Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 50

Winj dwand jakwac ma ber

Winj dwand jakwac ma ber

“Gibiwinjo dwanda.”​—YOH. 10:16.

WER 3 Genogen mwa, tegocwiny mwa, man tego mwa

I ADUNDO *

1. Thelembe acel ma kani ma saa moko uketho Yesu uporo julub pare ku rombe?

YESU uporo winjiri m’utie i kindgi ku julub pare ku winjiri m’i kind jakwac ku rombe pare. (Yoh. 10:14) Lapor maeno urombo, pilembe rombe ung’eyo jakwac migi man giwinjo dwande. Jarawoth moko (touriste) uneno lembuno ku wang’e. Ekoro kumae: “Wamito rombe moko ubin ceng’ini kudwa kara wamak cal migi, re gibino ngo pilembe ging’eyo ngo dwandwa. I ng’eye jalawobi moko ma nyanok ma tie jakwac migi ulund ubino, man kinde m’elwong’ogi, e ndhundhu gicaku lubo ng’eye.”

2-3. (a) Julub pa Yesu gicopo nyutho nenedi nia gibewinjo dwande? (b) I thiwiwec maeni ku m’ulubo, wabiweco iwi lembang’o?

2 Lembe ma jarawotho maeno uneno ubepoyo wiwa i kum wec ma Yesu uyero pi rombe pare, niwacu julubne. Ewacu kumae: “Gibiwinjo dwanda.” (Yoh. 10:16) Kawoni Yesu n’i polo; dong’ wacopo winjo dwande ke nenedi? Yo ma pire tek ma wacopo nyutho ko nia wabewinjo dwand Rwoth mwa, utie nitiyo ku ponji pare i kwo mwa.​—Mat. 7:24, 25.

3 I thiwiwec maeni ku m’ulubo, wabiweco iwi lembe moko ma Yesu uponjo. Wabineno nia Yesu uponjowa nia wacikara niweko timo lembe moko, man nitimo lembene mange. Wabikelar weco iwi lembe ario ma jakwac mwa uwacu nia wawek nitimo.

“WUWEK NIDIENG’”

4. Nimakere ku Luka 12:29, lembang’o ma ketho ‘wadieng’’?

4 Som Luka 12:29. Yesu ukwayu julubne nia ‘giwek nidieng’’ pi yeny mi giki mi kum. Wang’eyo nia juk pa Yesu utie kwa juk mi rieko man m’atira. Wamito nang’u watii kude, re saa moko wanwang’u nia tiyo ku jukne tie tek. Pirang’o?

5. Pirang’o jumoko copo dieng’ pi giki mi kumi?

 5 Jumoko copo dieng’ akeca pi cam, pi kendi man pi kabedo. Saa moko nyo gibekwo i ng’om ma can usagu i iye man ma nwang’u tic i iye de tie tek. Ninwang’u sente ma gigwok ko juruot migi de copo bedo tek. Kunoke ng’atu m’ubino gwoko juruotne nwang’u utho, m’ewekogi ngo ku sente ma gicopo dokwo ko. Tho ng’om mi Korona de copo ketho judupa tic wekogi. (Ekl. 9:11) Tek wabenwang’ara ku kit peko maeno kunoke ayi pekone mange, wacopo woro nenedi telowic ma Yesu umiyo nia wawek nidieng’i?

Kakare niweko adieng’a mi giki mi kum umwonywa, mito waketh genogen mwa iwi Yehova udok ma tek (Nen udukuwec mir 6-8) *

6. Kekor lembe m’utimo jakwenda Pethro.

6 Nindo moko kinde ma Pethro ku jukwenda wagi gibewotho ku yei iwi nam Galilaya saa ma yamu ubedokoto, gineno Yesu ubewotho iwi pii. Pethro uyero ni Yesu kumae: “Rwoth, ka tie in, ng’ol ira awoth ku wi pii kara abin i beng’i.” Yesu uyero ire nia “Bin!” E Pethro ulor kud i yei man “ecaku wotho ku wi pii m’ebecidho ko i bang’ Yesu.” Lembang’o m’udok utimere? “Kinde m’eneno yamu ma tek, lworo umake. Man kinde m’ecaku mwony, ekok ma tek kumae: ‘Rwoth, lara do!’” E Yesu urieyo cinge man ebodhe. Poy nia Pethro ubino ku copo mi wotho ku wi nam m’ubekoto ma tek kinde m’ebeneno bang’ Yesu. Re kinde m’eloko wang’e yor i bang’ mujanga ci, lworo make man ecaku mwony.​—Mat. 14:24-31.

