Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 51

Tosi tonda kuinóʼyalee

Tosi tonda kuinóʼyalee

“Jebi ʼndína xi tsjoake̱. Jonda sʼekoan xi tʼatsʼe. Tinóʼyalao” (MAT. 17:5).

KJOAJNDA 54 “Kui jebi je ndiaa”

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. 1) Jméni xi kitsole Niná nga sʼin nga jan pastrole Jesús, kʼoa jókisʼin. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

KʼIANGA jejaʼato sʼuí Paxko nga nó 32, je pastro Pedro, Santiago kao Juan jngo sén tsabe. Ya jña tíjna jngo nindo xi nʼio ngʼa kji, tsakui nichxin ya nindo Hermón, je Jesús tsʼantjaiyaa ngixko̱n. Je Biblia itso: “Koanfate nkjaín joni tsa tsʼuí, kʼoa najñole koanchxoa joni tsa nyʼán” (Mat. 17:1-4). Kʼianga jekʼoakoan, je pastro kinrʼoéle Niná nga i̱ kitso: “Jebi ʼndína xi tsjoake̱. Jonda sʼekoan xi tʼatsʼe. Tinóʼyalao” (Mat. 17:5). Josʼin kikao yaole nga jan chjota jebi tsakakó nga kinrʼoé kjoaixile je Jesús, kʼoa ñá kʼoati mená nga kʼoasʼiaan.

2 Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, kʼianga noʼyalee je Jesús tjín jmeni xi tsín koa̱n tikʼoasʼianñá. I̱ kjoaʼmiya jebi jao koya tjínni xi chótʼayajiaan jmeni xi kitso Jesús xi tjínnele kʼoasʼiaan.

“TITJÁSʼENNIO XO̱NTJOA XI NRʼOEYA”

3. Tojo tso Mateo 7:13, 14, jmé xi tjínnele sʼiaan.

3 (Tʼexkiai Mateo 7:13, 14). * Kuenta sʼiaan nga kʼoakitso je Jesús nga jao xo̱ntjoa tjín xi koa̱n kuitjásʼeen xi xinxin kuichokaoná, jngo xi “teya” kʼoa jngo xi “nrʼoeya”. To jao ndiaa tjín, kʼoa nga jngó jngó xi kuixónñá jokji ndiaa xi kjuinyaa. Nʼio tjínle kjoandosin nga chjoéjiaan jokji ndiaa xi kjuinyaa, nga̱ kui xi kuitsoni tsa sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

4. Jméni xi koa̱n kuixoán tʼatsʼe ndiaa xi “teya”.

4 Machjén nga jchaa jósʼin nga tsín mangóson nga jao ndiaa jebi. Nʼio nkjín xi ya fiya je ndiaa xi “teya” nga̱ ngisaa choa ñʼai male. Kʼoa xi jeya tjíotsomaya tsín mele nga xin ndiaa koai, kʼoa nʼio nkjín mani xi kʼoasʼín. Alikui majinle tsa jeni Na̱i xi kui mele nga kui ndiaa koaiya xi to kjoabiya kuichokao (1 Cor. 6:9, 10; 1 Juan 5:19).

