Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 50

Oyunvirize Omulenge g’Omungeri Mwinja

Oyunvirize Omulenge g’Omungeri Mwinja

“Nji zayunviriza omulenge gwani.”​—YOH. 10:16.

OLWIMPO 3 Nguvu Yangu, Tumaini Yangu, Ninakutegemea

OKU BUKEGE *

1. Mpanvu nguma ehe yakaba eyi yeyarhumaga Yesu ahuzanya abanafunzi bage n’entama?

YESU alihuzenye obwira bwage haguma n’abanafunzi bage n’obwira buba ahagarhi k’omungeri n’entama zage. (Yoh. 10:14) Okola kuhuzanya ku kwanene. Entama ziba zimenyere omungeri wazo n’okuyunva omulenge gwage. Mulume muguma onazigana kubalama alichibwenere echola. Aliderhere ntya: “Bantu baguma b’omu chigusho cherhu balilonzeze kurhola ntama ziguma efoto n’okujira ziyegere hofi-hofi. Aliko zirhabakulikiraga bulala zirhalimenyere emilenge yabo. Enyuma w’ahola omungeri ochili mudorho ayinja haguma nabo n’okuzihamagala zamukulikira juba-juba.”

2-3 a) Nka gurhe abanafunzi ba Yesu banayerekana oku bali bayunviriza omulenge gwage? b) Bichi rhwagaraniko mu gunola mwazi n’omu gwakulikiraho?

2 Eby’oyola mulume onabalama achibwenere, birhuyibusye ebinwa bya Yesu oku bilolere entama zage, k’okuderha, abanafunzi bage. Aliderhere ntya: “Nji bayunva omulenge gwani.” (Yoh. 10:16) Aliko Yesu ali mu mbingu. Nka gurhe rhwakaderha oku rhuli rhwamuyunviriza? Rhwakamuyunviriza amango rhuli rhwakola ebintu arhuyigirize rhujire omu kalamo.​—Mt. 7:24, 25.

3 Mu gunola mwazi n’omu gukulikireho, rhwaganira ku ziguma omu nyigirizo za Yesu. Nk’okurhwabona, Yesu arhuyigiriza oku rhukwanene kuleka kujira bintu bilebe n’oku hali ebindi rhukwanene rhujire. Rhwarhanga kuganira ku bintu bibiri omungeri arhuyigirize rhuleke kujira.

“MULEKE OKULAGA KUKABIZE”

4. Nk’oku olwandiko lwa Luka 12:29 luyerekene, bichi byakarhuma rhwalaga bwenene?

4 Osome Luka 12:29. Yesu alihanwire abanafunzi bage “baleke okulaga kukabize” eju y’ebintu by’omubiri bakenere omu kalamo. Rhumenyere oku empanulo za Yesu buli mango ziba z’obwengehe. Rhulonzeze rhuzikulikire, aliko mango maguma byakarhukomerera okujira ntyo. Bulagurhe?

5. Bulagurhe bantu baguma bakalaga eju y’ebintu by’omubiri bakenere?

 5 Baguma bakalaga eju y’ebintu by’omubiri bakenere, nk’ebilyo, emyambaro, n’ahantu h’okulama. Bakaba balamire omu chihugo chikenere bwenene omu bikomerere abantu okupata akasi. Byakabakomerera oku gwarha efuranga bakenere z’okushishikala emilala yabo. Changwa omuntu oli w’ahahira omulala akaba ey’afire n’echola charhumire abantu b’omulala barhachigwarha efuranga z’okugula ebintu by’omubiri bakenere. Kandi, nkabaga banene bahezeze amakasi mabo eju y’obula bulwala b’okuyahukira bwe Korona. (Muh. 9:11) Akaba wahurene chibazo chiguma mw’ebila changwa ebindi-bindi, nka gurhe wakakolesa ehano lya Yesu ly’okuleka kulaga?

