Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 50

Ia Faalogo i le Leo o le Leoleo Mamoe Lelei

Ia Faalogo i le Leo o le Leoleo Mamoe Lelei

ʻE latou te faalogo i loʻu leo.’​—IOA. 10:16.

PESE 3 Lo Matou Malosi, Faamoemoega, ma lo Matou Faatuatuaga

AOTELEGA *

1. O le ā se tasi o māfuaaga na faatusatusa ai e Iesu ona soo i mamoe?

 NA FAATUSAINA e Iesu lana faiā ma ona soo, i se faiā māfana a se mamoe ma le leoleo mamoe. (Ioa. 10:14) E talafeagai lelei lenei faatusatusaga. E iloa lelei e mamoe lo latou leoleo mamoe, ma e faalogo atu i lona leo. Na vaaitino se turisi i le saʻo o lenā manatu. Na ia faapea mai: “Na matou taumafai e puʻe se ata o nisi o mamoe, ma taumafai e faalata. Ae e leʻi lalata mai iā i matou, ona e lē masani i o matou leo. Ae ina ua sau se tama talavou e na te leoleoina mamoe, o le taimi lava na faalogo ai i lona leo na mulimuli atu ai loa iā te ia.”

2-3. (a) E faapefea ona faaalia e soo o Iesu o loo latou faalogo i lona leo? (e) O le ā o le a tatou iloiloina i lenei suʻesuʻega ma le suʻesuʻega o loo sosoo mai?

2 Ua faamanatu mai iā i tatou i le mea na molimauina e le turisi, upu a Iesu i ana mamoe po o ona soo. Na ia faapea mai: ʻE latou te faalogo i loʻu leo.’ (Ioa. 10:16) Peitaʻi, e afio Iesu i le lagi. E faapefea la ona tatou faalogo atu iā te ia? O le auala sili e tatou te faalogo atu ai i le leo o lo tatou Matai, o le faatatauina lea o ana aʻoaʻoga i o tatou olaga.​—Mata. 7:24, 25.

3 I lenei suʻesuʻega ma le suʻesuʻega o loo sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai nisi o aʻoaʻoga a Iesu. O le a talanoaina nisi o mea na aʻoaʻoina i tatou e Iesu e aua le faia, ma mea e tatau ona tatou faia. O le a tatou iloiloina muamua ni mea se lua, ua faatonuina i tatou e le leoleo mamoe lelei e aua le faia.

“AUA TOU TE TOE SOONA POPOLE”

4. E tusa ai o le Luka 12:29, o le ā le māfuaaga e tatou te ʻsoona popole’ ai?

4 Faitau le Luka 12:29. Na faatonuina e Iesu ona soo, ina ia ʻaua le toe soona popole’ i meafaitino e latou te manaʻomia. E tatou te iloa o fautuaga a Iesu, e atamai ma aogā. Peitaʻi o nisi taimi, e faigatā iā i tatou ona faatatauina lenā fautuaga. Aiseā?

5. Aiseā e popole ai nisi i o latou manaʻoga faaletino?

 5 O nisi e popole i o latou manaʻoga faaletino e pei o meaʻai, lavalava ma fale. O nisi atonu e nonofo i atunuu e lē lelei le tulaga tau tamaoaiga. Atonu e faigatā mo i latou ona maua se tupe e tausia ai o latou aiga. Pe ua maliu foʻi se tagata o le aiga na faigaluega mo le tausiaina o le aiga, ma ua latou lē maua ai se fesoasoani tautupe. E toʻatele ua leai ni galuega ona o le faamaʻi o le KOVITI-19. (Fai. 9:11) Pe afai o loo tatou aafia i nei tulaga po o nisi luʻi, e faapefea ona tatou mulimuli i le fautuaga a Iesu e aua le soona popole?