5. Jótjíosʼín kʼa nga kjimasjaile je ndiaa xi nrʼoeya kʼoa nga ya tjíofiya.

5 Je ndiaa xi “teya” alikui mangóson kao ndiaa xi “nrʼoeya”. Je Jesús kʼoakitso nga tochoa mani xi masjaile. Ánni. Tojosʼin faʼaitʼa ya versículo xi fisani, je Jesús kʼoakitso nga si̱kuindalee yaoná je profeta ndiso (Mat. 7:15). Tojosʼin ʼyale, jmi religión tjín kʼoa me tongatsʼi nga kʼoatso nga kui bakóya xi kixi. Nga kʼoasikji religión tjín, millón chjota xi tsín tibeni jña religión koatiojin kʼoa tsín tikui básjaini je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokao. Tonga koa̱nsjaile kʼiatsa je xi koasjai. Je Jesús i kitso: “Tsa énna si̱kitjosonntsjao, jon nío xi ñaki chjotana. Jchanío xi kjoakixi, kʼoa je xi kjoakixi sikatíondaíno” (Juan 8:31, 32). Nʼio nda tinʼiai nga tsín ya tiʼmitjenngilai je chjota xi ya ndiaa xi “teya” tjíomaya, nga tosa kui tsakjasjai xi kixi. Nʼio nda kichotʼayajin jotso je Énle Niná nga tsaʼyai je kjoatéxomale kʼoa nga kinoʼyalai je Jesús. Tobʼelañá, koanjinli nga kui xi mele Jeobá nga tsínkui kuenta sʼiaan jme xi bakóya je religión ndiso, kʼoa nga tsínkui sʼuí chʼa̱sjee kʼoa tsínkui costumbre kjuintjenngiaa xi tsín ya Biblia faʼaitʼa. Kʼoati tsaʼyai nga tsín choa ñʼai maná nga nitjosoán jmeni xi tsoná je Jeobá kʼoa nga nikatioá jmeni xi tsín sasénle (Mat. 10:34-36). Tsakui nichxin ñʼai koanli nga kʼoakinʼiai, tonga nga tsjoachai Niná kʼoakinʼiai josʼin mele. Je Jeobá nʼiojin tsjoa tjín kon nga je tinixálai (Prov. 27:11).

JÓSʼIAAN NGA TOSI TONDA YA KJUINYAA JE NDIAA XI NRʼOEYA

Je kjoafaʼaitsjenle Niná kao kjoatéxomale basenkaoná nga tosi tonda ya kjuinyaa ndiaa xi “nrʼoeya” (Chótsenlai párrafo 6-8) *

6. Tojo tso Salmo 119:9, 10, 45 kao 133, jméni xi koasenkaoná nga tosi tonda kui ndiaa xi nrʼoeya kjuinyaa.

6 Tsa jeya titsomayaa je ndiaa xi nrʼoeya, jméni xi koasenkaoná nga tosi tonda ya kuitsomayaa. Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tjín ʼnde jñani tjíonyʼoándai carretera jñani nindo chon nga tsín jme xi koa̱nle je chjota xi carro síxákao. Nga tjíonyʼoándai carretera kui xi binyakao nga tsín ya nʼio kjoaʼajentjonkao carrole chjota kʼoa nga tsín ya koaitíkájen. Alikuijin kʼoakuitso je xi carro síxákao nga chʼao chon nga kʼoasʼin tjínnyʼoándai je carretera. Tikʼoasʼinni, je kjoatéxomale Jeobá xi faʼaitʼa ya Biblia yaa mangóson nga tjínnyʼoándai je ndiaa, nga̱ basenkaoná nga tosi tonda kui ndiaa xi nrʼoeya kjuinyaa (tʼexkiai Salmo 119:9, 10, 45, 133). *

7. Jósʼin tjínnele skoe̱kon xi sʼa xti je ndiaa xi nrʼoeya.

7 Xi sʼa xtio, a sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjaon nga nkjín koya xi bʼéchjoano je kjoatéxomale Jeobá. Kui xi mele je Na̱i nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjaon. Kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjaon josʼin síkjaʼaitsjen je chjota xi ndiaa “teya” tjíofiya kʼoa xi kʼoasʼin matsen nga tsjoa tjío kon. Kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjaon nga tsín kʼoasʼin tibʼetsaojion josʼín je xti xi ñatjen mangíon skuela kʼoa josʼín je chjota xi ʼyao ya Internet, kʼoa nga kui kjoatéxomale Jeobá xi tsín tsjoáʼndeno nga tsjoa sa̱tío tokon. * Tonga kuenta tʼiaon nga je Na̱i alikui mele nga skoe̱ je chjota josʼin kuichomani nga ya ndiaa xi “teya” tjíofiya. Tonga je Jeobá tsoya kixiná je kjoanda xi sʼe̱le je xi ya tjíofiya je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná (Sal. 37:29; Is. 35:5, 6; 65:21-23).