Ahali h’okuzika omu milago oku bilolere ebintu by’omubiri, okomeze obulangalire bwawe mu Yehova (Olole echifungo cha 6-8) *

6. Bichi byahikiraga entumwa Petro mu mango maguma? Fasiriya.

6 Mango maguma entumwa Petro n’ezindi ntumwa baliri omu bwarho oku Nyanja ye Galilaya yaliri m’omulaba amango babona Yesu ali alambagira oku nyanja. Petro aderha ntya: “Waliha, akaba anali woyo, ombwire ndambagire oku nyanja nyinje emunda oli.” Yesu amalire muhamagala “ayinje” emunda ali, Petro arhenga omu bwarho “n’okulambagira oku menji ashimba Yesu.” Halaga ebyajaga byahika. “Abwene echivundu ch’omulaba, ayubaha. N’amango ahwanza kuzika, ayama ntya: ‘Waliha onyokole!’” Yesu alambula okuboko gwage n’okumuyokola. Kuli kw’akamaro okuyibuka oku, amango Petro alisezeze amasu mage ku Yesu, y’aligalire kulambagira oku nyanja. Aliko amango Petro alola echivundu ch’omulaba ava ayubaha, n’okugwarha engangane n’ahola arhondera kuzika.​—Mt. 14:24-31.

7. Bichi omufano gwa Petro gwakarhuyigiriza?

7 Omufano gwa Petro gwakarhuyigiriza chintu chilebe. Amango Petro arhenga omu bwarho n’okuhwanza kulambagira oku nyanja, arhaliwazize oku akayubaha omulaba n’okurhondera kuzika. Alilonzeze agenderere kulambagira oku nyanja kugera emunda Yesu ali. Aliko ahali h’okuseza obwenge omu kulola Yesu, agwarha obuba eju y’omulaba. Zene rhukenere okugwarha obwemere b’okulembera ebibazo nk’oku Petro naye alikenere obwemere y’alambagira oku nyanja. Akaba rhurhagenderere kulangalira Yehova n’ebilagane byage, obwemere bwerhu bwazamba, rhwanaba nk’abazikire omu milago yerhu. Rhube rhuli rhwahurana n’ebibazo bikomere gurhe, rhukwanene kugenderera kuseza obwenge bwerhu ku Yehova n’omu buhashe bwage b’okurhurhabala. Gurhe rhwakajira ntyo?

8. Bichi byakarhurhabala rhuleke kulaga bwenene oku bilolere ebintu by’omubiri rhukenere?

8 Ahali h’okulaga eju y’ebibazo byerhu, rhwakagwarha enyungu omu kulangalira Yehova. Rhuyibuke oku Darha w’obuzigire Yehova, arhulaganyize oku arhuha eby’omubiri rhukenere rhukaheba eby’ekiroho oku nafasi y’oburhanzi omu kalamo. (Mt. 6:32, 33) Buli mango anayeneza ebilagane byage. (Kum. 8:4, 15, 16; Zb. 37:25) Akaba Yehova anashishikala enyunyi n’amauwa, kweri rhurhakwanene kulaga oku bilolere echi rhwalya changwa echi rhwayambala! (Mt. 6:26-30; Flp. 4:6, 7) Nka kulala obuzigire bunashunika abazere bahahire abana babo, intyo k’obuzigire bunashunika Darha w’embingu ahahire abantu bage. Nechi, rhwakachizera oku Yehova arhushishikala!