E manaʻomia ona faamalosia lo tatou mautinoa i le tausiga a Ieova, nai lo le magoto ifo i le soona popole i o tatou manaʻoga faaletino. (Tagaʻi i palakalafa e 6-8) *

6. Ia faamatala se mea na tupu i le aposetolo o Peteru.

6 I se tasi o mea na tupu a o iai le aposetolo o Peteru ma isi aposetolo i luga o le vaa i le Sami i Kalilaia, na latou vaaia ai Iesu o savali i luga o le vai, a o agi malosi le matagi. Na faapea atu Peteru: “Le Alii e, afai o oe, ia e fai mai iā te aʻu ou te alu atu iā te oe i luga o le vai.” Ina ua uma ona faatonuina e Iesu Peteru e “savali atu,” ona ia ʻsavali atu lea iā Iesu i luga o le vai.’ Mātau le mea na tupu, “ina ua vaai atu [Peteru] i le matagi malosi, ona fefe ai lea o ia ma amata ai ona magoto ifo, ua ia alaga: ʻLe Alii e, ta fia ola!’” Ona faaloaloa atu lea o le aao o Iesu, ma laveaʻi iā te ia. Manatua, na mafai e Peteru ona savali i luga o le sami sousou, ina ua taulaʻi atu iā Iesu. Ae ina ua vaai atu Peteru i le matagi malosi, ona lofitūina ai lea i le fefe ma le masalosalo ma amata ai ona magoto ifo.​—Mata. 14:24-31.

7. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i se mea na tupu iā Peteru?

7 E mafai ona tatou aʻoaʻoina se lesona i le mea na tupu iā Peteru. Ina ua savali atu Peteru i luga o le sami, e na te leʻi faatalitalia o le a fefe ma magoto ifo ai. Na manaʻo ia oo atu i lona Matai a o savali pea i luga o le sami. Ae e leʻi taulau ona ia faia faapea. E ui e lē mafai ona tatou savavali i luga o se sami, ae o loo tatou fesagaʻia tofotofoga o le faatuatua. Pe afai e lē faaauau ona tatou faatuatua iā Ieova ma ana folafolaga, o le a amata ai ona tatou magoto ifo faaleagaga. Po o ā lava faafitauli e pei o ni matagi e tatou te fesagaʻia i le olaga, e tatau ona tatou taulaʻi atu pea iā Ieova e mafai ona ia fesoasoani mai iā i tatou. E faapefea ona tatou faia lenā mea?

8. O le ā e fesoasoani iā i tatou e ʻalofia ai le soona popole i o tatou manaʻoga faaletino?

8 E maua aogā pe a suia lo tatou popole i lo tatou mautinoa i le tausiga a Ieova. Ia manatua ua folafola mai e lo tatou Tamā alofa o Ieova, o le a ia tausia o tatou manaʻoga faaletino pe a tatou faamuamua mea faaleagaga. (Mata. 6:32, 33) E lelei atoatoa le talaaga o Ieova i le faataunuuina o ana folafolaga. (Teu. 8:4, 15, 16; Sala. 37:25) Afai e saunia e Ieova mea e manaʻomia mo manufelelei ma fugālaau, e mautinoa la e lē tatau ona tatou popole i meaʻai po o mea e oofu ai! (Mata. 6:26-30; Fili. 4:6, 7) E pei ona uunaʻia e le alofa mātua e saunia mea faaletino mo a latou fanau, e faapena foʻi ona uunaʻia e le alofa lo tatou Tamā i le lagi, e saunia manaʻoga faaletino mo ona tagata. Ioe, e tatou te mautinoa e tausia e Ieova ona tagata.

9. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu i se ulugalii?

