Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 50

Faka‵logo ki te Leo o te Tausi Mamoe ‵Lei

Faka‵logo ki te Leo o te Tausi Mamoe ‵Lei

“Ka faka‵logo latou ki toku leo.”—IOANE 10:16.

PESE 3 Te Motou ‵Lafiga

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. Se a te pogai e tasi kāti ne fakatusa ei ne Iesu ana soko ki mamoe?

NE FAKATUSA ne Iesu tena fesokotakiga mo ana soko ki se fesokotakiga pili o se tausi mamoe mo ana mamoe. (Ioa. 10:14) E fetaui ‵lei eiloa te fakatusaga tenā. E iloa ne mamoe te lotou tausi mamoe kae faka‵logo ki tena leo. Ne lavea eiloa ne se tualisi a te ‵tonu o te mea tenei. Ne fai mai a ia: “Ne ma‵nako matou o pei a ata o nisi mamoe kae fai ke fakapili‵pili mai latou. Kae ne seki tau‵tali mai i a matou me e se iloa ne latou omotou leo. Kae ne tele mai se tausi mamoe talavou kae i tena kalagaatuga, tau‵tali atu ei i a ia.”

2-3. (a) E fakaasi atu pefea ne soko o Iesu me e faka‵logo latou ki tena leo? (e) Ne a mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei mo te suā mataupu?

2 E fakamasaua mai i te tala a te tualisi a pati a Iesu e uiga ki ana mamoe—ko ana soko. Ana muna: “Ka faka‵logo latou ki toku leo.” (Ioa. 10:16) Kae ko nofo nei a Iesu i te lagi. Tela la, e faka‵logo pefea tatou ki a ia? A te auala tāua e fakaasi atu ei me e faka‵logo tatou ki te leo o te ‵tou Matai, ko te fakagaluegaga o ana akoakoga i ‵tou olaga.—Mata. 7:24, 25.

3 I te mataupu tenei mo te suā mataupu, ka mafau‵fau tatou ki akoakoga a Iesu. E pelā mo te mea ka onoono tatou ki ei, e akoako mai a Iesu me e isi ne mea e se tau o fai  ne tatou kae e ‵tau foki o fai ne tatou a nisi mea. Ka mafau‵fau muamua tatou ki mea e lua kolā ne fakatonu mai te ‵tou tausi mamoe ‵lei ke se fai ne tatou.

“KO LAVA TE SONA MANAVA‵SE”

4. E ‵tusa mo te Luka 12:29, se a te mea e mafai o fakamāfua ne ia te “sona manava‵se”?

4 Faitau te Luka 12:29. Ne fakamalosi atu a Iesu ki ana soko ke “lava te sona manava‵se” ki olotou kope faka-te-foitino. E iloa ne tatou me i pati a Iesu ne pati ‵poto kae ‵tonu. E ma‵nako tatou ke fakagalue aka kae i nisi taimi e faigata loa ke fai penā. Kaia?

5. Kaia e mafai ei o manava‵se a nisi tino ki te lotou tausiga faka-te-foitino?

 5 E mafai o manava‵se a nisi tino ki te lotou tausiga faka-te-foitino—mea‵kai, gatu mo se fale. Kāti e ‵nofo latou i se fenua mativa. Io me kāti e faigata ke maua a tupe e lava ke tausi a tino o te lotou kāiga. Io me kāti ko mate te tino e fakalago‵lago latou ki ei ke maua a tupe kae ko seai se tino e mafai o fesoasoani atu ki a latou. Ona ko te COVID-19 ne ‵galo atu ei a galuega ‵togi a tino e tokouke. (Fai. 9:11) Kafai ne fe‵paki tatou mo tulaga faiga‵ta konei io me ko nisi mea aka, e mafai pefea o faka‵logo tatou ki te fakatonuga a Iesu ke lava te sona manavase?