9. Bichi ebi mulume muguma na mukage bageragamo byakakuyigiriza?

9 Rhushambale oku mufano guyerekene nka gurhe Yehova arhushishikala omu kurhuha ebintu by’omubiri rhukenere. Mulume muguma na mukage bali omu kasi k’amango moshi, bajiraga olugenzi lwa sa nguma omu mutugari gwabo gushajire bajirhola bali-berhu baguma balilamire omu nkambi y’empunzi n’okubaheka oku mbuganano z’echibaga. Mwene-werhu aderhere ntya: “Enyuma w’embuganano rhwahamagala abola bali-berhu ahamwerhu rhujisanyiga, aliko rhwayinjirhegera oku nta kalyo rhugwerhe rhwabazimanamo.” Gurhe oyola mulume na mukage bakajirire? Mwene-werhu agenderere kuderha ntya: “Rhwahikire ahambuga, rhwashigana bigapo bibiri bizibu-zibu by’ebilyo oku mulyango gwerhu. Rhurhalimenyere bande babihebaga ahola. Yehova aliri arhushishikala.” Hagerere esiku, omutugari g’oyola mulume na mukage gwafa. Balikenere ogola mutugari bulala gwaliri gwabarhabala omu kasi kabo k’okuhubiri, aliko nta furanga baligwerhe z’okugukwizisa. Baheka omutugari gwabo omu garaje n’okubaza furanga zinga bakalipa yi babakwiziza ogola mutugari. Mulume muguma ava ayinja n’okubabaza ntya: “Gwande ogula mutugari?” Mwene-werhu ashubiza oku guli gwage n’oku agulerhere yi bagukwiza. Aderha ntya: “Nta chibazo. Mukani asima obuko b’ogula mutugari, kweri lyena rangi asima elila. Zinga olonzeze rhukuhage kugo?” Mwene-werhu aguza ogola mutugari anagalukana efuranya ziyalire z’okugula ogwindi. Amalirize ntya: “Ntakabona ebinwa by’okuderha okuntu rhwalisimire bwenene olola lusiku. Rhwalimenyere oku okola kurhaliri kubugula. Kwaliri kuboko kwa Yehova.”

10. Nka gurhe olwandiko lwa Zaburi 37:5 lurhurhabere rhuleke okulaga oku bintu by’omubiri rhukenere?

10 Amango rhwamayunviriza omungeri mwinja n’okuleka kulaga bwenene oku bilolere ebintu by’omubiri rhukenere, rhwakachizera oku Yehova arhuha ebi rhukenere. (Osome Zaburi 37:5; 1 Pe. 5:7) Waza oku hali rhwashambalagako omu  chifungo cha 5. Na kugera buno, Yehova akakolesa erhwe ly’omulala changwa omuntu orhuhere akasi omu kurhurhabala rhugwarhe ebi rhukenere buli lusiku. Akaba erhwe ly’omulala arhachigwerhe obuhashe b’okujira ntyo changwa rhwahezeze akasi kerhu, Yehova arhushishikala omu zindi njira. Rhwakachizera echola. Rhushambalage oku chindi chintu omungeri mwinja arhubwirire rhuleke kujira.

“MULEKE KUCHIRA ABANDI OLUBANJA”

Rhwakaleka kuchira abandi olubanja omu kuchiseza oku ngeso zabo zinja (Olole echifungo che 11, 14-16) *

11. Nk’oku olwandiko lwa Matayo 7:1, 2 luyerekene, bichi Yesu arhubwiraga rhuleke kujira, na bulagurhe echola chakarhukomerera?

11 Osome Matayo 7:1, 2. Yesu alimenyere oku abantu barhashinganene na kandi banazigana kuchiseza oku magosa m’abandi. Che charhumaga aderha ntya: “Muleke kuchira abandi olubanja.” Rhwakachihangana yi rhuleka kuchira bene-berhu na bali-berhu olubanja. Aliko rhweshi rhurhashinganene. Nka rhwamarhegera oku mango maguma rhulirhwaseza obwenge oku magosa m’abandi, bichi rhukwanene kujira? Rhuyunvirize Yesu, n’okuleka kuchira abandi olubanja.

12-13. Gurhe okukengeera oku Yehova alibwene Daudi kwakarhurhabala rhuleke kuchira abandi olubanja?