9 Seʻi iloilo se mea na tupu e tatou te iloa ai, e mafai e Ieova ona tausia o tatou manaʻoga faaletino. E silia ma le itula o malaga se ulugalii e auauna faataimi atoa i le la taavale tuai, e piki mo le sauniga ni tuafāfine e nonofo i se nofoaga mo tagata sulufaʻi. Na faapea mai le uso: “Ina ua uma le sauniga, na ma valaaulia i laʻua mo se taumafataga, ae na ma iloa ane e leai se meaʻai.” O le ā le mea na tupu? Na faapea atili mai le uso: “Ina ua matou taunuu i le fale, na matou vaaia ai ni ato tetelē se lua o faatauga o meaʻai o loo i luma o le faitotoʻa. E matou te lē iloa po o ai na aumai ai. Na tausia e Ieova i matou.” Mulimuli ane, na leaga le taavale a le ulugalii. E la te manaʻomia le taavale mo le galuega talaʻi peitaʻi, e leai se tupe e toe faaleleia ai. Na ave le taavale i se fale inisinia e siaki pe e fia le tau e toe fai ai. Na sau se tamāloa ma fesili atu: “O ai e ona le taavale lea?” Na tali atu le uso, o lana taavale ma e manaʻomia ona toe faaleleia. Na faapea atu le tamāloa: “Aua e te popole, o le ituaiga taavale tonu ā lea e manaʻo ai loʻu toʻalua, ma o le lanu foʻi lea e fiafia i ai. E fia le tau e te manaʻo ai?” O le iʻuga, na maua e le uso se tupe na lava lelei e faatau ai se isi taavale. Na ia faapea mai: “E lē mafaamatalaina o ma faalogona fiafia na iai i le iʻuga o lenā aso. Na ma iloa e lē o se mea na teʻi lava ua tupu, ae na fesoasoani mai Ieova iā i maʻua.”

10. E faapefea ona faalaeiauina i tatou e le Salamo 37:5, ina ia aua neʻi popole i o tatou manaʻoga faaletino?

10 Pe a tatou faalogo i le leoleo mamoe lelei ma aua le soona popole i o tatou manaʻoga faaletino, e mautinoa e saunia e Ieova mea e tatou te manaʻomia. (Faitau le Salamo 37:5; 1 Pete. 5:7) Pe a tatou manatu i tulaga faigatā o loo taʻua i le  palakalafa e 5, atonu o loo faaaogā e Ieova se ulu o le aiga po o se pule i le galuega, e tausia o tatou manaʻoga i aso taʻitasi. Pe afai e lē mafai ona toe faia faapea e se ulu o se aiga, pe ua lē toe iai foʻi se galuega, e mautinoa o le a tausia i tatou e Ieova i se isi auala. Seʻi o tatou iloiloina se isi mea ua faalaeiauina i tatou e le leoleo mamoe lelei e aua le faia.

“AUA TOU TE TOE FAAMASINO ATU”

O lo tatou taulaʻi atu i uiga lelei o isi, o le a tatou ʻalofia ai le faamasinosino (Tagaʻi i palakalafa e 11, 14-16) *

11. I le Mataio 7:1, 2, o le ā na fetalai Iesu e aua tatou te faia, ma aiseā o se luʻi ai lenā mea?

11 Faitau le Mataio 7:1, 2. Na silafia lelei e Iesu e lē lelei atoatoa le tagata, ma e masani ona uaʻi atu i mea sesē a isi. Mātau lana fetalaiga: “Aua tou te toe faamasino atu.” E tatou te taumafai malosi e aua le faamasinosino i o tatou uso ma tuafāfine. Peitaʻi, e tatou te lē taulau i nisi taimi. Pe afai ua tatou iloa ua amata ona tatou taulaʻi atu i mea sesē a isi, o le ā e tatau ona tatou faia? Ia faalogo iā Iesu, ma taumafai malosi e aua le faamasino atu.

12-13. E faapefea i lo tatou manatunatu loloto i le silafaga a Ieova i le tupu o Tavita, ona ʻalofia ai lo tatou faamasinoina o isi?