I lō te manavase malosi ki ‵tou tausiga faka-te-foitino, ke ati aka te loto talitonu ki a Ieova (Onoono ki te palakalafa 6-8) *

6. Fakamatala mai te mea ne tupu ki te apositolo ko Petelu i te aso e tasi.

6 I te aso e tasi, ne ‵nofo atu a te apositolo ko Petelu mo nisi apositolo i te lotou poti i te Tai o Kalilaia i te taimi ne poko ei se matagi malosi kae lavea ne latou a Iesu e sasale atu i luga i te vai. Ne fai atu Petelu: “Te Aliki, kafai ko koe eiloa tenā, fakatonu mai ke fanatu au ki a koe i luga i te vai.” I te otiga ne fai atu a Iesu ki a ia “vau la,” ne sopo Petelu ki tua mo te poti kae “sasale atu ki a Iesu i luga i te vai.” Onoono ki te mea ne tupu mai tua ifo. “I tena kiloatuga ki te kaumatagi, mataku ei a ia. Kae i tena kamataga o pulu, kalaga atu ei tou tagata: ‘Te Aliki, fakasao aka au!’” Ne ‵kapa atu te lima o Iesu o fakasao tou tagata. Se mea tāua ke masaua atu me ne mafai eiloa o sasale a Petelu i luga i te tai sou moi ne saga tonu atu a ia ki a Iesu. I te taimi ne kilo atu ei a Petelu ki te kaumatagi, ne mataku kae fakalotolotolua malosi telā ne kamata ei a ia o pulu.—Mata. 14:24-31.

7. Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai i te tala o Petelu?

7 E isi se mea e mafai o tauloto ne tatou mai te tala o Petelu. I te taimi ne sopo ki tua a Petelu mo te poti kae tu i luga i te tai, ne seki mafaufau lele tou tagata me ka manavase a ia kae kamata o pulu. Ne manako a ia ke fanatu i luga i te tai ke oko atu ki tena Matai. Kae ne fakatamala a ia ke saga tonu atu ki tena manakoga tenā. E tonu, e se mafai o sa‵sale tatou i luga i te vai, kae e fe‵paki tatou mo tofotofoga o te fakatuanaki. Kafai e se ‵saga tonu tatou ki a Ieova mo ana folafolaga, ka kamata o ‵pulu tatou ki lalo i te feitu faka-te-agaga. Faitalia me ne a kaumatagi fakatusa e fe‵paki mo tatou i ‵tou olaga, e ‵tau o ‵saga tonu atu tatou ki a Ieova mo tena malosi ke fesoasoani mai ki a tatou. E fai pefea ne tatou te mea tenā?

8. Se a te mea e mafai o fesoasoani mai ke mo a ma tō manava‵se ki ‵tou tausiga faka-te-foitino?

8 Ka maua ne tatou a mea aoga māfai e sui ne tatou a te manavase ki te loto talitonu. Ke masaua la me ne tauto mai te ‵tou Tamana alofa ko Ieova, me ka tausi mai a ia i te feitu faka-te-foitino māfai e fakamuamua ne tatou a mea faka-te-agaga. (Mata. 6:32, 33) Ne fakataunu faeloa ne ia te folafolaga tenā. (Teu. 8:4, 15, 16; Sala. 37:25) Kafai e tausi ne Ieova a manu eva mo pulalakau, e mautinoa me e se ‵tau o manava‵se tatou ki ‵tou mea‵kai io me ko gatu! (Mata. 6:26-30; Fili. 4:6, 7) Ona ko te alofa e tausi atu a mātua atafai ki olotou tama‵liki i te feitu faka-te-foitino, kae e penā foki a te ‵tou Tamana faka-te-lagi e fakamalosi aka ne te alofa ke tausi atu ki ana tino i te feitu faka-te-foitino. E tonu, e mafai eiloa o mautinoa i a tatou me ka tausi mai a Ieova ki a tatou!

