1. Otyipuka patyi Sesusi aelekela ovalanduli vae nonongi?

SESUSI wapopia oupanga ena-o novalanduli vae, noupanga omunthita akala nao nonongi. (Suau 10:14) Otyo Sesusi apopia, wapopia otyili. Onongi ondaka yomunthita mbuyii, mbutavela umwe etyi omunthita apopia. Omulume umwe utyihole tyokwenda-enda okutala ovilongo-novilongo wetyimuene, wati: “Nthiki imwe ankho twahanda okupola vidiu ilekesa onongi, atuhande okumbukengelela mbuye popepi. Mahi tyina tupopia ambehetutavela, kambaimbukile onondaka mbetu. Pahe akuya okamukwendye kamwe, okamunthita kambo akeya ketukwateseko; kakapopile-ale peulu ambuya vala liwa-liwa.”

2-3. (a) Oityi ovalanduli va Sesusi valinga tyipopia okuti vatehela ondaka yae? (b) Oityi matulilongesa monthele ei, no monkhuavo ilandulako?

² Etyi tyapopia omulume oo tyituhinangelesa etyi Sesusi apopilile ovalongwa vae, onongi mbae. Watile: ‘Onongi mbange mbutehelela ondaka yange.’ (Suau 10:16) Mahi onthue tutyii okuti Sesusi uli keulu. Pahe oñgeni onthue matutehelela ondaka yae? Otyipuka tyimwe tupondola okulinga matyipopi okuti tukahi nokutehelela ondaka ya Sesusi okuendela movipuka aviho etulongesa. — Mat. 7:24, 25.

³ Monthele ei, no monthele mailandulako matulilongesa ovipuka vimwe Sesusi alongesile. Matutale ovipuka Sesusi  apopia okuti tuna okuyeka-po okuvilinga neevi apopia okuti twesukisa okuvilinga. Mahi nkhele matulilongesa ovipuka vivali, omunthita wetu ati tuna okuviyekapo.

4. Ngetyi tyipopia Luka 12:29, oityi tyipondola ‘okutusukalalesa unene?’

⁴ Tanga Luka 12:29. Sesusi wapopila ovalanduli vae okuti, “yekei-po okusukalala unene” novipuka muesukisa mukale nomuenyo. Onthue tutyii okuti etyi Sesusi apopia otyili umwe, tyaviuka, mahi pamwe tyipondola okutupuiya okuhasukalala. Omokonda yatyi?

5. Oityi tyilingisa ovanthu vamwe okusukalala novipuka vesukisa?

 ⁵ Ovanthu vamwe vasukalala mokonda yokuhena ovipuka vesukisa, okulia, omuvalo, na apa valala. Movilongo vimwe ovanthu vahepa, ovilinga kavimoneka. Vamwe tyivepuiya okuvasa onombongo vatekule onombunga mbavo. Otyikuavo, pamwe una ankho utekula ombunga wanyima, pahe ombunga aisala melamba. Ovakuavo mokonda yokuayambula o Kolona Vilu vataatwa movilinga. (Ecl. 9:11) Ine una ovitateka evi, aa ovikuavo, oñgeni upondola okutavela onondaka mba Sesusi mbati yekapo okusukalala unene?

6. Popia etyi tyamonekele na Petulu onthiki imwe.

⁶ Onthiki imwe omu apositolu Petulu na valongwa vakuavo ankho veli mombaluku Melunga lyo ko Ngalileya. Melunga ankho mualinga omphepo onene, tyina vakati ñga o Sesusi weendela kombanda yomaande. Apositolu Petulu ati: “Tatekulu, inkha ove umwe, eta ndyiye no kuove okuendela kombanda yomaande.” Sesusi emuti “endyu” Petulu atuluka mowato “aendela kombanda yomaande, okuenda no ku Sesusi.” Tala otyipuka  tyalandulako. “Mahi etyi atala komphepo onene, atili owoma. Iya etyi ahimbika okunyingila kohi, eliyavela ati: ‘Tatekulu ndyovole!’” Sesusi atandaveka okuvoko emukuate, emuyovola. Otyiwa okuhinangela okuti, etyi eli nokutala ku Sesusi Petulu wetyivilile umwe okuendela kombanda yomaande. Mahi etyi atala komphepo onene, atili owoma, asukalala ahimbika okunyingila kohi. — Mat. 14:24-31

