utehelela etyi vapopia netyi vasoka. (Mat. 16:13-16) Otyo ankho ovalongwa vae velitehelela nawa tyina venae. Tyina no onthue tuliola omutima, atunoñgonoka okuti katutyivili okulinga ovipuka aviho, atutehelela etyi vakuetu vapopia netyi vasoka, pokati ketu pakala ombembwa, iya ‘ovipuka aviho aviende nawa.’

Haunene umwe, ovakulu vewaneno vesukisa okuhetekela ongeleka ya Sesusi aveliolo omutima tyina vaundapa na vakuavo. Vesukisa okuhinangela okuti Siovaa waavela ononkhono mbae aveho. Tyina valinga eliongiyo liokutala oñgeni mavaendeka ovipuka, inkha aveho velitehelela nawa, etyi mavakoyo okulinga matyikuatesako ewaneno aliho.

Omunthu uundapa nawa na vakuavo wapola pokati. Kakuluminya vala vakuavo. Sesusi wamuene umwe nawa okuti Tate yae wapola pokati. Mongeleka, Siovaa wemutumine pano pohi eye okunkhila ovanthu vatokala umwe okunkhia. — Suau 3:16.

Sesusi nae ankho tyina tyesukisa upola pokati. Namphila Sesusi atuminwe vala kova Sundeu, mahi no ngotyo, wakuatesileko “omukai umwe wo kotyilongo tyo Fenisia.” (Mat. 15:22-28) Tupu ankho wapola pokati novalongwa vae. Namphila epanga liae Petulu apopilile povaunyingi okuti ame himwii, mahi no ngotyo Sesusi emuevela. Atee umwe emuavela ovilinga ovinyingi. (Luka 22:32; Suau 21:17; Ovil. 2:14; 8:14-17; 10:44, 45) Etyi Sesusi alingile tyitulongesa okuti, ovanthu aveho vena okumona okuti onthue tuapola pokati. — Fili. 4:5.

Okupola pokati matyitukuatesako okuundapa nawa na vakuetu. Sesusi ankho ulinga nawa ovanthu aveho, otyo onondyale mbae mbemupopile okuti “epanga liovatanthi vomalilimu no lya vana valinga ononkhali.” (Mat. 11:19) Okuti nga Sesusi, no onthue matutyivili okulivila na vakuetu tyina tuundapa navo? Omukulu umwe utiwa  Louis, waundapele-ale novanthu ovanyingi etyi ankho atalelapo omawaneno no puetyi aundapa Mombetele, wapopia okuti: “Okuundapa novanthu ovakuankhali tyikahi ngatyina ukahi nokutunga nomamanya ehelifwe. Ove wesukisa okulinga ononkhono weehonyeke akala otyimato tyikahi nawa. Na ame otyo ndyilinga ngotyo, ndyilinga ononkhono tukale nombembwa navakuetu, ovilinga aviende nokomutwe.” Okulinga ngotyo tyikahi nawa.

Oñgeni tupondola okupola pokati tyina tuundapa navakuetu mewaneno? Tupondola okutyilinga tyina tuli movilinga viokuivisa. Pamwe movilinga viokuivisa tuundapa novanthu vatekula onombunga mbavo na vana vakulupa. Tuesukisa okupola pokati tyina tuamai navo movilinga viokuivisa. Pamwe matusukisa okupetuka liwa nokueenda katutu tuvekuatesako okuundapa nawa movilinga viokuivisa. Tupu tupondola okuvepula oñgeni vahanda okuundapa movilinga viokuivisa, atulingi ngetyi vahanda.

Omunthu utyivila okuundapa nawa navakuavo wafuapo pala okuava. (1 Tim. 6:18) Etyi Sesusi aundapele na Tate yae keulu, wamuene okuti Tate yae ankho umulongesa umwe nawa, kemuholeka natyike. Etyi Siovaa ekahi nokutunga eulu Sesusi ankho opo eli, otyo elilongesa. (Pro. 8:27) Etyi eya pano pohi apopila ovalongwa vae ovipuka elilongesila ku tate yae. (Suau 15:15) No onthue tuesukisa okupopila vakuetu ovipuka twii. Omunthu uundapa nawa na vakuavo keveholeka ovipuka opo vatale vala mwe. Okupopila vakuavo ovipuka elilongesa tyimuhambukiswa.

Tupu tupondola okupopila vakuetu ovipuka vivepameka. Tyina omunthu umwe atala ovipuka tulinga etupandula, katyituhambukiswa? Sesusi ankho upopila ovalongwa vae ovipuka oviwa amona muvo. (Tyieleka na Mateusi 25:19-23; na Luka 10:17-20.) Tupu wapopilile ovalongwa vae okuti “mavakalinga ovilinga ovinene vali tyipona” evi alinga. (Suau 14:12) Etyi kuakamba onthiki ike aipawe, wapamekele ovalongwa vae evepopila okuti: “Onwe muatualako okukala na ame mononkhumbi mbange.” (Luka 22:28) Pahe soka oñgeni onondaka ombo mbapamekele ovalongwa nokuveavela ondundo! Tyina no onthue tupameka vakuetu, matyivehambukiswa nokuvekuatesako okuundapa vali nawa.

Omunthu umwe utiwa Kayode wati: “Omunthu uundapa nawa na vakuavo katyilekesa okuti kapengesa, mahi oyo una uhambukiswa vakuavo, wehepuilisa okuundapa nae.” Okuti no ove ongotyo ukahi? Upondola okupula vakuenyi oñgeni vekutala. Inkha ngwe vekupopila okuti vahambukwa unene okuundapa no ove, ngetyi ankho ovalongwa va Sesusi vahambukwa okuundapa nae, naina upondola okupopia ngetyi apositolu Paulu apopile okuti “tuundapela kumwe no onwe pala ehambu lienyi.” — 2 Kol. 1:24.