9. Se a te mea e mafai o tauloto ne koe mai i te tala o te tauavaga tenei?

9 Mafaufau ki se tala telā e fakaasi mai i ei a te auala e tausi mai a Ieova ki a tatou i te feitu faka-te-foitino. Ne ‵tele atu se tauavaga kolā e aofia i te taviniga tumau i se itula tupu i te lā motoka mua o puke mai a nisi tuagane i te koga ‵nofo o tino fakaa‵lofa ke olo atu latou ki se fakatasiga Kelisiano. Ne fai mai te taina: “I te otiga o te fakatasiga, ne ‵kami ne māua a tuagane ke ‵kai tasi matou, kae oti aka ko iloa ne māua me e seai ne mā mea i te fale.” Se a te mea ne fai ne te tauavaga? Ne toe fai mai te taina: “I te motou okoatuga ki te fale, ne tuku mai i te mataloa a taga ‵lasi e lua e ‵fonu i mea‵kai. E se iloa ne māua me ko oi ne tuku ne ia i konā. Ne tausi eiloa māua ne Ieova.” Fakamuli ifo, ne masei te motoka a te tauavaga. Ne manakogina ne lāua mō te galuega talai kae seai ne lā tupe mo faite. Ne ave ne lāua ki se koga faite motoka, ne vau se tagata kae fesili atu: “I a ai te motoka telā?” Ne fai atu te taina me e a ia te motoka kae e masei. Ne tali atu te tagata: “E seai se mea e fai i ei. Tenei te vaegā motoka e manako ki ei taku avaga mo te ‵lanu foki loa tenā. E fia te ‵togi?” Ne maua eiloa ne te taina a tupe e lava ke ‵togi ki ei a te suā motoka. Ne fai mai a ia: “E se manakogina ke fakamatala atu mā lagonaga i te aso tenā. Ne iloa ne māua me ne seki tupu fakafuasei te mea tenei. Ko Ieova eiloa ne fesoasoani mai.”

10. E fakamalosi mai te Salamo 37:5 ke mo a ma manava‵se ki ‵tou tausiga faka-te-foitino?

10 Kafai e faka‵logo tatou ki te Tausi Mamoe ‵Lei kae e se sona manava‵se ki ‵tou tausiga faka-te-foitino, e mautinoa i a tatou me ka tausi mai eiloa a Ieova. (Faitau te Salamo 37:5; 1 Pe. 5:7) Ke mafaufau ki tulaga faiga‵ta kolā ne taku mai i te  palakalafa e 5. Ke oko mai nei, kāti ne fakaaoga ne Ieova se ulu o te kāiga io me se tino galue ke tausi mai i aso takitasi. Kafai ko se mafai ne te ulu o te kāiga o tausi atu ki tena kāiga io me ko seai se ‵tou galuega, ka tausi eiloa tatou ne Ieova i nisi auala. E mautinoa me ka tausi mai eiloa a ia ki a tatou. Ke mafau‵fau tatou ki te suā mea ne fai mai ne te tausi mamoe ‵lei ke se fai ne tatou.

“SA FAKAMASINO ATU”

A te sē kilo atu ki foliga i tua ka fesoasoani mai ke sa fakamasino ne tatou a tino (Onoono ki te palakalafa 11, 14-16) *

11. E ‵tusa mo te Mataio 7:1, 2, se a te mea ne fai mai a Iesu ke se fai ne tatou kae kaia e mafai ei o faigata te mea tenei?

11 Faitau te Mataio 7:1, 2Ne iloa ne Iesu me ka mataonoono sāle ana tino fakalogo‵logo sē ‵lei katoatoa ki mea ‵se a nisi tino. Tenā te pogai ne fai mai ei a ia: “Sa fakamasino atu.” Kāti e taumafai malosi tatou ke mo a ma fakamasino atu a ‵tou taina tali‵tonu. Kae ko tatou katoa e se ‵lei katoatoa. Kafai e iloa aka ne tatou me i a tatou ko tō mata onoono ki mea ‵se a nisi tino, ne a ‵tou mea e ‵tau o fai? Fakalogo ki a Iesu kae taumafai malosi ke sa fakamasino atu.

12-13. E fesoasoani mai pefea a te mafaufau ‵loto ki te kilokiloga a Ieova ki te Tupu ko Tavita ke se fakamasino ne tatou a nisi tino?

