1-2. (a) Me ya ta rẹn inyikọ i Jesu awansa nẹ aye i ru, marhẹ aye i kpahenrhọ ye lele? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

ỌKE aye a riorẹ Ọnyavrẹn ọrẹ 32 C.E. hin, ọnyikọ Peter, James, ọrhẹ John ni rhiẹromẹrẹn emena arudo owu. Uvuẹn ugbenu owu ro rierun, ọkezẹko owuobọ Ugbenu Hermon, Jesu no wenerin udaro aye. “Ughwaruiẹ no lo jerẹ ọren, iwun enẹyen nọ mọ fon jerẹ ukpẹ.” (Matt. 17:1-4) Ọke emena arudo na o riẹ ehion ne, inyikọ ni rhon Osolobrugwẹ rọ tare: “Ọnana Ọmọ mẹ, mi vwo ẹguọlọ kpahen omamọ, re mi djẹha na. Are i kerhọ ye.” (Matt. 17:5) Inyikọ awansa na i djephia taghene aye i ghini kerhọ i Jesu, nyoma oborẹ aye i nyerẹn akpọ aye lele. Ọwan i guọlọ hẹrokele udje aye.

² Uvuẹn urhomu-ẹmro uyono rọ vrẹnren, e yonorin taghene arha kerhọ iyono i Jesu, o mevirhọ ọrẹ ene je ruẹ ekwakwa ezẹko. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ekwakwa eva ri Jesu ọ tare taghene o fori ne ru.

3. Lele oborẹ ọ ha Matthew 7:13, 14, me yo fori ne ru?

³ Se Matthew 7:13, 14. Djokarhọ taghene Jesu ọ hunute anurẹsẹ eva ri vẹnẹren, owu izede yi “okekeri,” ọreva ye “ọkpakpa.” O vwo izede ọresa-a. Ana vi djẹ rẹn oma ọwan izede ra na ha kpahen. Ọnana yẹ odjẹ rọ mai ghanren ra na djẹ, fọkime owu ọvo yo suẹn riẹ arhọ i bẹmẹdẹ.

4. Marhẹ wu ne dje izede “okekeri” na lele?

⁴ O fori na karorhọ ovẹnẹ rọ ha uvwre izede eva na.  Izede “okekeri” na, o titiri omamọ fọkime ọyọ phẹrẹ ẹnya. Ọrẹ omemwurhọ, ihworho buebun i djẹ odjẹ aye ina nya uvuien, ji ru lele oborẹ awọrọ e ruẹ. Aye e vwẹruọ ye taghene i Dẹbolo yo jiri izede ọnana rẹn aye-e, uhwu yo no nerhumie rhe.—1 Cor. 6:9, 10; 1 John 5:19.

5. Marhẹ ihworho ezẹko i ru damoma guọlọ izede “ọkpakpa” na ne, jeghwai rha nya uvuien?

⁵ Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ izede “okekeri” na, izede ọreva na “ọkpakpa,” Jesu ọ tare taghene ibiẹ ihworho yi sabu mẹriẹn. Mesoriẹ? Uvuẹn oghwẹmro rọ ha kpahiẹn, Jesu nọ ha orhetio phia kpahen emẹraro efian. (Matt. 7:15) Ihworho ezẹko a ta taghene ẹga ri havwiẹ i te uriusionrin buebun, buebun aye a ji ta taghene aye e yono urhomẹmro na. Fọkiẹ ẹga buebun ri havwiẹ, ẹhẹn ihworho buebun o seriotọre yanghene ọ taghare, omarana aye i vwa rha damoma guọlọ izede ro suẹn riẹ arhọ na-a. Ọrẹn, ana sabu mẹrẹn izede na. Jesu ọrhọ ta: “Are i rha nyalele ẹmro mẹ, are ghini idibo mẹ, are ine rhe urhomẹmro na, urhomẹmro na no no ru are rhiẹ emuvwiẹ.” (John 8:31, 32) Ọrẹ omamerhomẹ, wa nyalele otu na-a; ukpomaran, wu guọlọ urhomẹmro na. Ne wu dabu yono i Baibol na, ne wu sabu rhe oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan, ne wu ji kerhọ iyono i Jesu. Haba ekwakwa erọrọ, wu ji yono taghene Jehova ọ guọlọre ne wu tiẹn uyono ẹga efian, ọrhẹ orẹ rẹ ọtonrhọ ọrhẹ irueruo aye i nẹ ẹga efian rhe. Wu ji yono taghene ọ lọhọ wu ne ru oborẹ i Jehova ọ guọlọre, ji tiobọnu irueruo ro vwo utuoma kpahe-en. (Matt. 10:34-36) Ọ lọhọ wu ne ruẹ ewene ra guọlọre-e. Ọrẹn, wu damoma ruẹ ewene erana, fọkime wu vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ji guọlọ ru oborẹ ọnọ merhiẹn oma. Oma ọ merhen i Jehova kpahuọn!—Prov. 27:11.

