Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 50

Kuinóʼyalee jme xi tsoná je Jesús

Kuinóʼyalee jme xi tsoná je Jesús

“Kjuinrʼoé jta̱na” (JUAN 10:16).

KJOAJNDA 3 Ji bʼainganʼionái kʼoa ninʼiojinnái

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Ánni kʼoakitsoni Jesús nga ya mangóson je chjotatjenngile je barré.

JE Jesús kui kisingósonkao josʼin tjentʼale je chjotatjenngile kʼoa josʼin tsjentʼale je barréle je chjota xi cho̱ koʼnda (Juan 10:14). Nʼio nda majinná choa̱ jebi, nga̱ je barré be ʼyani xi koʼnda kʼoa nrʼoé jta̱le. Ñaki xkoon tsabeni jngo chjota nga kʼoasʼín kjoaixi je barré, i kitso: “Fotografía chʼa̱sjelaijin tsakai je barré, nga kinokjoalaijin alikui kinroanrʼoenajin nga̱ tsín bexkonnajin. Nga jaʼai je ti xi koʼnda, nga kinchja̱le tokjoan kitjenngile”.

2, 3. 1) Jósʼin bakó je chjotatjenngile Jesús nga nrʼoé je jta̱le. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi kao xi ijngo.

2 Jmeni xi kitso je chjota xi foto kʼoasjele tsakai je barré kui síkjaʼaitsjenjinná nga kʼoatisʼin je chjotatjenngile Jesús. I kitso: “Kjuinrʼoé jta̱na” (Juan 10:16). Tonga jósʼin kuinóʼyanilee je Jesús nga ya ngʼajmi tíjna. Jngo koya xi koa̱n sʼiaan kʼiaa nga si̱tjosoán jme xi kitsoya (Mat. 7:24, 25).

3 I̱ kjoaʼmiya jebi kao kjoaʼmiya xi ijngo, kui chótʼayajin kʼa jmeni xi kitsoya je Jesús. Kui kitsoya jmeni xi tsín tosi tonda kʼoasʼiaan kʼoa jmeni xi koa̱n kʼoasʼiaan. Xi títjon, jaola koya chótʼayajiaan jmeni xi kitso Jesús je xi tsín koa̱n nga tosi tonda kʼoasʼiaan.

ALIKUI NʼIO SI̱KJÁOJIAAN

4. Tojo tso Lucas 12:29, jméni xosíkaoná nga nʼio nikjáojinñá.

4 (Tʼexkiai Lucas 12:29). * Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga tsínkui nʼio katasíkjáojin josʼin so̱koʼale yaole. ʼYañá nga nʼio basenkaoná kjoafaʼaitsjen jebi. Ninga mená si̱tjosoán alikui choa ñʼai ma sakʼoaná. Kataʼyala ánni.

5. Ánni nga nʼio síkjáojin kʼani je ndsʼee.

5 Tsakui nichxin tjínkʼa ndsʼee xi nʼio síkjáojin josʼin so̱kole je tsojmi xi ski̱ne, najño, kʼoa ndʼia jña koatio. Tsakui nichxin nʼio ñʼai chon tao̱n ya naxinandále, kʼoa ñʼai male nga sokóle tao̱n xi bajngiʼani je familiale. Kʼoa tsakui nichxin kuinga ñʼai kjimanile nga jekʼien je xi bajngi tao̱n ya yaniʼya. Xi totʼatsʼe chʼin COVID-19, nʼio nkjín xi tsínle xá kʼoa xi tsínle tao̱n (Ecl. 9:11). Tsakui kjoa jebi tibitjatojiaan kʼoa tsa kjaʼaísanile, jósʼin kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús nga tsín nʼio si̱kjáojiaan.