12 E mafai o aoga ki a tatou a te mafaufau ‵loto ki te fakaakoakoga a Ieova. E saga tonu a ia ki mea ‵lei i nisi tino. E lavea ne tatou te mea tenei i ana faifaiga ki te tupu ko Tavita, se tagata telā ne fai ne ia a agasala matagā. E pelā mo te taimi ne mulilua ei lāua mo Patisepa kae fai foki ke tamate te avaga a tou fafine. (2 Samu. 11:2-4, 14, 15, 24) Ona ko te mea tenā ne logo‵mae ei a Tavita, kae penā foki tena kāiga e aofia i ei ana nisi avaga. (2 Samu. 12:10, 11) E isi foki se taimi ne seki fakalagolago katoatoa a Tavita ki a Ieova me ne fakatonu atu a ia ke lau aka te kautau a Isalaelu e aunoa mo te fakatonuga a Ieova. Kāti ne fakamalosi aka a ia ne te fakamatamata mo te talitonu ki te lasi o tena kautau. Se a te mea ne iku mai i ei? Kāti e nofo ki se 70,000 o tino Isalaelu ne ‵mate i se famai!—2 Samu. 24:1-4, 10-15.

13 Moi ne nofo atu koe i Isalaelu i te taimi tenā, ka pefea tau kilokiloga ki a Tavita? E mata, ka fakamasino ne koe me e se ‵tau o fakaasi atu ne Ieova tena alofa fakamagalo ki a ia? Ne seki fai penā Ieova. Ne saga atu a ia ki faifaiga fakamaoni a Tavita mo tena salamo tonu. Ona ko te mea tenā, ne fakamagalo ne Ieova a Tavita mai i ana agasala matagā. Ne iloa ne Ieova me e alofa malosi a Tavita ki a ia kae manako o fai te mea tonu. E a, e se loto fakafetai koe me e kilo mai a te ‵tou Atua ki mea ‵lei i a tatou?—1 Tupu 9:4; 1 Nofo. 29:10, 17.

14. Se a te kilokiloga ne fesoasoani atu ki Kelisiano ke sa fakamasino a nisi tino?

14 Kafai e se fakamoemoe a Ieova ke ‵lei katoatoa tatou, e ‵tau foki o penā ‵tou kilokiloga ki nisi tino kae ke onoono ki mea ‵lei i a latou. E faigofie sāle ke lavea vave atu a vāivāiga o nisi tino kae fakamasei atu latou. Kae e mafai ne se tino malosi faka-te-agaga o lavea ne ia a vāivāiga konā kae koi mafai eiloa o ga‵lue fakatasi a ia mo nisi tino. E mafai o foliga sē gali a te taemani telā e seki ‵kati faka‵lei, kae ko te tino poto ka se kilo fua ki foliga sē ‵gali konā me e iloa ne ia te tāua o te taemani tenā māfai ko oti ne fakagaligali aka. E pelā mo Ieova mo Iesu, e se ‵tau mo tatou o ‵kilo fua ki foliga i tua kae ke ‵kilo ki uiga ‵gali o tino.

15. E fesoasoani mai pefea a te mafaufau ki fakanofonofoga o tino ke mo a ma tō fakamasinosino ne tatou a latou?

15 I tafa o te ‵kilo atu ki uiga ‵lei o nisi tino, se a te suā mea e mafai o fesoasoani mai ke mo ma ma tō fakamasinosino ne tatou a nisi tino? Taumafai ke fakaataata i tou mafaufau olotou vaegā olaga. Mafaufau ki te fakaakoakoga tenei. I te aso e tasi i te faletapu, ne lavea ne Iesu se fafine ko mate tena avaga, e lafo atu ana tupe fo‵liki e lua ki loto i te pusa tupe. Ne seki fesili atu a ia: “Kaia e se uke au tupe ne lafo?” I lō te saga atu ki te aofaki ne tuku atu ne te fafine, ne mafaufau a Iesu ki ana lagonaga, ana fakanofonofoga kae tavae ne ia tou fafine mō te faiga o te ‵toe mea e mafai ne ia o fai.—Luka 21:1-4.