7. Lapor pa Pethro ubemiyo iwa ponji ma kani?

7 Waromo nwang’u ponji kud i lapor pa Pethro. Kinde ma Pethro ulor kud i yei man ecaku wotho iwi pii, egeno ngo nia lworo bimake pi mujanga man nia ebicaku mwony. Emito ewoth ku wi pii nitundo i bang’ Yesu. Ento kakare niketho wang’e unen yo ba Yesu, eneno ba mujanga uketho lworo umake. Tin wacopo wotho ngo ku tiendwa iwi pii, re calu Pethro wan de watie ku yeny mi yiyoyic kara wanyeg kud amulaic mwa. Pieno, tek wabayu wang’wa cen kud i bang’ Yehova man kud i kum lembang’ola pare, yiyoyic mwa bijwik, e wabicaku mwony i thenge mi tipo. Kadok nwang’u peko mwa ubed dwong’ rukani de, umito waketh wiwa zoo i bang’ Yehova man i kum copo m’etie ko m’eromo konyo kowa. Wacopo timo lembuno nenedi?

8. Ang’o ma copo konyowa kara cwinywa kud udieng’ akeca pi pong’o yeny mwa mi kumi?

8 Umito wabed ku genogen iwi Yehova kakare nidieng’ hai pi peko mwa. Poy nia Wegwa ma jamer Yehova ung’olo nia ebipong’o yeny mwa mi kum tek waketho lembe mi tipo i kabedo ma kwong’a. (Mat. 6:32, 33) Lembe m’edaru timo unyutho nia ebed epong’o lembang’ola pare kubang’e kubang’e. (Poi. 8:4, 15, 16; Zab. 37:25) Tek Yehova ubepong’o yeny pa winyo ku thiwe de, m’umbe jiji, umito ngo wadieng’ akeca pi gin ma wabicamu kunoke ma wabikendo! (Mat. 6:26-30; Filip. 4:6, 7) Tap calu ma mer cwalu jaranyodo nipong’o yeny mi kum mir awiya pere, kumeno bende mer cwalu Wegwa m’i polo nipong’o yeny mi kum mi dhanu pare. Eyo, cwinywa tek nia Yehova biwekowa ngo!

9. Icopo nwang’u ponji ma kani nikum lembe m’umego moko ku min ot pare gikadhu kud i iye?

9 Wakewec iwi lapor moko m’ubenyutho kite ma Yehova copo pong’o ko yeny mwa mi giki mi kum. Umego moko ku min ot pare ma gin’i tic mi saa ceke, giringo ku mutukari migi m’utii pi saa acel pi nicigamu nyamego moko i kambi mir uring ng’wec kara gicidh kude i coko. Umego ukoro kumae: “I ng’ei coko, walwong’o nyimego moko kara wadok kugi i pacu i bang’ cam. Re wadok wapoy nia karaman piny acel de mbe ma wacopo camu kugi.” Lembang’o m’utimere? Umegone medo kumae: “Kinde ma watundo i pacu, wawok wanwang’u cam boksi ario i wang’ dhugola mwa. Wang’eyo ngo nia ng’a m’uketho boksine. Yehova re m’udieng’ piwa.” Nindo mange i ng’eye, mutukari p’umego enogi udok unyothere. Mutukarine ubed ukonyogi pi tic mi rweyo lembanyong’a, re gibino mbe ku sente ma giyike ko. Kinde m’umego ucidho kude i garaj pi ninyang’ nia yike copo camu sente adi, ng’atu moko ubino i bang’e man epenje nia, “eni mutukari pa ng’a?” Umego udwoko ire nia tie para man amito juyike. Ng’utune udok uyero ire nia “kud idieng’. Dhaku para umaru tap kit mutukari maeni, de mi rangi ma kumeni. Icopo lwore sente adi?” E umego ulworo ire mutukarine i sente m’ulwar uketho edok eng’iewo ko mange. Umegone uyero kumae: “Nikoro kite ma wawinjara ko reto ma cing’ nica tie tek iwa. Wang’eyo nia eca Yehova re m’ukonyowa, ento ungo lembe mi bati.”