6. Lele oborẹ ọ ha Psalm 119:9, 10, 45, 133, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan daji izede ọkpakpa na?

⁶ Arha tuẹn onya rhọ ne uvuẹn izede ọkpakpa na, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan daji uvuien? Roro kpahen udje ọnana. Ogba re firhọ okokọ ugbenu rẹ izede yi ọ kpare, ọnọ sabu simi ihworho ra ghwa imoto vrẹn yen. E ruẹ ogba na no sẹrorẹ ihworho ra ghwa imoto uvuien—neneyo aye i je tikẹriẹ phan, yanghene ghwa nẹ izede na. O vwo ohworho ro no brenu taghene ogba na ọ vwọ lẹrhiẹ dabu ghwa izede na-a! Irhi Jehova ri ha i Baibol na i họhọ ogba ọrana. Irhi enẹyen a sẹrorẹ ọwan rhẹ uvuẹn izede ọkpakpa na.—Se Psalm 119:9, 10, 45, 133.

7. Ukẹro ọgo yo fori nẹ iphuphẹn i ha ni izede ọkpakpa na?

⁷ Iphuphẹn, are e roro ọkezẹko taghene irhi Jehova i gbanhon phan? Ọrana yẹ oborẹ Echu ọ guọlọre taghene are i roro. Ọ guọlọre taghene wu tẹnrovi oborẹ ihworho ra nya izede okekeri na e ruẹ, ọrhẹ irueruo akpẹriọ aye e vwobọrhọ. Ọnọ sabu ha oborẹ ereva uvuẹn isukuru e ruẹ, yanghene oborẹ ihworho e ruẹ uvuẹn itanẹti lẹrhuọ roro taghene we vwo obọdẹn akpọ-ọ. Echu ọ guọlọre taghene wu roro taghene irhi Jehova i vwa lẹrhuọ riakpọ te-e. * Ọrẹn  karorhọ: Echu ọ guọlọ taghene era nya uvuẹn izede okekeri na, i mẹrẹn oborẹ ọnọ phia rẹn aye uvuẹn obẹta izede na-a. Ọrẹn, Jehova ọ guọlọre taghene wu rhe kpahen obọdẹn akpọ wu na riamerhiẹn, orhianẹ wu daji izede ro suẹn riẹ arhọ na.—Ps. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23.

8. Me yẹ iphuphẹn ina sabu yono nẹ udje Olaf?

⁸ Roro kpahen oborẹ wu na sabu yono nẹ udje uphuphẹn owu re se Olaf. * Iphuphẹn ri ha iklasiẹ a damoma aye ina riẹriẹ no vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn. Ọke rọ ta rẹn aye taghene Iseri Jehova e ruẹ lele irhi egbagba ri ha i Baibol na, egbọtọ ezẹko uvuẹn iklasiẹ ni damoma rhọ aye ina riẹriẹ no lele aye bru ehware. Ọrẹn, Olaf o mevigbanhon tiẹn ohiẹn na. Habaye, orhiẹ ọrana ọvo yẹ ọhiẹn ro rhiẹromẹrẹ-ẹn. Olaf nọ tare: “Iyono mẹ na ta mẹ taghene mi hatua isukuru ọduado fọkime nyoma ọrana ihworho ni na họghọ mẹ. Aye ni ji ta taghene mie riẹ isukuru ọduado-o,  mi vwo omamerhomẹ-ẹ.” Me yọ ha userhumu rẹn Olaf tiẹn ọhiẹn erana? Nọ tare: “Mi vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ imizu ukoko na. Aye i họhọ ekrun mẹ. Ni mi ji dabu fiomarhọ uyono i Baibol na. Ọke mie yono rhọ, ni mi vwo imwẹro rhọ taghene ọnana ye urhomẹmro na. Omarana, ni mi vwo omwemẹ mi na ga i Jehova.”