12 E mafai ona tatou maua aogā mai i le manatunatu loloto i faaaʻoaʻoga a Ieova. Na taulaʻi atu o ia i uiga lelei o le tagata. E tatou te iloa lenā mea i le auala na feutagaʻi ai o ia ma le tupu o Tavita, o se tagata na faia ni agasala matuiā. O se faataʻitaʻiga, na ia faia le mulilua ma Patesepa, ma iʻu ai ina fasiotia le tane a Patesepa. (2 Samu. 11:2-4, 14, 15, 24) O le iʻuga, na oo ai tigā iā Tavita ma lona aiga, e aofia ai ma isi ana avā. (2 Samu. 12:10, 11) Na iai foʻi le taimi e leʻi faalagolago atoatoa ai Tavita iā Ieova, ina ua ia faatonuina le faitauina o le ʻautau a Isaraelu lea e leʻi faatonuina o ia e Ieova e fai. Atonu na uunaʻia o ia e le faamaualuga ma lona maufaatuatuaina o le toʻatele o le ʻautau. O le ā le iʻuga? E pe ā ma le 70,000 tagata Isaraelu na feoti ai i le faamaʻi!​—2 Samu. 24:1-4, 10-15.

13 Pe ana e ola i Isaraelu i lenā taimi, o le ā lau vaaiga iā Tavita? Po o le a e faamasinoina o ia ma manatu ai e lē tatau ona faaalia e Ieova le alofa mutimutivale iā te ia? E lē o le silasila lenā a Ieova, sa taulaʻi atu Ieova i le talaaga faamaoni o Tavita ma lona salamō moni. O lea, na faamagaloina e Ieova agasala matuiā a Tavita. Na silafia e Ieova e lē gata e alofa tele Tavita iā te ia, ae e manaʻo foʻi e fai le mea saʻo. Pe e te lē lotofaafetai i le taulaʻi o le Atua i o tatou uiga lelei?​—1 Tu. 9:4; 1 No. 29:10, 17.

14. O le ā ua fesoasoani i Kerisiano e ʻalofia ai le faamasinoina o isi?

14 Pe afai e lē faatalitalia e Ieova i tatou ina ia lelei atoatoa, e tatou te lē faatalitalia foʻi la isi ina ia lelei atoatoa, ma e tatau ona tatou taulaʻi i o latou uiga lelei. E faigofie lava ona tatou taulaʻi i vaivaiga o isi ma faitioina i latou. Peitaʻi, atonu e iloa e le tagata faaleagaga na vaivaiga, ae e faaauau pea ona la galulue faatasi ma lenā tagata. Atonu e lē manaia i le vaai se taimane e leʻi teuteuina, ae o le tagata e iai le tofā mamao e na te iloa o le a tautele lenā taimane pe a uma ona tipi ma teuteuina. O lea, ia tatou faaaʻoaʻo iā Ieova ma Iesu, e ala i le taulaʻi atu i uiga lelei o tagata ae lē o o latou vaivaiga.

15. O le ā e fesoasoani iā i tatou ina ia aua ai le soona inainā ma faamasinoina isi?

15 E ese mai i le taulaʻi atu i uiga lelei o isi, o le ā e fesoasoani iā i tatou ina ia aua ai le soona inainā ma faamasinoina isi? Ia taumafai e mafaufau i le ituaiga olaga o loo ola ai lenā tagata. Seʻi mātau le faataʻitaʻiga lenei. Na mātauina e Iesu i se tasi aso i le malumalu, se fafine ua oti lana tane ua lafo ni tupe iti se lua i le pusa. E leʻi fesili atu Iesu, “aiseā ua lē tele ai sau foaʻi?” Nai lo le taulaʻi atu o Iesu i le aofaʻi na foaʻi e lenei fafine mativa, ae na ia taulaʻi atu i lona tulaga ma le uunaʻiga na faia ai lana foaʻi. O lea na viiviia ai o ia e Iesu, ona o lona faia o le mea e sili e na te mafaia.​—Luka 21:1-4.

16. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu iā Veronica?

