1. Me yẹ iroro owu rọ lẹrhẹ i Jesu ha idibo yi dje igegede?

JESU ọ ha onyerẹnkugbe yi rhẹ idibo yi dje onyerẹnkugbe rọ ha uvwre osuingegede ọrhẹ igegede yi. (John 10:14) Idjedje ọrana o serhọ. Igegede i rhe ọro sun aye, aye na ji kerhọ uvwele yi. Ọhworhare owu rọ nya onya, ọ mẹrẹn ọnana vwrurhe. Nọ yare: “Ame a guọlọ ha igegede na ezẹko ifoto, ame na damoma riẹriẹ aye nẹ aye i bru ame rhe. Ọrẹn aye e kwe lele ame-e, fokime aye e rhe uvwele ame-e. Ọke oru, ibiẹ idama owu ro rhiẹ osuingegede na nọ rhere, ogege o se aye, aye ni lelirie.”

2-3. (a) Marhẹ idibo i Jesu e ru djephia taghene aye a kerhọ uvwele yi? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ọrhẹ ọrọ ha kpahiẹn?

² Oborẹ ọhworhare ọrana o rhiẹromẹrẹn na, ọ karorhọ ọwan ẹmro i Jesu ọ ta kpahen igegede yi, nọyẹ idibo yi. Ọrhọ ta: “Aye ina kerhọ uvwele mẹ.” (John 10:16) Ọrẹn, Jesu ọ ha odjuwu. Marhẹ ene ru kerhọ uvwele yi? Izede ọghoghanren owu e ru djephia taghene a kerhọ Onini ọwan, yẹ ọrẹ a ha iyono yi ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan.—Matt. 7:24, 25.

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ọrhẹ ọrọ ha kpahiẹn, ene yono kpahen iyono i Jesu ezẹko. Jerẹ oborẹ ene yono, Jesu o yonirin ọwan taghene o fori na dobọ ekwakwa ezẹko e ruo ji, ọrhẹ ọro fori ne ru. Ene kiki yono kpahen ekwakwa eva kirighwo ri Jesu ọ ta rẹn ọwan na dobọ ye ji.

4. Lele oborẹ ọ ha Luke 12:29, me yọ nọ sabu suẹ “ọfiamu”?

⁴ Se Luke 12:29. Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i “dobọ ọfiamu ji” kpahen edamẹ ugboma aye. E rheri taghene  ẹghwanren ọ ha urhebro i Jesu, o ji serhọ ọke ephian. Ọwan i guọlọ ha aye ruiruo, ọrẹn ọkezẹko ọ bẹn re ne ru lele aye. Mesoriẹ?

5. Mesoriẹ ihworho ezẹko ina sabu brudu kpahen edamẹ ugboma aye?

 ⁵ Ihworho ezẹko ina sabu brudu kpahen edamẹ ugboma aye—emaren, ewun, ọrhẹ oghwa aye ine rhirhiẹ. Aye ina sabu rhe rhirhiẹ ẹkwotọre ivwiegbere i vuọnren, rọ ji bẹn ra mẹrẹn iruo. Ọnọ sabu bẹn aye ina wian igho aye ina hẹrote edamẹ ekrun na. Yanghene ọkezẹko ohworho rọ hẹrote ekrun na o hwu ne, rọ nọ lẹrhẹ ekrun na je vwo igho aye ina hẹrote edamẹ aye. Fọkiẹ emiamo i COVID-19 na, iruo ihworho buebun i vare aye obọ ne. (Eccl. 9:11) Orhianẹ e rhiẹromẹrẹn owu usuẹn ebẹnbẹn erana yanghene ebẹnbẹn erọrọ, marhẹ ene ru nyalele ọkpọvi Jesu ra na dobọ ọfiamu ji?

6. Dje kpahen oborẹ ọ phia rẹn ọnyikọ Peter uvuẹn erhirhiẹ owu.

⁶ Uvuẹn erhirhiẹ owu, ọke ọnyikọ Peter ọrhẹ inyikọ na erọrọ a ha uvuẹn owọ rọ ha Urhie i Galilee ọke ogiribo o zuẹ, aye ni mẹrẹn i Jesu rọ nya oberun ame. Peter nọ tare: “Ọrovwori, orho rhiẹ owẹwẹ, ta mẹ ne mi nya oberun ame na bruo rhe.” Ọke i Jesu ọ ha use riẹn hin nọ “rhe,” Peter nọ ruotọre nẹ owọ na, ji “nya oberun ame na ji bru i Jesu.” Djokarhọ oborẹ ọ phiare. “Ọke ro ni ogiribo na, ofẹn no mwurien. Ọke ro dimẹ, no kperi phia: ‘Ọrovwori, simi mẹ!’ ” Jesu nọ rionbọ ye phia ji simie. Itiọrurhomẹmro, Peter ọ sabu nya uvuẹn oberun ame rọ wọnrọn na, ọke rọ tẹnrovi Jesu. Ọrẹn, ọke i Peter o ni ogiribo na, ofẹn no  mwurien omamọ, no ji vwo ẹhẹn eveva, omarana no dimẹ.—Matt. 14:24-31.