8. Jmé xi bakóyale xi sʼa xti je choa̱le Olaf.

8 Tikjaʼaitsjenlai jme xi bakóyaná je choa̱le jngo ndsʼee xi sʼa ti, xi Olaf ʼmi. * Je xti xi ñatjen fi skuela kʼoakitsole nga katasíchajngi. Kʼianga kʼoakitso ndsʼee jebi nga kui fitjenngi testigole Jeobá jmeni xi tso Biblia, nkjín xtiyánchjín xi nʼio tsakʼénele nga koájnakao. Ninga nʼio kisʼenele ndsʼee jebi alikui kʼoakisʼin. Tonga ali tsa tokuijin kjoa xi jaʼatojin. Itso: “Je maestrona nʼio kʼoakitsona nga skuelangʼa kjuía, nga̱ kui xi nda síkatíoná. Kʼoakitso nga tsín tsjoa sʼe̱ tokoan kʼoa nga tsín nda xá sʼe̱na tsa tsín skuelangʼa kjuía”. Jmé xi kisʼin ndsʼee jebi nga kichokjoajinle kjoa xi jaʼatojin. Itsosa: “Jé kisimiyoa je ndsʼee xi nda sʼín ya jinjtín. Kʼoa jo familiana sʼin tsaʼbekoan. Kʼoati ngisa kitsjoale kjoandosin nga kiskotʼaya je Biblia. Kʼianga ngisa nda kiskotʼaya ngisaa kisʼejngo tokoan nga ñaki Énle Niná xi tikotʼaya kʼoa nga kui xi mena nga je Jeobá sixále”.

9. Jmé xi tjínnele sʼiaan kʼiatsa mená tosi tonda kui ndiaa xi nrʼoeya kjuinyaa.

9 Je Na̱i kui xi mele nga tsín tosi tonda ya kuitsomayaa je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná, kui xi mele nga ya kjuinyaa ndiaa xi teya jñani to jchajiaan (Mat. 7:13). Tonga tsa tosi tonda kuinóʼyalee je Jesús kʼoa koa̱njinná nga kjoanda tsaanñá nga ya kjuinyaa ndiaa xi nrʼoeya, alikuijin xin ndiaa koanngián. Ijngolasa koya kataʼyaa jmeni xi kitso Jesús xi tjínnele sʼiaan.

“TIMIYO NGIJNGOKʼAI NDSʼAI”

10. Tojo tso Mateo 5:23, 24, jmé xi kitso Jesús xi tjínnele sʼiaan.

10 (Tʼexkiai Mateo 5:23, 24). * Tojo tso texto jebi, nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi kitsole Jesús je chjota judío xi kinrʼoéle. Si̱kjaʼaitsjenla tsa jngo chjota xi jeya séjna ya yo̱ngo̱ nga títsjoále naʼmi jngo cho̱ xi tsjoátʼale Niná, tsa kʼia kjoaʼaítsjenle nga kjoa tjínle kao ndsʼe̱, tjínnele sikʼéjna je cho̱ xi tsjoátʼa kʼoa koai. Ánni. Jméni xi ngisa tjínle kjoandosin tikʼoajinni nga cho̱ kitsjoatʼale je Jeobá. Je Jesús i kitso: “Títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai”.