ʼNdele nga tokui nʼio si̱kjáojiaan jmeni xi machjénná, tosa je Jeobá si̱nʼiotʼaa (Chótsenlai párrafo 6-8) *

6. Tʼeyanajmí jokoan ñandia je pastro Pedro.

6 Ñandia nga je pastro Pedro kao xi ngikʼa pastro yaa tjíoya chitso nga tjenson ndáchikon Galilea kʼoa jngo ntjao̱nʼio jaʼa. Nga tsabe nga ya tsoʼbason ndáchikon je Jesús, je Pedro i kitsole: “Señor, tsa ji ní, tʼenenái nga kjuíkonle son nandábe”. Je Jesús i kitsole: “Nroai. Kʼoa Pedro jitjojenni ya chitsobe. Tsʼamjeson nandá nga kikonle Jesús. Kʼia nga tsabe je ntjao̱ xi nʼio, kitsakjón. Tsakʼétsʼiakao nga kisʼenjin nandá, kiskiʼndía, kitso: Señor, chʼa̱sjentjainái”. Je Jesús kitsoaa ntsja Pedro nga tsín ya kiskangindá. Je Pedro koan tsakʼamjeson nandá nga ya kiskotsenle je Jesús. Tonga kʼianga ya kiskotsenle je ntjao̱nʼio kitsokjon kʼoa to jao kisʼe kon kuinga kiskangindáni (Mat. 14:24-31).

7. Jméni xi bakóyaná jokoan Pedro.

7 Jméni xi bakóyaná jokoan je Pedro. Kʼianga jitjojen chitso kʼoa nga kison ya ndáchikon alikuijin kui kisikjaʼaitsjen tsakui ntjao̱xkón tsokjonle kʼoa tsa ska̱ngindá. Kui xi koanmele nga ya kuicho jñani tíjna je Jesús, tonga nga ntjao̱xkón kiskotsenle alikuini kicho. Ningalani tsín nandá mangínjiaan ndʼaibi, tonga je xi kotʼayakao kjoamakjainná kui kjoa xi bitjatojiaan. Tsa tsín tisi̱nʼiotʼañá je Jeobá kʼoa jmeni xi tsoná kjuinroajenjin kjoamakjainná kʼoa tokuijin nʼio kuenta sʼiaan je kjoa xi tjínná. Ninga ñʼai tjín kjoa kuitjátojiaan, tosi tonda je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaoná kʼoa ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga koa̱nle koasenkaoná. Jméni xi koa̱n sʼiaan.

8. Jméni xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan josʼin so̱koʼaná yaoná.

8 ʼNdele nga kui nʼio si̱kjáojiaan je kjoa xi tjínná, tosa je Jeobá si̱nʼiotʼaa. Kuenta sʼiaan nga kʼoatsoná je Jeobá nga tsjoáná jme xi koa̱nchjénná kʼiatsa je títjon si̱kʼéjnaa (Mat. 6:32, 33). Kʼoa nga kʼoatso je Jeobá sítjoson ngantsjai (Deut. 8:4, 15, 16; Sal. 37:25). Tsa je Jeobá xi síkuinda nise kao naxó alikui koa̱n nga kui nʼio si̱kjáojiaan jme xi chi̱nee kʼoa jme xi chʼa̱kjá (Mat. 6:26-30; Filip. 4:6, 7). Tojo sʼín jngo nʼai nga tsjoake je xtile tsjoále jmeni xi machjénle, kʼoatisʼinni je Jeobá, nga tsjoake je choʼndale tsjoále je xi machjénle. Alikui jao kʼoé tokoán nga je Jeobá sikuindaná.

9. Jméni xi bakóyali jokoan jngo ndsʼee kao chjoónle.

9 Jngola choa̱ kataʼya xi bakó nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná. Jngo ndsʼee kao chjoónle xi ñaki to xále Niná sʼín tsʼato jngo hora kikao je carrole xi jejchá kji nga kikʼá je tichjaa xi ya tjío jñani makuinda je chjota xi xin naxinandá faʼaini nga kikao kjoajtín. Je ndsʼee i kitso: “Kʼianga jejetʼa je kjoajtín, kʼoatsakʼinlaijin je tichjaa nga ya katafikjenkaonajin ya ndʼianajin. Tonga kʼiaani jaʼaitsjennajin nga tsín jme xi tjínnajin xi kʼoailaijin”. Jmé xi kisʼin je ndsʼee. I kitsosa: “Kʼianga kichuijin, jao xo̱n tsojmi xi ma chine tjío ya jchxo xo̱ntjoa. Alikui ʼyaijin ʼyá xi kichokao. Jé Jeobá kisikuindanajin”. Kʼianga jeki nichxin, je carrole ndsʼee jebi chitson, kui fikao tsakai carrole nga fitsoyason tonga tsínle tao̱n xi tsakʼéndayani. Yaa kikao jñani sʼendaya carro nga kiskonangi jótjín sʼe̱ngile nga sʼe̱ndaya. Kʼoa jngo chjota kicho xi kiskonangi ʼyáni tsʼe je carro. Je ndsʼee kʼoakitsole nga tsʼe kʼoa nga machjén nga sʼe̱ndaya. Chjota jebi i kitso: “A ʼyaní, je chjoónna kuikjoán carro xi i̱ kji xi mele kʼoa xi i̱sʼin tsen. Jótjín chʼai̱”. Jotjín tsakʼaile nga tsakaténa je carrole ndsʼee koan tsakatse ijngo. Itso: “Nʼio tsjoa kisʼe tokoan nga kui nichxin. Jmeni xi koan nga kʼia, koanjinnajin nga je Jeobá tsakasenkaonajin”.