7. Me ya na sabu yono nẹ udje i Peter?

⁷ Ana sabu yono nẹ udje i Peter. Ọke i Peter ọ ruotọre nẹ owọ na ji nya oberun ame na, o roro kpahen ogiribo na-a. Ọ guọlọ daji oberun ame bọmọke ono ki te ekete i Jesu ọ havwọ. Ọrẹn, ọrhọ tẹnrovi Jesu-u, no brudu kpahen ogiribo na. Ọrẹ imwẹro, ọwan i sabu nya uvuẹn oberun ame-e, ọrẹn ọwan e rhiẹromẹrẹn edamuni. Arha hẹroso i Jehova ọrhẹ ive yi-i, esegburhomẹmro ọwan ọnọ sabu seriotọre. Omarana, o toro ebẹnbẹn re ne rhiẹromẹrẹ-ẹn, o fori na tẹnrovi Jehova, ji hẹrosuiẹ taghene ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. Marhẹ ene ruie lele?

8. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan je brudu phan kpahen edamẹ ugboma ọwan?

⁸ Ana mẹrẹn erere ọke arha ha ẹruẹhaso kpahen Jehova wene ọfiamu. Karorhọ taghene Jehova, ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ọye ọnọ hẹrote edamẹ ugboma ọwan, orhianẹ a ha ogamiẹ karo. (Matt. 6:32, 33) Ọye ọ dabu ha ive ọrana te orugba. (Deut. 8:4, 15, 16; Ps. 37:25) Orhianẹ i Jehova ọ hẹrote efen ọrhẹ idodo na, o fo ne brudu kpahen oborẹ ana riọ ọrhẹ oborẹ ene kurhọ-ọ! (Matt. 6:26-30; Phil. 4:6, 7) Jerẹ oborẹ ẹguọlọ o mwu emiemọ hẹrote edamẹ ugboma emọ aye, omaran ẹguọlọ o mwu i Jehova hẹrote edamẹ ihworho yi. Itiọrurhomẹmro, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote ọwan!

9. Me wu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn esa ọrhẹ ane owu?

⁹ Jene yono kpahen iyẹnrẹn owu ro dje kpahen oborẹ i Jehova o ru hẹrote edamẹ ugboma ọwan. Esa ọrhẹ ane owu re vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn, ni ghwa imoto aye rọ ho ne, unọke rọ vrẹn owu ya kpare imizu emẹse ezẹko re rhirhiẹ ekete ihworho ri zẹ nẹ amwa aye i havwọ, riẹ uyono ukoko. Omizu ọhworhare na nọ tare: “Ọke uyono o fuen, ame ni ta rẹn aye nẹ aye i ma riẹ emaren uvuẹn oghwa ame, ọrẹn ame ni karorhọ taghene ame e vwo emare-en.” Me yẹ esa ọrhẹ ane na ine ruo? Omizu ọhworhare na nọ tare: “Ọke ame e te oghwa, ame ni mẹrẹn ẹkpa eduado eva ri vwo emaren uvuẹn anurẹsẹ ame. Ame e rhe ohworho rọ kparerẹ aye rhe-e. Jehova yọ hẹrote edamẹ ame.” Ọke oru, imoto esa ọrhẹ ane na no biomurun. Aye a guọlọ haye riẹ aghwoghwo; ọrẹn, aye e vwo igho aye ina kwaphiẹ ye-e. Ọke re roro uchunu igho ana ha kwaphiẹ ye uvuẹn ekete a kwaphiẹ imoto, ọhworhare owu nọ nyarhe, ji nọ: “Ọrọmo yo vwo imoto ọrana?” Omizu ọhworhare na nọ tare taghene ọnẹyen, a ji guọlọ kwaphiẹ ye. Ọhworhare nọ tare: “O vwo ẹmro-o. Ane mẹ ọ guọlọ aruẹ imoto ọnana ro vwo aruẹ ikọlọ ọnana. Emwa wu guọlọ rhẹ ye?” Omizu na nọ rhẹriẹ rẹn ohworhare na, rọ kwosa uchunu ro te ha dẹ imoto ọrọrọ. Omizu ọhworhare nọ tare: “Oma ọ merhenren ame omamọ ẹdẹ ọrana. Ame i rheri taghene Jehova yọ ha userhumu rẹn ame.”