A chjénngilee je Jacob nga nangitokon koan kʼianga tsakjáondani kao je ndsʼe̱ (Chótsenlai párrafo 11, 12) *

11. Jmé xi kisʼin je Jacob nga tsakjáondani kao Esaú.

11 Nʼio nda bakóyaná josʼin tíjna nga chobandañá kao je ndsʼee kʼianga chotʼayajiaan je choa̱le Jacob. Jela 20 nó nga xin ʼnde tíjna je Jacob nga jngo ánkje kisikasén Niná kʼianga kʼoakitsole nga katafini ya ʼndele (Gén. 31:11, 13, 38). Tonga be nga mele kisikʼien je Esaú, xi ndsʼe̱ mani (Gén. 27:41). Je Jacob nʼio kisikjáojin kʼoa nʼio kitsokjon nga kui kisikjaʼaitsjen nga tjínngijti kon je ndsʼe̱ (Gén. 32:7). Jmé xi kisʼin je Jacob nga koanmele tsakjáondani kao je ndsʼe̱. Je xi títjon kisʼin kuinga tsakʼétsʼoale je Jeobá. Xi majaoni, kisikasénle kjoatjao je Esaú (Gén. 32:9-15). Kʼoa xi majanni, kʼianga kiskajin xínkjín, je Jacob tsakakóle kjoaxkóntokon je Esaú. Ñato kʼa tsakasenxkónyʼin je Jacob nga tsabe ndsʼe̱. Je Jacob nangitokon koan kʼoa tsakakó kjoaxkóntokon nga tsakjáondani kao je ndsʼe̱ (Gén. 33:3, 4).

12. Jmé xi bakóyaná je choa̱le Jacob.

12 Nʼio nda choa̱ bʼéjnaná je Jacob jokisʼin tongini nga kjesa kajinjin ndsʼe̱ kʼoa jokisikao nga jekiskajin. Xi títjon kisʼin, kuinga nangitokon koan kʼoa jé Jeobá kisijéle nganʼio nga katabasenkao. Xi jekoanni, nga kikonle Esaú kʼoakisʼin jokitsole Niná nga tsakʼétsʼoale. Kʼianga jekisatejin xínkjín alikui kui kʼoakitso ʼyáni xi kisʼele jée. Je xi koanmele kuinga kjaondani kao je ndsʼe̱. Jósʼin koa̱n chjénngiaa choa̱le.

JMÉ XI SʼIAAN NGA CHO̱BANDA IJNGOKʼAÑÁ KAO XÍNGIAA

13, 14. Jmé xi machjén nga sʼiaan kʼiatsa bele tokoán nga kinikiʼoaan kjoafaʼaitsjenle je ndsʼee.

13 Ngatsʼiaa xi kui timangínyaa je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná, kui xi mená nga ndasʼin cho̱bá kao je ndsʼee (Rom. 12:18). Jméni xi sʼiaan tsa bele tokoán nga jngo xíngiaa kinikiʼoaan kjoafaʼaitsjenle. Tojo kisʼin je Jacob, je Jeobá kʼoétsʼoalee kʼoa si̱jélee nganʼio nga katabasenkaoná nga cho̱banda ijngokʼañá kao xíngiaa.

14 Kʼoati tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa jñani machjén nga si̱ndayaa yaoná. Tobʼelañá, koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A tijnandaña nga an kjuísijéle kjoanichatʼa, a koakoña kjoanangitokon kʼoa a kui xi mena nga cho̱banda ijngokʼanijin. Jósʼe̱ kon je Jeobá kao Jesús tsa an títjon kjuísijéle kjoanichatʼa je ndsʼe kao tichja nga nda cho̱banijin”. Kʼiatsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi, kʼoasʼin koakoñá nga tinoʼyalee je Jesús kʼoa koa̱nmená si̱jélee kjoanichatʼa je ndsʼee nga nda cho̱ba ngindiañá. Koasenkaoná je choa̱le Jacob nga nda cho̱ba ngindiañá kao je ndsʼee.

15. Jósʼin basenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Efesios 4:2, 3 nga chobanda ngindiañá kao je ndsʼee.