12 Rhwakayunguka omu kukengeera oku mufano gwa Yehova. Anachiseza oku ngeso zinja z’abantu. Rhubwene echola omu kuntu akoleraga Mwami Daudi, mulume wakolaga amagosa makomere. Omufano, ajira obugonyi haguna na Bath-sheba, anayirhisa eba. (2 Sa. 11:2-4, 14, 15, 24) Ebi Daudi akolaga birhamubabazaga yenyine, s’aliko n’omulala gwage, n’abandi bakazi aligwerhe. (2 Sa. 12:10, 11) Omu mandi mango, Daudi aligambirwe kuchizera Yehova loshi amango achirhumiriza kuganja abalume b’Abaizraeli bakaja oku vita. Daudi akaba eyi aliri ajira ntyo bulala aligwerhe omwibone oku abasoda bage bakamulangire bulala baliri banene. Bichi byajaga byahika? Baizraeli 70 000 bafa n’obulwala bubi.​—2 Sa. 24:1-4, 10-15.

13 Nka walilamire omu Izraeli amola mango, gurhe wakabwene Daudi? Wakabwene oku arhakwenene olukogo lwa Yehova si? Yehova arhamubonaga ntyo. Alichisezeze oku kuntu Daudi aliri mwimana omu kalamo kage koshi n’okuntu ahungamaga by’okuli. Echola charhuma Yehova ababalira Daudi ebyaha bikomere ajiraga. Yehova alimenyere oku Daudi alimuzigire bwenene n’oku alilonzeze kukola ebinja. Rhugwerhe obusime bulala Mungu werhu anachiseza oku genso zerhu zinja n’okuntu rhulamire!​—1 Fa. 9:4; 1 Ny. 29:10, 17.

14. Bichi byarhabere Abakristu baleke kuchira abandi olubanja?

14 Bulala Yehova arhalonzeza abantu k’obushinganyanya, nerhu rhurhakwanene kulangalira obushinganyanya oku bandi, aliko nerhu rhukwanene kubona engeso zabo zinja. Rhunazigana kubona obuzamba bw’abandi n’okuchiseza oku magosa mabo. Aliko omuntu onayiganya Yehova, anakola bwinja n’abandi, chiro akaba amenyere obuzamba bwabo. Ebale lye diama lirhazicheswa, lirhaba likwirire, aliko omuntu mwengehe aba amenyere oku lyaba linja bwenene na kugwarha kachiro kanene hanola licheswa. Kuguma na Yehova na Yesu, nerhu rhurhakwanene kuchiseza oku buzamba bw’abandi s’aliko rhubone engeso zabo zinja.

15. Nka gurhe okuwaza okuntu akalamo k’abandi kali kwakarhurhabala rhuleke kubachira olubanja?

15 Olekere okuseza obwenge oku ngeso zinja z’abandi, bichi bindi byakarhurhabala rhuleke kubachira olubanja omu kubaderha-derha kubi? Ochihangane kuwaza gurhe akalamo kabo kali. Rhuganire k’ogula mufano. Lusiku luguma, Yesu abona omukana w’omukene oku hekalu warhogezaga omu ndaha y’obuhirhi bicheri bibiri bigwere kamaro kageke. Arhabazaga ntya: “Bulagurhe arhaheberemo zinene?” Ahali h’okuseza obwenge bwage oku bugeke bw’efuranga oyola mukana ahanire, Yesu aseza obwenge bwange oku chamushunikaga ahaane eyola nshololo n’okuntu akalamo kage kali, anamusingiza bulala alijirire okwage koshi aligalire.​—Lu. 21:1-4.