9. Me ya guọlọ mie ihworho ri guọlọ daji izede ọkpakpa na?

⁹ Echu ọ guọlọre taghene wu nya nẹ izede ro suẹn riẹ arhọ na. Ọ guọlọre taghene wu homaba otu buebun ra nya uvuẹn izede okekeri na ro “suẹn riẹ oghwọghọ.” (Matt. 7:13) Ọrẹn, ana daji uvuẹn izede ro suẹn riẹ arhọ na, orhianẹ a kerhọ iyono i Jesu ọke ephian, ji nie rhiẹ izede ro vwo usimi. Vwana, jene yono kpahen emru ọrọrọ ri Jesu ọ tare taghene e ru.

10. Lele oborẹ ọ ha Matthew 5:23, 24, me yi Jesu ọ tare taghene e ru?

¹⁰ Se Matthew 5:23, 24. Jesu o dje kpahen irueruo owu rọ ghanranren rẹn itu Jew ra kerhọ ye. Ha ẹhẹn roro taghene ohworho rọ ha oghwa ẹga na, o mwuegbe rọ nọ ha aranmo ro no ze izobo rẹn orhenrẹn na ne. Ọrẹn, nọ karorhọ taghene omizie o ruruie sọ, ọnọ nyaji aranmo na vwo, nọ “ghwẹrioma.” Mesoriẹ? Fọkime o vwo oborẹ ọ ghanranren ro no ruo, no ki ze izobo yi rẹn Jehova. Jesu ọrhọ ta: “Kiki ya kwaphiẹrhọ rhẹ omizio.”

11. Me yi Jacob o ruru nọ sabu kwaphiẹrhọ rhẹ Esau?

¹¹ Ana sabu yono iyono eghoghanren kpahen ọrẹ ana kwaphiẹrhọ rhẹ awọrọ, nyoma re ne yono kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn akpenyerẹn i Jacob. Ọke i Jacob o nẹ ẹkwotọre re vwiẹ ye emrẹ ẹgbukpe 20 ne, Jehova nọ nyoma ọmakashe ta riẹn nọ ghwẹrioma rie. (Gen. 31:11, 13, 38) Ọrẹn, o vwo obẹnbẹn owu. Omizie ọkpako re se Esau, ọ guọlọ kpe yi hwuẹ. (Gen. 27:41) “Ofẹn no mwu i Jacob omamọ,” no brudu taghene omizie ọ ji tuekwẹre kpahiẹn. (Gen. 32:7) Me yi Jacob o ruru nọ sabu kwaphiẹrhọ rhẹ omizie? Ọrukaro, ọ dabu nẹrhomo vwe i Jehova kpahen ẹmro na. Ọke oru, nọ kpare ekwakwa vwe Esau. (Gen. 32:9-15) Obẹtaye, ọke rọ mẹrẹn omizie, Jacob yo kiki dje ọghọ phia rẹn Esau. No gburhomu rhotọre rẹn Esau ọgbọ irhiruẹ! Jacob ọ homariotọre mwuọghọ rẹn omizie, no ji lelie kwaphiẹrhọ.—Gen. 33:3, 4.

12. Me ye yono nẹ udje i Jacob?

¹² E yono nẹ oborẹ i Jacob o mwuegbe te, ọ ki vwa Esau ọrhẹ oborẹ o brurie nya lele. Jacob ọ homariotọre nekpẹn userhumu mie Jehova. Ọke oru, nọ nyalele ẹrhomo na nyoma rọ kpare idjaghwẹ rọ nọ kwaphiẹrhọ rhẹ omizie. Ọke rọ vwa omizie, Jacob o lele Esau titieti kpahen ọro rusọ yanghene ọro ru rhomu-u. Ẹkẹ i Jacob ọrẹ ọnọ kwaphiẹrhọ rhẹ omizie. Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Jacob?