16 O le mea na tupu i se tuafafine e igoa iā Veronica, ua faailoa mai ai le māfuaaga e tāua ai le iloiloina o tulaga o isi. I le faapotopotoga o loo auai ai Veronica, e iai se tuafafine nofo toʻatasi ma lana tama. Na faapea mai Veronica: “E foliga mai e tele ā ina lē auai lenei tuafafine ma lana tama i sauniga ma talaʻiga. Na sesē ai laʻu vaai iā i laʻua ona o lenā mea. Ae e iai le aso na ma talaʻi faatasi ai ma le tuafafine. Na ia faamatala mai faigatā o loo ia fesagaʻia ona o lana tama maʻi. Na ia faia mea uma e na te mafaia, e tausia ai lo la itu faaletino ma le itu faaleagaga. Ae e iai taimi e auai ai o ia i sauniga a le isi faapotopotoga, ona o le maʻi o lana tama.” Na faapea mai Veronica: “Na matuā ou lē iloa lava faigatā na fesagaʻia e lenei tuafafine. A o le taimi lenei, ua ou matuā talisapaia ma amanaʻia taumafaiga uma a lenei tuafafine e auauna ai iā Ieova.”

17. O le ā ua faatonuina i tatou i le Iakopo 2:8 e fai, ma e faapefea ona tatou faia faapea?

17 O le ā e tatau ona tatou faia, pe afai ua iloa ua amata ona tatou faamasinoina uso ma tuafāfine? E tatau ona tatou manatua, e ao ona tatou alolofa i o tatou uso. (Faitau le Iakopo 2:8.) E tatau foʻi ona tatou tatalo faatauanau iā Ieova, ma ōle atu iā te ia e fesoasoani mai ina ia aua neʻi o tatou faamasino atu. Ia tatou galulue e ōgatusa ma a tatou tatalo, e ala i le tausolomua ona talanoa i le tagata o loo tatou faitio i ai. Atonu o le a tatou iloa lelei ai lenā tagata. E tatou te ono valaaulia o ia e galulue faatasi i le talaʻiga, pe faiʻaiga faatasi. Pe a taumafai e iloa lelei o tatou uso ma tuafāfine, o le a tatou taumafai ai e faaaʻoaʻo i le faaaʻoaʻoga a Ieova ma Iesu, ia taulaʻi atu i o latou uiga lelei. O le faia faapea ua faailoa atu ai, e tatou te faalogo i le faatonuga a le leoleo mamoe lelei e aua le faamasino atu.

18. E faapefea ona faailoa atu o loo tatou faalogo i le leo o le leoleo mamoe lelei?

18 E pei ona faalogo o mamoe i le leo o lo latou leoleo mamoe, e faapena foʻi ona faalogo soo o Iesu i lona leo. Pe afai e tatou te faia taumafaiga uma, ina ia aua neʻi popole i o tatou manaʻoga faaletino ma aua le faamasinoina isi, o le a faamanuia Ieova ma Iesu i a tatou taumafaiga. E tusa lava po o i tatou o se vaega o le “lafu mamoe itiiti” po o “isi mamoe,” tau ina ia faaauau ona faalogo ma usiusitaʻi i le leo o le leoleo mamoe lelei. (Luka 12:32; Ioa. 10:11, 14, 16) O le a tatou iloiloina i le suʻesuʻega o loo sosoo mai, ni mea se lua na fetalai Iesu i ona soo e tatau ona latou faia.

PESE 101 Galulue Faatasi i le Autasi

^ pala. 5 Ina ua fetalai Iesu e faalogo ana mamoe i lona siʻufofoga, na ia uiga atu o le a faalogo ona soo i ana aʻoaʻoga ma faatatau i o latou olaga. O le a tatou iloiloina i lenei mataupu, ni aʻoaʻoga se lua a Iesu e faatatau i le aua le soona popole i meafaitino, ma le faamasinoina o isi. O le a talanoaina ai foʻi le auala e tatou te faatatauina ai lenā fautuaga.

^ pala. 51 FAAMATALAGA O ATA: O se uso ua leai sana galuega, lē lava le tupe e tausia ai lona aiga, ma e manaʻomia ona suʻe se isi fale e nonofo ai. E ono faigofie ona soona popole lenā uso, ma lē faamuamuaina ai le tapuaʻiga i le Atua.

^ pala. 53 FAAMATALAGA O ATA: Ua tuai se uso i le sauniga. Ae e na te faaalia uiga lelei pe a molimau lē fuafuaina, fesoasoani i se tagata matua, ma le faamatagofieina o le Maota mo Sauniga.