10. Zaburi 37:5 ubekonyowa nenedi kara wawek nidieng’ akeca pi giki mi kumi?

10 Tek wabewinjo dwand jakwac mwa, man waweko nidieng’ akeca pi giki mi kum, wacopo bedo ma cwinywa tek nia Yehova pi pong’o yeny mwa. (Som Zaburi 37:5; 1 Pet. 5:7) Kepar pi peko ma waweco i wiye i  udukuwec mir 5. Nitundo kawoni, Yehova copo tiyo ku jawiot kunoke won tic moko pi nipong’o yeny mwa ma kubang’ ceng’. Ka jawiot umbe ku copo mi timo tic kunoke nyo tic uwekowa, Yehova bipong’o yeny mwa i ayi mange. Cwinywa ubed tek nia ebitimo lembuno. Wakewec kawoni iwi lembe mange ma jakwac mwa ubekwayuwa nia wawek nitimo.

“WUWEK NIPOKO LEMBE IWI JUMANGE”

Ka waketho wiwa i kum kite ma beco mi jumange, wabiweko nipoko lembe i wigi (Nen udukuwec mir 11, 14-16) *

11. Nimakere ku Matayo 7:1, 2, Yesu uwacu wawek nitimo lembang’o, man pirang’o timo lembene copo bedo tek iwa?

11 Som Matayo 7:1, 2. Yesu ung’eyo nia wang’ ma pol dhanu beketho wigi i kum kosa mi jumange. Eno re m’uketho eyero nia wuwek  nipoko lembe iwi jumange.” Wacopo timo kero kara kud wapok lembe iwi juyic wadwa, re saa moko lembene voyowa pilembe waleng’ ungo. Ukwayu watim ang’o tek wanwang’u nia saa moko wabed wapoko lembe iwi jumange? Winj gin ma Yesu uyero man tim tego iwek nipoko lembe iwi jumange.

12-13. Lapor pa Yehova ubekonyowa nenedi niweko pokolembe iwi jumange?

12 Wacopo nwang’u kony ka wanyamu lembe iwi lapor pa Yehova. Yehova ketho wiye i kum lembe ma beco ma dhanu pare ubetimo. Poy i kum gin m’etimo kinde ma Daudi utimo dubo ma pek. Daudi utimo abor ku Bath-ceba man eketho junego kadok won ot pare bende. (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 24) Peko mi lembene ubino i wiye kende ngo, ento iwi juruot pare bende, uketho i iye mon pare mange. (2 Sam. 12:10, 11) I nindo mange, ejengere ngo iwi Yehova kinde m’eng’olo nia jukwan wend udul askari mir Israel ma Yehova ke ulund ung’olo ngo nia jukwan. Saa moko nyo kuhaya kunoke genogen m’ebino ko iwi udul mony pare re m’uketho etimo lembuno. Lembene umiyo adwogi ma kani? Juisrael ma romo elufu pier abiro (70 000) utho ku thong’om!​—2 Sam. 24:1-4, 10-15.

13 Ka nwang’u in de ibino nuti i kind nyithindho mir Israel saa maeno, nwang’u icopo neno Daudi nenedi? Nyo iromo poko lembe i wiye nia umaku ngo Yehova utim ire kisa? Yehova utimo ngo kumeno, ento eketho wiye i kum lembe ma beco ma Daudi ubed utimo man i kum dubo pare m’eyewo. E etimo kisa ni Daudi pi dubo ma pek maeno. Yehova ung’eyo nia Daudi umare lee man emito etim lembe m’atira. Nyo icopo bedo ngo ku foyofoc nia Mungu mwa beneno lembe ma beco ma wabetimo?​—1 Ub. 9:4; 1 Kei. 29:10, 17.

14. Ang’o ma copo konyo Jukristu niweko poko lembe iwi jumange?

14 Calu ma Yehova ubenyutho cirocir pi kosa mwa, wan de wacikara ninyutho cirocir ni jumange, man niketho wiwa i kum lembe ma beco ma gibetimo. Wang’ ma pol etie yot nineno ng’ico mi jumange man nipoko lembe i wigi. Ento ng’atu m’ubelubo lapor pa Yehova copo neno ng’ico maeno, re asu ekwo kugi ma ber. Diama ma fodi jutong’o atong’a copo rieny ungo, ento ng’atu ma riek wang’e jik ungo i kume ma yo woko, kum eng’eyo nia pire bibedo tek nisagu tek julile. Calu Yehova giku Yesu, wan de wacikara ngo niketho wiwa i kum kosa mi jumange ento i kum kite migi ma beco.

15. Niparu pi lembe ma jumange gibekadhu kud i iye, copo konyowa nenedi kara kud wapok lembe i wigi?

15 M’uweko kethowijo i kum kite ma beco, ang’o mange ma copo konyowa kara kud wapok lembe iwi jumange? Kepim niparu lembe ma gibekadhu kud i iye i kwo migi. Wakewec iwi lapor ma e. Nindo moko Yesu uneno dhatho ma jacan ubebolo sente ario ma tije nok i kakanpiny i hekalu. Epenjere ngo nia “Pirang’o ebolo ngo sente lee.” Ento eketho wiye i kum gin ma dhatho eno umiyo, i kum pidoic m’ucwale, eparu pi kite m’ebekwo ko, man eyunge pilembe etimo nimakere ku copo pare ceke.​—Luka 21:1-4.