7. Oityi tulilongesila kuetyi tyaendele na Petulu?

⁷ Etyi tyaendela na Petulu tyitulongesa ovipuka ovinyingi. Etyi Petulu atunda mombaluku, kasokele okuti matalukwa nomphepo ahimbika okunyingila kohi yomaande. Etyi muene ankho tyili momutwe wae, okueendela komaande atee Komulongesi wae. Mahi ehetyivili okuhika ku Sesusi mokonda atalukwa nomphepo. Onthue hono katuendela kombanda yomaande mahi pena ovipuka vilola ekolelo lietu. Onthue tuesukisa okukala nekolelo liapama tukoleleye movitateka ngetyi Petulu esukisile okukala nekolelo aendele komaande. Ine katuyumbu onthumbi mu Siovaa no momilao viae, ekolelo lietu malitepuluka pahe atukalela vala okusukalala. Katyesukisile otyitateka patyi tukala natyo, tuesukisa okuyumba onthumbi mu Siovaa, nokukala tyityii okuti metukuatesako. Oñgeni tupondola okutyilinga?

8. Oityi matyitukuatesako okuhasukalala vala unene novipuka tuesukisa?

⁸ Opo tuhasukalale novitateka vietu, tuesukisa okuyumba onthumbi mu Siovaa. Tuesukisa okuhinangela okuti, Tate yetu woluembia Siovaa wapopia okuti, ine tumupaka pomphangu yo tete momuenyo wetu metuavela atyiho tuesukisa. (Mat. 6:32, 33) Tuna nthumbi yokuti metyilingi, mokonda apeho ufuisapo etyi apopia. (Deut. 8:4, 15, 16; Sal. 37:25) Ine Siovaa utekula oviila nononthemo mohika, no onthue metutekula, katuesukisile okusukalala netyi matuli ne etyi matuvale! (Mat. 6:26-30; Fil. 4:6, 7) Ovohe vaavela ovana vavo ovipuka vesukisa mokonda vevehole, na Siovaa waavela ovanthu vae ovipuka aviho vesukisa mokonda uvehole. Tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa metutekula!

9. Oityi welilongesila kovalinepi vapopiwa mopalangalafu ei?

⁹ Tutalei otyipuka tyimwe tyilekesa okuti Siovaa utuavela apeho ovipuka tuesukisa. Ovalinepi vamwe ovakokoli-ndyila, vakawanene onomphange mbumwe netuku-tuku liavo motyipembe tyokutilila, vende keliongiyo. Omulume watyo wapopia okuti: “Etyi eliongiyo liapwa, atuti tukalie keumbo lietu, etyi tuevekonga ngapo vala tuhinangela okuti keumbo tutupu okulia.” Oityi ovalinepi ovo valingile? Omulume watyo wati: “Etyi tuehika meumbo, atuvasi-po pombundi yondyuo yetu onosaku onombali mbokulia. Ou ankho wembupaka-po katumwii. Siovaa oe wetutekula.” Etyi pakala etuku-tuku liavo aliteke. Ankho vetupu onombongo mbokulipangiya mahi ngwe olio venda nalio movilinga viokuivisa. Pahe avelituala vala kovanongo vokupangiya pala okutala otyiñgapi, mahi omulume umwe eya ati: “Etuku-tuku eli o lialie?” Omukuatate ati, mukwe etuku-tuku o liange liesukisa okupangiyua. Omulume oo ati: “Mukwe otyo katyesukisile-ale, omukai wange uhanda umwe etuku-tuku nge eli. Popia uhanda ndyikufete otyiñgapi?” Omukuatate oo elilandesa, apewa onombongo mbutuuka okulanda etuku-tuku ekuavo. Omukuatate oo wati: “Ehambu tuakalele nalio nokulipopia katutyivilia-le, tuahambukilwe unene. Tyina ankho ha pohi ya Huku vala, Siovaa oe wetukuatesako.