10. Marhẹ Psalm 37:5 o ru ha urhebro rẹn ọwan ne je vwo ọfiamu kpahen edamẹ ugboma ọwan?

¹⁰ Arha kerhọ i Jesu jeghwai dobọ ọfiamu kpahen edamẹ ugboma ji, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote ọwan. (Se Psalm 37:5; 1 Pet. 5:7) Roro kpahen erhirhiẹ ra hunute uvuẹn  udjoghwẹ 5. Me te ọke ọnana, ọkezẹko Jehova ọ ha urhomu ekrun yanghene  ohworho rọ wian ha userhumu rẹn ọwan hẹrote edamẹ re vwori. Orhianẹ urhomu ekrun na ọ vwọ rhọ sabu ruie-e, yanghene iruo ọwan ọ vare ọwan obọ, Jehova ọnọ nyoma izede erọrọ ha userhumu rẹn ọwan. E vwo imwẹro kpahiẹn. Vwana, jene yono ekwakwa ọrọrọ ri Jesu ọ ta rẹn ọwan na dobọ ye ji.

11. Lele oborẹ ọ ha Matthew 7:1, 2, me yi Jesu ọ ta rẹn ọwan taghene e vwo ruo-o, mesoriẹ ọnọ sabu bẹn?

¹¹ Se Matthew 7:1, 2. Jesu o rheri taghene fọkiẹ ijẹgba ihworho ra kerhọ ye, aye ina sabu tẹnrovi orusọ awọrọ. Djokarhọ taghene ọ tare: “Dobọ iguegun ji.” Ana sabu damoma re ne je gun imizu ukoko na. Ọrẹn, ọ bẹn fọkiẹ ijẹgba. Orhianẹ a mẹrẹnvwrurhe taghene ọwan a ha awọrọ guẹnzọn ọkezẹko, me yo fori ne ru? Kerhọ i Jesu, ne wu ji wian gbanhon dobọ iguegun ji.

12-13. Marhẹ eroro kodo kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ Orodje David lele, ono ru ha userhumu rẹn ọwan dobọ iguegun ji?

¹² Ana sabu mẹrẹn erere ọke erhe roro kpahen udje i Jehova. Ọ tẹnrovi iruemru irhorhomu ihworho. A mẹrẹn ọnana vwrurhe nyoma oborẹ o lele Orodje David ru lele, ro rhiẹ ohworho ro ruẹ orusọ eghwaghwa. Jerẹ udje, ọ ghwọwe rhẹ Bath-sheba, nọ ji tobọ kpe esa Bath-sheba hwu. (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 24) Fọkiẹ ọrana, David nọ rhua ẹkuọn rẹn omayen ọrhẹ ekruien, tobọ te eniẹ erọrọ. (2 Sam. 12:10, 11) Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, David ọ hẹroso i Jehova ọke ro kele uchunu egba uvweri emọ Israe-el, ro rhiẹ oborẹ i Jehova o vwo dje yi. Ọkezẹko, omẹkpare ọrhẹ ẹruẹhaso kpahen oborẹ egba uvwerie i bun te, yo mwurien ruẹ ikekele ọrana. Me yo nerhumie rhe? Emọ Israel ri bun te 70,000 yi hwuru fọkiẹ emiamo!—2 Sam. 24:1-4, 10-15.

¹³ Orhianẹ we nyerẹn uvuẹn Israel ọke ọrana, ukẹro ọgo wu na ha ni David? Wu ne nie taghene o fo ohworho ri Jehova ọnọ harhomu-u? Jehova o nie omara-an. Jehova ọ tẹnrovi irueruo irhorhomu i David ọrhẹ ọrẹ ọye ọ ghini ghwẹriẹ. Omarana, Jehova nọ harhomu i David fọkiẹ edandan eghwaghwa erana. Jehova o rheri taghene David o vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ, ọ ji guọlọ ru oborẹ ọgbare. Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ tẹnrovi irueruo ọrhẹ iruemru irhorhomu ọwan.—1 Ki. 9:4; 1 Chron. 29:10, 17.

14. Me yọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi dobọ iguegun ji ne?

¹⁴ Orhianẹ i Jehova o roro rẹn ọwan fọkiẹ ijẹgba ọwan, nọyẹ o fori ne roro rẹn awọrọ ji tẹnrovi iruemru irhorhomu aye i vwori. Ọ phẹrẹ ra na djokarhọ ijẹgba awọrọ, ji fọkiẹ ọrana ha aye guẹnzọn. Ọrẹn, ohworho rọ hẹrokele i Jehova, ọnọ sabu rhe kpahen ijẹgba erana, ọrẹn ono ji lele aye dabu wian kugbe. Ọkezẹko diamond ra vwa ji dabu kwaphiẹrhọ o vwo fẹro-o, ọrẹn ọvwẹghwanren o rheri taghene ọnọ dabu vwo erhumu arha kwaphiẹ ye rhọ hin. Jerẹ i Jehova ọrhẹ Jesu, o fori ne ni vrẹn ijẹgba awọrọ ji tẹnrovi iruemru irhorhomu aye i vwori.