16. Lembe ma Veronica unwang’ere ko ubemiyo iri ponji ma kani?

16 Lembe ma Veronica unwang’ere ko ubenyutho nia pire tie tek niparu pi lembe ma jumange gibekadhu kud i iye i kwo migi. I cokiri pare, nyamego moko ubedo nuti ma jamusuma m’ubino kwo karacelo ku nyathin pare ma co. Veronica ukoro kumae: “Ubino nen nia gibecuku cidho ngo nja i coko man i tic mi lembanyong’a calu m’ukwayere. Lembuno uketho abedo ku nen ma cuu ngo i wigi. Ento i ng’eye kinde m’awok ku nyamegone i tic mi lembanyong’a, ekoro ira pi peko m’ebekadhu kud i iye pi wode ma wiye cuu ngo. Ebeii kara epong’ yeny migi mi kum ku mi tipo. Nikum remo pa wode, saa moko enwang’u nia mito ecidh edikere i coko mi cokiri mange.” Veronica udok udaru kumae: “Ang’eyo ngo nia karaman ebino kwo ku peko ma kumeno. Kawoni dong’ amare man amiyo ire woro lee pi lembe ceke m’ebetimo kara etim ni Yehova.”

17. Yakobo 2:8 ubeponjowa nia watim ang’o, man wacopo timo lembene ke nenedi?

17 Wacopo timo ang’o tek wanwang’u nia wapoko lembe iwi jayic wadwa moko? Mito wapoy nia wacikara nimaru umego ku nyimego mwa amara. (Som Yakobo 2:8.) Wacikara bende nikwayu Yehova kud adundewa ceke nia ekonywa wawek nipoko lembe iwi jumange. Ukwayu watim bende nimakere ku rwo mwane, ma wamak ko yub ma wabed ko karacelo ku ng’atu ma wapoko lembe i wiye. Eno biketho wabing’eye. Waromo kwaye nia warwey kude lembanyong’a, kunoke ebin i bang’wa wacam kugi cam. Ka wang’eyo umego kunoke nyamego cuu, wabitundo nilubo lapor pa Yehova man pa Yesu mi neno kite migi ma beco. I yo maeno re ma wanyutho nia wabeworo cik ma jakwac mwa umiyo iwa nia wawek nipoko lembe iwi jumange.

18. Wacopo nyutho nenedi nia wabewinjo dwand jakwac mwa?

18 Tap calu rombe winjo dwand jakwac migi, julub pa Yesu de giwinjo dwand Yesu. Tek wabeii kara kud wadieng’ akeca pi giki mi kum man wabeweko nipoko lembe iwi jumange, e Yehova giku Yesu gibimiyo mugisa iwi kero ma wabetimo. Dong’ wek wan ceke wamedara niwinjo man niworo dwand jakwac mwa ma ber, kadok watie i kind “udul ma nok” kunoke “rombe mange.” (Luka 12:32; Yoh. 10:11, 14, 16) I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lembe ario ma Yesu uyero nia julubne gicikiri nitimo.

WER 101 Watimu karacelo man i acel

^ par. 5 Kinde ma Yesu uwacu nia rombe pare biwinjo dwande, thelembene tie nia julubne biwinjo ponji pare man gibitiyo ku ponjine i kwo migi. I thiwiwec maeni wabiweco iwi lembe ario ma pigi tek ma Yesu uponjo, niwacu niweko dieng’ akeca pi giki mi kum, man niweko pokolembe iwi jumange. Wabiweco iwi kite ma waromo tiyo ko juk parene.

^ par. 51 KORO I CAL: Umego moko tic uweke, edong’ ku sente ma nok, man umito enwang’ bende ot ma gibed i iye ku juode. Kan ebedo ku wang’e ngo, ecopo weko lembene nyotho wiye ma timo ni Yehova bedo ngo ire ni lembe ma kwong’a.

^ par. 53 KORO I CAL: Umego moko utundo kpe i coko. Re ebenyutho kite ma beco: eberweyo lembanyong’a i saa m’epangu ngo, ebemiyo kony ni ng’atu moko m’utii, man ebetimo tic kara kum Ot Ker ubed ma leng’.