10. Ngetyi tyipopia o Salmo 37:5, oityi tuna okulinga tyina tuasukalala?

 ¹⁰ Tyina tuameivi ondaka yomunthita wetu omuwa, atuyeke-po okusukalala unene, tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa metuavela atyiho tuesukisa. (Tanga Salmo 37:5; 1 Pet. 5:7) Soka kovitateka tuapopia  mopalangalafu 5. Atee apa tuamona okuti, tyipondola hamwe Siovaa ukahi nokukuavela ovipuka wesukisa pokati konkhalamutwe yombunga yenyi, tupu hamwe ukahi nokukukuatesako, pokati komunthu uundapela. Tyilinge onkhalamutwe yombunga yenyi kaityivili vali okumutekula, tyilinge wapolua movilinga, Siovaa upondola okulinga tyimwe ekutekule. Siovaa mekuavela etyi wesukisa. Pahe tutalei otyipuka otyikuavo Sesusi apopia okuti tuna okutyiyeka-po.

11. Ngetyi tyipopia Mateusi 7:1, 2, oityi Sesusi ati tuna okuyeka-po? Omokonda yatyi pamwe tyipuiyila?

¹¹ Tanga Mateusi 7:1, 2. Sesusi ankho utyii okuti ovanthu veli nokumutehelela ovakuankhali, pamwe vakoyesa vala vakuavo. Otyo apopilile okuti: “Yekei-po okukoyesa.” Naina tuesukisa okulinga ononkhono mbokuhakoyesa vakuetu. Mokonda atuho tuvakuankhali pamwe tyipondola okutupuiya, mahi oityi tupondola okulinga? Tuna okutehelela etyi Sesusi apopia, atulingi ononkhono mbokuyeka-po okukoyesa vakuetu.

12-13. Oñgeni okusoka etyi Siovaa atekula Daviti etyi alinga onkhali tyitukuatesako okuhakoyesa vakuetu?

¹² Tupondola okulilongesila otyipuka otyiwa okusoka ku Siovaa. Siovaa kovanthu utala ovipuka oviwa valinga. Otyo tutyimona umwe nawa, etyi Daviti alinga onkhali. Mongeleka Daviti walingile oumbalehi na Bateseba kombanda yatyo aipaesa omulume wae. (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 24) Otyipuka Daviti alingile, haeko vala tyaihamesile, tupu tyaihamesile ombunga yae novakai vae ovakuavo. (2 Sam. 12:10, 11) Otyipuka otyikuavo tyapenga Daviti alingile okuvalula ova Isilayeli vaya ko kovilwa ngwe Siovaa kemutumine. Otyipuka otyo ankho tyilekesa okuti kayumbile onthumbi mu Siovaa. Tupu ankho tyilekesa okuti una omalityindailo, wayumba onthumbi mombalulo yomafualali. Oityi tyatundililako? Mokonda yotyo Siovaa aipaa ova Isilayeli 70.000 nomukihi! — 2 Sam. 24:1-4, 10-15.

¹³ Ine no ove wali-po, ñgeno watala ñgeni Daviti? Okuti ñgeno wasoka okuti Siovaa kapondola okumuevela? Siovaa hangotyo ankho asoka, Siovaa watalele kovipuka oviwa Daviti alingile, tupu wamona okuti Daviti welivela umwe nomutima auho. Mokonda yotyo, Siovaa emupolela-po. Siovaa ankho utyii okuti Daviti umuhole, ulinga ononkhono mbokumuhambukiswa. Okusoka okuti Siovaa utala kovipuka oviwa tulinga tyituhambukiswa unene — 1 Reis 9:4; 1 Cró. 29:10, 17.