15. Mesoriẹ erhe roro kpahen erhirhiẹ awọrọ ono ru ha userhumu rẹn ọwan ja ha aye guẹnzọn hwainhwain?

¹⁵ Haba ọrẹ ana tẹnrovi iruemru irhorhomu awọrọ, me yọ nọ ji ha userhumu rẹn ọwan je gun awọrọ hwainhwain? Ha ẹhẹn roro kpahen erhirhiẹ aye. Djokarhọ  udje ọnana. Ẹdẹ owu uvuẹn oghwa ẹga na, Jesu nọ mẹrẹn ọmase uku owu ro toro isele eva ri vwa ghanren rhẹ ekpeti itetoro na. Ọ nọ taghene: “Mesoriẹ o vwo toro bun ghwẹ omara-an?” Ukperẹ ọnọ tẹnrovi uchunu igho ọmase na o torori, Jesu no roro kpahen oborẹ mwurien toro ọrhẹ erhirhiẹ rọ havwọ, omarana no jiririe fọkiẹ oborẹ ọ sabu ru.—Luke 21:1-4.

16. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Veronica?

¹⁶ Oborẹ omizu ọmase owu re se Veronica o rhiẹromẹrẹn, o dje oborẹ ọsoriẹ ọghanren ne roro kpahen erhirhiẹ awọrọ. Uvuẹn ukoko ri Veronica ọ havwọ, o vwo izu owu ro vwo ọmọ ọhworhare rẹ ọye ọvo ọ hẹrote. Veronica nọ tare: “Harẹn omẹmẹ, ọhọhọre taghene aye i vwe vwobọrhọ owian aghwoghwo ọrhẹ uyono ukoko te-e. Fọkiẹ ọnana, ni mia ha ukẹro rọ sọre ni aye. Ọke oru, mẹmẹ rhẹ omizu ọmase na ni riẹ aghwoghwo. Nọ ta mẹ kpahen ebẹnbẹn ro rhiẹromẹrẹn fọkiẹ ọmọyen ro kpomẹ. Ọ damoma rọ nọ hẹrote edamẹ ugboma yen ọrhẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova. Ọkezẹko, fọkiẹ emiamo ọmọyen, no riẹ uyono uvuẹn ukoko ọrọrọ.” Veronica nọ tare: “Mie rhe taghene erana yẹ ebẹnbẹn ro rhiẹromẹrẹ-ẹn. Vwana, mi vwo ọdaremẹro ọrhẹ ọghọ okokodo kpahen omizu  ọmase na ne, fọkiẹ oborẹ o ruẹ nọ sabu ga i Jehova.”

17. Me yi James 2:8 ọ ta rẹn ọwan ne ru, marhẹ ene ru ruie?

¹⁷ Me ye ne ruo orhianẹ a mẹrẹnvwrurhe taghene a ha omizu uvuẹn ukoko na guẹnzọn? O fori na karorhọ taghene ene vi vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. (Se James 2:8.) A dabu nẹrhomo vwe i Jehova, jeghwai rẹ ye na dobọ iguegun ji. Ana sabu wian kpahen ẹrhomo ọwan, nyoma ra na ghwọghọ ọke kugbe rhẹ ohworho ra ha guẹnzọn na. Ọrana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe yi rhọ. Ana sabu ta riẹn no lele ọwan wian kugbe uvuẹn aghwoghwo, yanghene lele ọwan riẹ emaren kugbe. Ọke arha dabu rhe imizu uvuẹn ukoko na rhọ, ana sabu hẹrokele udje i Jehova ọrhẹ Jesu nyoma ra na tẹnrovi iruemru irhorhomu aye. Nyoma ọnana, ne djephia taghene ọwan a kerhọ akama i Jesu ra na dobọ iguegun ji.

18. Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan a kerhọ iyono i Jesu?

¹⁸ Jerẹ oborẹ igegede a kerhọ uvwele ohworho ro sun aye, omaran idibo i Jesu a kerhọ iyono yi. Arha damoma dobọ ọfiamu ji kpahen edamẹ ugboma ọwan, jeghwai dobọ iguegun ji, Jehova ọrhẹ Jesu ina ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu ọwan. Sẹ ọwan i ha usuẹn “ibiẹ igegede” na yanghene ‘igegede ereva’ na, jenẹ arha kerhọ iyono i Jesu. (Luke 12:32; John 10:11, 14, 16) Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono ekwakwa eva ri Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i ru.