15 Tsínjin ndasʼin kichomani kʼiatsa ngʼakon koan je Jacob kʼianga kiskajin je ndsʼe̱. Tikʼoasʼinni, kʼiatsa mená kʼoéndajiaan je kjoa xi tjínná kao jngo ndsʼee, machjén nga nangitokon koaan (tʼexkiai Efesios 4:2, 3). * Ya Proverbios 18:19 itso: “Ngisaa ñʼai ma nga chobanda ijngokʼañá kao jngo ndsʼee tikʼoajinni tsa ya kuitjásʼeen jngo naxinandá xi tjínnyʼoándai, kʼoa tjín kjoachobati xi ya mangóson joni jngo xjáo”. Kʼiatsa nangitokon koaan nga si̱jélee kjoanichatʼa je ndsʼee, kui xi koasenkaoná nga cho̱banda ngindiañá.

16. Jmé xi si̱kjaʼaitsjenjiaan, kʼoa ánni.

16 Kʼoati machjén nga tongini si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kʼuínlee kʼoa josʼin chja̱kaonajmiá je ndsʼee xi tjínngijti kon. Kʼianga jenda kanikjaʼaitsjenjiaan, koaan kjuinchja̱kaonajmiá nga̱ kui xi mená nga nda katasʼe kon kʼoa nga nda cho̱ba ngindiañá. Ningalani tsín sa̱sénná jmeni xi kuitsoná nga títjon, alikui yaoná si̱jtilee kʼoa tsín kʼoakuixoán nga je tjínle jée, nga̱ tsa kʼoasʼiaan alikuijin sʼe̱ndajin je kjoa xi tjínná. Kuenta sʼiaan nga kui xi ngisa chjíle nga ndasʼin cho̱ba ngindiañá kao je ndsʼee ʼndele nga tokui cho̱bayañá ʼyáni xi kisʼele jée kʼoa ʼyáni xi mai (1 Cor. 6:7).

17. Jmé xi bakóyali je choa̱le Gilbert.

17 Kataʼyala jokisʼin jngo ndsʼee xi Gilbert ʼmi nga tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele. Itso: “Nʼio ñʼai maná kʼianga kjoa sʼená kao jngo xíngiaa. Xi tsʼato jao nó koanmena tsakʼendajian kjoa, nga̱ kui xi koanmena nga nda cho̱ba ngindianijin”. Jmésani xi kisʼin je ndsʼee jebi. Itsosa: “Nga kjesa fakaonajmíjian xíngia, bʼetsʼoale Niná kʼoa ñaki kʼoabʼe tokoan nga tsín yaona sijtile kʼiatsa jme xi kuitsona xi tsín sa̱sénna. Ñaki kʼoatjín tokoan nga sichatʼale. Koanjinna nga tsín koa̱n to yaona kjuíña kʼoa nga tjínnele kjoanyʼán koasje”. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Je Gilbert itso: “Ndatjín tokoan ndʼaibi nga̱ ndasʼin fikoa ngatsʼi xíngia”.

18, 19. Tsa ʼyani xi kjoafaʼaitsjenle kinikiʼoaan, jméni xi sʼiaan kʼoa ánni.

18 Jméni xi sʼiaan kʼiatsa bele tokoán nga kjoafaʼaitsjenle ndsʼee kanikiʼoaan. Machjén nga si̱tjosoán jmeni xi kitso je Jesús nga cho̱bandañá kao je ndsʼee. Kʼoéyanajmílee je Jeobá kʼoa si̱jélee nganʼiotsjele nga katabasenkaoná nga kʼoéndajiaan je kjoa. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa kʼoasʼin koakoñá nga tinoʼyalee je Jesús (Mat. 5:9).

19 Bʼailee kjoanda je Jeobá nga nʼio tsjoakená kʼoa nga je Jesús tísíchjén nga tíbándiaaná, je xi jko̱ tíjnale jtín (Efes. 5:23). Tojo kisʼin je pastro Pedro, Santiago kao Juan, kʼoati kuinóʼyalee tsanda ñá je Jesús (Mat. 17:5). Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga noʼyalee je Jesús kʼiaa nga chobandañá kao jngo ndsʼee xi kjoafaʼaitsjenle kinikiʼoaan. Kʼiatsa tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi kjoabijnachon kuichokaoná, tsee kjoanichikontʼain sʼe̱ná ndʼaibi kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán ngantsjai nichxin.