16. Se a te mea e mafai o tauloto ne koe mai i te tala o Veronica?

16 E mafai o lavea ne tatou te tāua o te mafau‵fau ki fakanofonofoga o nisi tino mai te tala o te tuagane ko Veronica. I te fakapotopotoga e tavini a ia i ei, e isi se mātua mo tena tamaliki tagata i ei. Ne fai ‵tonu mai a Veronica: “Ne foliga mai ki a au me e se ‵kau malosi mai lāua ki polokalame a te fakapotopotoga. Ona ko te mea tenei, ne maua ne au se kilokiloga sē ‵lei ki a lāua. Kae ne ga‵lue tasi māua mo te mātua i te galuega talai. Ne fakamatala mai ne ia a tulaga faiga‵ta i te tausi atu ki tena tama telā e se katoatoa. E fai ne ia a te ‵toe mea e mafai ke tausi atu ki lā manakoga i te feitu faka-te-foitino mo te feitu faka-te-agaga. I nisi taimi, ona ko te masaki o tena tama, ne ‵tau o kau atu a ia ki fakatasiga a te suā fakapototoga.” Ne fai mai a Veronica: “Ne seki iloa ne au te faigata o te tulaga o tou fafine. Nei la, e alofa kae āva au ki te tuagane tenei ona ko mea katoa e fai ne ia ke tavini atu ki a Ieova.”

17. Se a te fakatonuga i te Iakopo 2:8, kae e fai pefea ne tatou te mea tenā?

17 Se a te mea e ‵tau o fai ne tatou māfai ko iloa aka me ko kamata o fakamasinosino ne tatou se taina talitonu? Ke masaua la me e ‵tau o a‵lofa tatou ki ‵tou taina. (Faitau te Iakopo 2:8.) E ‵tau foki mo tatou o ‵talo malosi ki a Ieova kae akai atu ki a ia ke fesoasoani mai ke sa fakamasinosino ne tatou a tino. E mafai o gasue‵sue tatou e ‵tusa mo ‵tou ‵talo mai te taumafai ke fai‵pati atu muamua ki te tino telā e fakamasinosino ne tatou. Ko fai ei ke iloa faka‵lei ne tatou a ia. E mafai o fakamolemole atu ki a ia ke ga‵lue tasi koulua i te galuega talai io me ke ‵kai tasi tatou. I te taimi ko iloa faka‵lei ne koe tou taina, e mafai o fakaakoako tatou ki a Ieova mo Iesu mai te ‵kilo atu ki mea ‵lei i a ia. Mai te fai penā, e fakaasi atu ne tatou me e faka‵logo tatou ki te fakatonuga a te tausi mamoe ‵lei ke sa fakamasino atu.

18. E fakaasi atu pefea me e faka‵logo tatou ki te leo o te tausi mamoe ‵lei?

18 E pelā mo mamoe ‵tonu e faka‵logo ki te leo o te lotou tausi mamoe, e faka‵logo foki a soko o Iesu ki tena leo. Kafai e taumafai tatou ke mo a ma sona manava‵se ki ‵tou tausiga faka-te-foitino kae ke sa fakamasino a nisi tino, ka fakamanuia eiloa ne Ieova a ‵tou taumafaiga. Faitalia me e aofia tatou i te “lafu mamoe foliki” io me ko “nisi mamoe,” ke na tumau eiloa tatou i te faka‵logo ki te leo o te tausi mamoe ‵lei. (Luka 12:32; Ioa. 10:11, 14, 16) I te suā mataupu, ka mafau‵fau tatou ki mea e lua ne fai atu ne Iesu ki ana soko me e ‵tau o fai ne latou.

PESE 101 Ga‵lue Tasi i te Loto Tasi

^ pala. 5 I te faiatuga a Iesu me ka faka‵logo ana mamoe ki tena leo, ne fakauiga a ia me ka faka‵logo ana soko ki ana akoakoga kae fakagalue aka a mea konā i olotou olaga. I te mataupu tenei, ka mafau‵fau tatou ki akoakoga tāua e lua a Iesu, ke lava te sona manavase kae ke sa fakamasino atu ki nisi tino. Ka sau‵tala tatou ki te auala ke fakagalue ana pati fakatonutonu konā.

^ pala. 51 FAKAMATALAGA O ATA: Ko seai se galuega a te taina, ko se lava ana tupe mo tausi tena kāiga, kae manako foki ki se fale. Ne faigofie fua ke manavase malosi a ia telā ko se saga tonu atu ei a ia ki tena tapuakiga ki te Atua.

^ pala. 53 FAKAMATALAGA O ATA: Se taina ko talimuli ki te fakatasiga. Kae e fakaasi atu ne ia a uiga ‵lei māfai ko talai atu i nisi taimi, e fesoasoani atu ki se lōmatua, kae ‵teu te Fale Tapuaki ke mata ‵lei.