16. Bichi omufano gwa Veronica gukuyigirize?

16 Omufano gwa mwali-werhu Veronica gurhurhabere rhumenye akamaro k’okuwaza gurhe akalamo k’abandi kali. Omu chibaga chage, mwaliri mukazi muguma waliri alemba yenyine omugala. Veronica aliderhere ntya: “Nyono nalibwene oku barhaliri bahika oku mbuganano n’oku mahubiri oku kahunda. Naliri nabagaya eju y’echola. Aliko mw’agola mango, naja omu mahubiri n’oyola mukazi. Ambwira oku omugala ajira obulwala bubi b’omu bwenge. Aliri ajira okwage koshi yi bapata ebi bakenere yi bagenderera kulama yi banagenderera kukomeza obwira bwabo haguma na Yehova. Mango maguma, eju y’obulwala b’omugala, byaliri byamuhema aje oku mbuganano y’echindi chibaga.” Veronica amalirize ntya: “Ntalimenyere oku aliri ahurana ebibazo bikomere ntya omu kalamo. Nkala nzigire n’okukenga oyola mwali-werhu bwenene ku byoshi ali ajira eju y’okukolera Yehova.”

17. Bichi olwandiko lwa Yakobo 2:8 lurhuhebere omurhima rhujire, na nka gurhe rhwakajira ntyo?

17 Bichi rhukwanene kujira amango rhwamarhegera oku rhwachirire mwene-werhu changwa mwali-werhu olubanja? Birhuhemere rhuyibuke oku rhukwanene kuzigira bene-berhu na bali-berhu. (Osome Yakobo 2:8.) Rhukwanene kushuba kusalira Yehova n’omurhima gwerhu goshi arhurhabale rhuleke kuchira abandi olubanja. Rhwakakola nk’oku rhwaderhaga omu masala merhu omu kurhola akasanzi k’okushambala n’omuntu rhwachirire olubanja. Okola kwakarhurhabala rhumumenye bwinja. Rhwakamubwira rhuje naye omu mahubiri changwa rhusangire akalyo haguma. Amango rhwahikira kumenya bwinja mwene-werhu changwa mwali-werhu, rhwakachihangana kukulikira omufano gwa Yehova na Yesu omu kubona engeso zage zinja. Omu kujira ntyo, rhwayerekana oku rhulirhwayunviriza erhegeko ly’omungeri mwinja ly’okuleka kuchira abandi olubanja.

18. Nka gurhe rhwakayerekana oku rhuli rhwayunviriza omulenge g’omungeri mwinja?

18 Nka kulala entama zinayunviriza omulenge g’omungeri wazo, abanafunzi ba Yesu nabo banayunviriza omulenge gwage. Amango rhwamachihangana kuleka kulaga bwenene oku bilolere ebintu by’omubiri rhukenere n’okuleka kuchira abandi olubanja, Yehova na Yesu barhugisha bulala rhulirhwachihangana. Rhube b’omu “chishumba chigeke” changwa b’omu “zindi ntama,” rhugendererage kuyunviriza n’okukenga omulenge g’omungeri mwinja. (Lu. 12:32; Yoh. 10:11, 14, 16) Omu mwazi gukulikire, rhwaganira ku bintu bibiri Yesu abwiraga abanafunzi bage bakwanene kujira.

OLWIMPO 101 Tutumike kwa Umoja

^ mus. 5 Amango Yesu aderha oku entama zage nji zayunviriza omulenge gwage, alonzaga kuderha oku abanafunzi bage nji bayunviriza enyigirizo zage n’okuzikolesa omu kalamo kabo. Mu gunola mwazi, rhukola kubona nyigirizo ebiri za Yesu, k’okuderha, okuleka kulaga eju y’ebintu by’omubiri, n’okuleka kuchira abandi olubanja. Rhwayiga nka gurhe rhwakakulikira ehano lyage.

^ mus. 51 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwene-werhu ahezeze akasi kage, arhachiherhe olufuranga lutosheze l’okulisa omulala gwage, anakenere enju y’okulamamo. Akaba arhakengukire akagenderera kuwaza eju y’ebibazo byage n’echola chanarhuma arhaheba obuharamye bwa Yehova oku nafasi y’oburhanzi omu kalamo kage.

^ mus. 53 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwene-werhu achereherwe oku mbuganano. Aliko ali ayerekana engeso zinja amango ali ahubiri omu kasanzi koshi-koshi, ali arhabala omushaja, n’okukola oku kasi k’okuchesa Echumbi ly’Obwami.