10. Jósʼin basenkaoná Salmo 37:5, nga tsínkui nʼio nikjáojiaan jmeni xi machjénná.

10 Nga noʼyalee jme xi tsoná je Jesús kʼoa nga tsínkui nʼio nikjáojiaan tʼatsʼe tsojmi xi machjénná, ñaki sʼejngoo tokoán nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná (tʼexkiai Salmo 37:5; * 1 Ped. 5:7). Kuentala sʼiaan je kjoa xi kanikʼaxkiaa ya párrafo 5. Tsakui nichxin je tísíchjén Jeobá ndʼaibi je xi jko̱ tíjnale ya yaniʼya, kʼoa tsa je chjota xi tsjoáxáná nga so̱koná je tsojmi xi machjénná nga nyaon nyaon. Kʼiatsa je xi jko̱ tíjna ya yaniʼya tsín tikʼoakoa̱nnile nga koa̱njngíʼa je familiale kʼoa tsa tsín tisokoxánináje̱, je Jeobá koasjaile josʼin tsjoáná jmeni xi machjénná, kʼoa alikui jao tjínná nga kʼoasʼin. Ndʼaibi, kuila chótʼayajiaan jmeni xi tsoná Jesús xi tsín tjínnele kʼoasʼiaan.

ALIKUI JÉE KJOÁNE XÍNGIAA

Kʼianga nda jchaxkoaan je ndsʼee, tsínjin tikui kuenta sʼianñá jñani chʼao sʼín (Chótsenlai párrafo 11, 14-16) *

11. Tojo tso Mateo 7:1, 2, jméni xi kitso Jesús xi tsín tosi tonda kʼoasʼiaan, kʼoa ánni nga ñʼai maniná.

11 (Tʼexkiai Mateo 7:1, 2). * Je Jesús be nga chjotajée maa kʼoa nga kui nʼio chotsenlee jñani chʼao sʼín xi ngikʼa. Kuinga i̱ kitsoni: “Ali jéejin fanao”. Tonga sakʼoa nikʼaxkiaa je ndsʼee ninga tsín mená kʼoasʼiaan. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga kʼoama. Xi koasenkaoná kuinga kuinóʼyalee je Jesús kʼoa nga tsín tosi tonda jée kjoáne xíngiaa.

12, 13. Jósʼin basenkaoná je choa̱le Jeobá nga tsín tosi tonda kui kuenta sʼiaan jñani chʼao sʼín xi ngikʼa.

12 Basenkaoná nga nikjaʼaitsjenjiaan je choa̱le Jeobá, nga̱ kui kuenta sʼín jñani nda sʼín je chjota. Ningalani tse jée tsakajngi je rey David, je Jeobá kui kuenta kisʼin jñani nda kisʼin. Tobʼelañá, kisichajngi kao Bat-Seba kʼoa jé xokisʼin nga kinikʼien xʼinle chjoón jebi (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 24). Nga kʼoakisʼin alikui to yaole kisikiʼaon kʼoati kisikiʼaon je familiale, jolani je yánchjínle xi ngikʼa (2 Sam. 12:10, 11). Kʼoa ñandia nga tsín je Jeobá kisinʼiotʼa nga tsakʼéxki̱ jotjín mani je chjotakjoajchánle naxinandá Israel, nga̱ tsín je Jeobá xokitsole nga kʼoakisʼin. Tsakui nichxin tokui ngʼa koannile nga nʼio nkjín koan chjotakjoajchánle. Nga kʼoakisʼin, jankan kao tela jmi chjota israelita xi chʼintoán kisikʼien (2 Sam. 24:1-4, 10-15).