14. Oityi tyipondola okukukuatesako Ovakilisitau okuyeka-po okukoyesa vakuavo?

¹⁴ Siovaa upolela-po oviponyo viovanthu ovakuankhali, no onthue tuna okupolela-po oviponyo vya vakuetu, nokutala kovipuka oviwa valinga. Mokonda youkuankhali wetu, haunene tukoyesa vala vakuetu. Mahi omunthu una oupanga wapama na Huku, umona umwe oviponyo vakuavo valinga, mahi ehesuku-ale navio, uundapa vala nawa navo. Ondiamande tyina yehenesukulwe nawa kailiaima unene, mahi omunthu omunongo kamatale koutyo, masoko vala kuetyi ivalela tyina yamasukulwa nawa. No onthue tuesukisa okutala kovipuka oviwa vakuetu valinga, ngetyi Siovaa na Sesusi valinga.

15. Omokonda yatyi okusoka kovitateka vya vakuetu tyitukuatesako okuhevekoyesa?

 ¹⁵ Tyihe okutala vala kovipuka oviwa vakuetu valinga, oityi vali tupondola okulinga tuhevekoyese? Soka kovitateka vena. Tala ongeleka ei. Onthiki imwe etyi Sesusi eli mondyuo ya Huku wamuene omuhepe umwe wahepa, upaka onombongo onombali motyikasa tyoviawa. Sesusi kemupulile okuti: “Oityi wapakela-mo vala onombongo onombali?“ Sesusi kasokele koumbongo omuhepi apaka motyikasa, mahi wasoka oityi apakela-mo vala oumbongo una, wasokele kovitateka viae, mokonda yotyo emupandula. — Luka 21:1-4.

16. Oityi welilongesila ku Veronica?

¹⁶ Etyi tyaendele na Veronica tyitukuatesako okutala omokonda yatyi otyiwa okusoka kovitateka vya vakuetu. Mewaneno liavo, ankho muna omphange umwe utekula aike omona wae. Veronica wati: “Tyina ankho ndyimutala ñga, ngoti ankho kesukile-ale novilinga vya Huku. Otyo atyindingisisa okumutala vala omapita. Mahi onthiki imwe atukaivisa nomphange oo. Onthiki oyo amphopila ovitateka ena. Ati omona wae pamwe ankho uvela komutwe, ngwe ukahi nokulinga ononkhono mbokutekula nokukuatesako omona wae okukala noupanga wapama na Huku. Otyo pamwe eheila komaliongiyo.” Veronica wayawisako okuti: “Ankho hityii okuti mukwetu una ovitateka, pehepano ndyimulinga onthilo, ndyipandula ononkhono alinga mbokuumbila Siovaa.”

17. Oityi Tiaku 2:8 utuita okulinga? Oñgeni matutyilingi?

 ¹⁷ Ine tumona okuti tukoyesa vakuetu, oityi tuna okulinga? Tuesukisa okuhinangela okuti, onthue tuna okukala noluembia na vakuetu. (Tanga Tiaku 2:8.) Onthue tupu tuesukisa okulikuambela ku Siovaa, etukuateseko tuahakoyese vali vakuetu. Pahe tyina tuamelikuambela, atukaita otyiponyo ku mukwetu tuakoyesa. Tupondola okukaivisa nae nokukalia nae, otyo matyitukuatesako okumunoñgonoka vali nawa. Tyina pahe tuamanoñgonoka nawa mukuetu, matutyivili okuhetekela Siovaa na Sesusi, okuovola oviwa mwe. Tyina tulinga ngotyo tukahi nokutehelela onondaka mbomunthita wetu ukahi nawa, mbati yeka-po okukoyesa.

18. Oityi tuna okulinga matyipopi okuti tutehelela ondaka yomunthita wetu?

¹⁸ Ngetyi onongi mbutavela kondaka yomunthita wambo, novalanduli va Sesusi vetavela etyi apopia. Tyina tulinga ononkhono mbokuhasukalala novipuka tuesukisa, nokuyeka-po okukoyesa vakuetu, Siovaa na Sesusi mavetuyambe. Tyilinge matukakala keulu tyilinge matukakala nomuenyo uhapu pano pohi, tuesukisa okutualako okutehelela nokutavela ondaka yomunthita wetu ukahi nawa. (Luka 12:32; Suau 10:11, 14, 16) Pahe monthele mailandulako matulilongesa ovipuka vivali Sesusi etutuma okulinga.