KJOAJNDA 130 Si̱chatʼalee xíngiaa

^ párr. 5 Je Jesús kʼoatsoná nga ya kuitjásʼeen je xo̱ntjoa xi nrʼoeya xi ya kuichokaoná nga sʼe̱ná kjoabijnachon, kʼoa kʼoatsoná nga nda cho̱bañá kao je ndsʼee. Ánni nga ñʼai maniná nga kʼoanʼia jokitso je Jesús kʼoa jméni xi koa̱n sʼiaan.

^ párr. 3 Mateo 7:13, 14: “Titjásʼennio xo̱ntjoa xi nrʼoeya, nga teya xo̱ntjoa, kʼoa teya je ndiaa xi fini jña nga cha̱jin, kʼoa ali kʼoakji nkjín xi ya faʼasʼen. 14 Nga̱ nrʼoeya je xo̱ntjoa, kʼoa xkóya je ndiaa xi fini kjoabijnachon, kʼoa choa mani xi ya masjaile”.

^ párr. 6 Salmo 119:9, 10, 45, 133: “Jósʼin xi sʼa ti nga tosi tonda tsje sʼe̱jna ndiaale. Kuinga tjenjintokon kʼoéjna kʼoa kʼoasʼin koaikao yaole jotso énli. 10 Ñaki ni̱ma̱na tínroajinni nga tibasjaile. Ali bʼaiʼndejin nga xin ndiaa kjuíle kjoatéxomali. 45 Kʼoa yaa kʼoamje jñani tsín xkón chon, nga̱ kui kjoatéxomali basje. 133 Kao énli tjandiaaninái josʼin kʼoamje; kʼoa tsínkui xi chʼaotjín katasíkinjena”.

^ párr. 7 Chótʼai je folleto 10 koya jme xi kjonangi xi sʼa xti, kjoachjonangi 6: “Jósʼian nga tsín tsjoaʼnde nga jme xi kʼoenena xi ngikʼa”, kao je video Ali bʼaiʼndejin nga ʼya xi kʼoeneli jmeni xi sʼiain, xi faʼaitʼa jñani “Dibujo xi síkjan” tso, ya www.pr418.com/mau (tjasjai ya XI TSOYA BIBLIA > XTI).

^ párr. 8 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

^ párr. 10 Mateo 5:23, 24: “Tokui, tsa kjoaʼaikoai kjoatjaoli ya sonxta, kʼoa tsa ya kjoaʼaítsjenli nga ndsʼai tjínʼi̱tséle kjoakontra tʼatsi, 24 tʼejnai kjoatjaoli yatʼa sonxta, kʼoa tʼin títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai, kʼoa kʼia nroai, kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoliʼni”.

^ párr. 15 Efesios 4:2, 3: “Kao kjoayo̱ma̱ kjiatakon, kao kjoandʼé, kao kjoatsetakon. Tikjaínlao xíngio nga tjaochao. Tixítíyalao yaono nga tojngo tiyokjao nga nyʼán tiyo, nga je Espíritu Santo tsakʼékjaono”.

^ párr. 60 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga ya mangínyaa je ndiaa xi “nrʼoeya”, kui kjoatéxomale Jeobá basenkaoná nga tsín pornografía chotsenlee, nga tsín je nimiyoaa chjota xi síchajngi kʼoa nga tsínkui títjon nikʼéjnaa je skuelangʼa.

^ párr. 62 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga tsakjáondani je Jacob kao Esaú, nkjín kʼa tsakasenxkónyʼin je Jacob nga kitsaojin xínkjín.