13 Kʼiatsa yalani naxinandá Israel tsakiyoaa nga kui nichxin, jósʼin kinikjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe David. A kʼoasʼin kinikjaʼaitsjeen nga nʼio chʼao kisʼin kʼoa nga tsín bakinle nga koakole kjoamatokon je Niná. Je Jeobá alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen. Tosaa kui kuenta kisʼin nga kixi kitʼale ngantsjai kʼoa nga kʼoakoan kjoaixinile je jéele. Kuinga kisichatʼanile ninga ai jée xi tsakajngi. Be nga nʼio tsjoake je David kʼoa nga kui xi kixi tjín mele kʼoasʼin. Bʼailee kjoanda Niná nga kui kuenta sʼín jñani nda nʼia (1 Rey. 9:4; 1 Crón. 29:10, 17).

14. Jméni xi tjíobinyakao kʼa je ndsʼee nga tsín tosi tonda chʼaosʼin síkʼaxki̱ xi ngikʼa.

14 Tsa majinle je Jeobá jñani tsín nda nʼia nga chjotajée maa, kʼoati tjínnele kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen tsanda ñá kʼoa kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín xíngiaa. Ngotjo ʼyañá jñani chʼao sʼín xi ngikʼa kʼoa nikʼaxki̱ñá. Tonga je chjota xi je Jeobá kjenngile nda fikao xi ngikʼa ningalani tjín jñani ñʼai male. Jngo diamante xi kje matsjejin chʼaosʼin matsen, tonga je chjota xi nkjín kon kui kuenta sʼín jotjín chjí koa̱nle diamante jebi kʼianga jekoa̱ntsje. Tojo sʼín je Jeobá kao Jesús, alikui koa̱n nga tokui chótsenlee josʼin matsen jngo chjota, tosa kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín.

15. Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tjío xi ngikʼa, jósʼin koasenkaoná nga tsín chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa.

15 Ningalani kui kuenta nʼia jñani nda sʼín je xíngiaa, xi koasenkaoná nga tsín chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa kʼiaa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíjna. Jngola choa̱ kataʼyaa xi tʼatsʼe jebi. Kʼianga ya tíjna ya yo̱ngo̱ je Jesús jngo ʼndíchjoónkʼan tsabe xi jao ʼndítao̱n tsakʼétsaoya ya kaxa̱. Je Jesús alikui kui kiskonangi ánni nga tokʼoatjín tao̱n tsakʼétsaoyani ya kaxa̱. ʼNdele nga tokui kuenta sʼin jotjín tao̱n tsakʼéjna ʼndíchjoón jebi, tosaa kui kuenta kisʼin josʼin tíjna kʼoa ánni nga kʼoakisʼinni, kʼoa nda kisikʼaxki̱ nga kʼoakisʼin (Luc. 21:1-4).

16. Jméni xi bakóyali je choa̱le Verónica.

16 Jokoan je Verónica kui tsoyaná nga nʼio tjínle kjoandosin nga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin tjío xi ngikʼa. Ya jtín jñani fi, jngo tichjaa tíjna xi toje tísíjchá tiʼndíle. Je Verónica itso: “Nga tsín nda tsjoánganʼio ya jinjtín, alikui ndasʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe. Tonga ñandia nga ñatjen tsakʼinyasuinjin, kui tsakʼéyanajmína je kjoa xi tífaʼatojin nga chʼin tjínle je tiʼndíle. Nʼio bʼénele yaole nga sísinle kʼoa nga basenkao nga nʼio katasʼejna kjoamakjainle. Nga ñʼai male nga chʼin tjínle je tile, sakʼoa likui kʼoamale nga faʼai kjoajtín, kuinga xin jtín fini”. Je Verónica itsosa: “Alikui ʼbe tsa kʼoani sikji kjoa tífaʼatojin. Ndʼaibi nʼio ʼbexkoán kʼoa nʼio chjí ʼbe jmeni xi tísʼín nga tísíxále Jeobá”.

17. Jmé kjoatéxoma xi tsjoáná Santiago 2:8, kʼoa jósʼin koa̱n si̱tjosoán.

17 Jméni xi machjén nga sʼiaan kʼiatsa ʼyaa nga chʼaosʼin tinikʼaxkiaa jngo ndsʼee. Kuenta sʼiaan nga tjínnele tsjoacha koaan je ndsʼee (tʼexkiai Santiago 2:8). * Nʼio machjén nga kʼoétsʼoalee je Jeobá nga kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga tsín tosi tonda chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa xíngiaa. Kʼianga si̱tjosoán jmeni xi kaʼmilee je Jeobá koaan chja̱kaonajmiá je ndsʼee. Tsakui nichxin ngisa nda jchaxkoaan nga chja̱kaonajmiá. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee nga ñatjen kʼuínyasoán kʼoa tsa ñatjen kuichaa. Nga ngisa nda jchaxkoaan je ndsʼee koaan kjuintjenngiaa je choa̱le Jeobá kao Jesús nga kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín je ndsʼee. Kʼoasʼin koakoñá nga tinitjosoán je kjoatéxomale Jesús nga kʼoatso nga tsín koa̱n tosi tonda chʼaosʼin si̱kʼaxkiaa xíngiaa.

18. Jósʼin bakoá nga noʼyalee jmeni xi tsoná je Jesús.

18 Tojo sʼín je barré nga nrʼoé jta̱le je xi koʼnda, kʼoatisʼin noʼyá je jta̱le Jesús xi chjotatjenngile maa. Kʼiatsa tsínkui tosi tonda nʼio si̱kjáojiaan tʼatsʼe je tsojmi xi machjénná kʼoa tsa tsínkui tosi tonda kuenta sʼiaan jñani chʼao sʼín xi ngikʼa, je Jeobá kao Jesús sichikontʼainná. Ni ya tiyojinlee je barré xi “tochoa mani” kʼoa tsa xi “kjaʼaí barré” tosi tonda kuinóʼyalee kʼoa si̱tjosoán jotsoná je Jesús, je xi tíbándiaaná (Luc. 12:32; Juan 10:11, 14, 16). Ya kjoaʼmiya xi ijngo, jao koya tjínni xi chótʼayajiaan jmeni xi kitso Jesús jotjínnele sʼin je chjotale.

KJOAJNDA 101 Jtín sʼin si̱xálee Niná ngatsʼiaa

^ párr. 5 Kʼianga kʼoakitso je Jesús nga kjuinrʼoéle je barréle, kui xi kitsonile nga kjuinrʼoé je chjotale kʼoa nga sitjoson jme xi kitsoya. I̱ kjoaʼmiya jebi, jao koya xi nʼio tjínle kjoandosin xi kitsoya Jesús chótʼayajiaan: nga tsín nʼio si̱kjáojiaan tʼatsʼe tsojmi xi machjénná kʼoa nga tsín chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe xíngiaa. Kʼoati jchaa jósʼin si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús.

^ párr. 4 Lucas 12:29: “Jonʼni, ali bijnyisjaijion jme xi chi̱nao, jme xi sʼio, nikuijin si̱kjáojion”.

^ párr. 10 Salmo 37:5: “Je Jeobá tintsjai je ndiaali; je tinʼiotʼai yaoli, kʼoa je koasenkaoli”.

^ párr. 11 Mateo 7:1, 2: “Ali jéejin fanao, jméni nga tsín jée koanenino. Josʼin nga jée fanao, kʼoatisʼin jée koanenino. Kʼoa josʼin nga bʼechoyao, kʼoatisʼin kʼoechoyanino”.

^ párr. 17 Santiago 2:8: “Nda nʼiao, tsa kjoakixi nga nitjoson je kjoatéxoma xi ngʼa, jotso xo̱n Escritura: Tjaocha katamai xíngi joni tsa yaoli”.

^ párr. 55 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi tsínle xá, tochoa tao̱n tíjnale xi tsjoále je familiale kʼoa machjénle jngo ʼnde jña koationi. Tsa tokui kjoa jebi nʼio sikjáojin, chanjin tsín tikui xále Niná títjon sikʼéjnani.

^ párr. 57 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi tojochon bichó nga tísʼejna kjoajtín. Tonga kʼoati bakó jñani nda sʼín, tsoyason Énle Niná, basenkao jngo chjoón xi jejchínga kʼoa tsjoánganʼio nga matsje ya Ndʼia jña chotʼayá.