13-14. Erhe ruẹ omizu owu uvuẹn ukoko na sọ, me yo fori ne ru?

¹³ Ọwan ra nya uvuẹn izede ro suẹn riẹ arhọ na, i guọlọ damoma nyerẹn ọrẹ ufuoma rhẹ imizu ukoko na. (Rom. 12:18) Me yo fori ne ru orhianẹ  a mẹrẹnvwrurhe taghene e ruẹ omizu owu sọ uvuẹn ukoko na? Jerẹ i Jacob, o fori na dabu nẹrhomo vwe i Jehova. Ana sabu ta riẹn nọ ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu ọwan ra na kwaphiẹrhọ rhẹ omizu ọwan.

¹⁴ O ji fo na dabu ni irueruo ọwan so. Ana sabu nọ oma ọwan enọ enana: ‘Mi mwuegbe mi ne kwe orusọ me, rhomu unu, ji kwaphiẹrhọ rhẹ omizu mẹ? Marhẹ oma ono ruẹ i Jehova ọrhẹ Jesu orhianẹ mẹmẹ yi kiki ya kwaphiẹrhọ rhẹ omizu mẹ?’ Ẹkpahenrhọ ọwan ọnọ sabu mwu ọwan kerhọ i Jesu, ji homariotọre bru omizu ọwan neneyo a sabu kwaphiẹrhọ ọrẹ ufuoma. Ana sabu hẹrokele udje i Jacob uvuẹn erhirhiẹ ọnana.

15. Marhẹ uruemru-urhi rọ ha Ephesians 4:2, 3 ono ru ha userhumu rẹn ọwan kwaphiẹrhọ rhẹ omizu ọwan?

¹⁵ Gba ha ẹhẹn rorie taghene Jacob no lele omizie titietio ọke ro bruie nya! Manẹ aye i vwa sabu kwaphiẹrhọ-ọ. Ọke erhe bru omizu ọwan nya ne lelie kwaphiẹrhọ, o fori na homariotọre ruie. (Se Ephesians 4:2, 3.) Proverbs 18:19 ọrhọ ta: “Omizu re rusọ ọ bẹn efikparobọ ghwẹ amwa ra gbogba kinhariẹ, o ji vwo ẹghwọ ri họhọ isimo amwa rẹ igbeyẹn yen i rierun.” Arha homariotọre rhomu unu, ono mwu omizu ọwan vwo ẹhẹn ro no lele ọwan kwaphiẹrhọ.

16. Me yo fori ne roro kpahen, mesoriẹ?

¹⁶ O ji fo na dabu roro kpahen oborẹ ana ta rẹn omizu re rusọ, ọrhẹ oborẹ ana ta ye lele. Erhe mwuegbe ne, o fori ne bru omizu na nya rhẹ ẹhẹn ra na rharhumu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Ọke ukaro, ọnọ sabu tẹmro hwainhwain rẹn ọwan. Ọnọ sabu phẹrẹ ra na tuekwẹre, yanghene ta riẹn taghene oborẹ ọwan i ruru ọ sọ-ọ, ọrẹn erhe ruẹ omaran, a sabu lelie kwaphiẹrhọ ọrẹ ufuoma-a. Karorhọ taghene na kwaphiẹrhọ ọrẹ ufuoma rhẹ omizu ọwan, ọ ghanren ghwẹ ọrẹ ene rhe ọro ru sọ yanghene ọro ru rhomu.—1 Cor. 6:7.

17. Me wu na sabu yono nẹ udje i Gilbert?

¹⁷ Omizu ọhworhare owu re se Gilbert, ọ wian gbanhon nọ sabu rhiẹ  ohworho ufuoma. Nọ tare: “Mẹmẹ rhẹ ohworho ekrun mẹ owu i vwo ebẹnbẹn buebun. Ọ vrẹn ẹgbukpe eva mia damoma mi ne lelie kwaphiẹrhọ neneyo ame i sabu rharhumu vwo omamọ onyerẹnkugbe.” Me yi Gilbert o ji ru? Nọ tare, “Bọmọke mie ki lele omizu ekrun mẹ na tẹmro, ni mia nẹrhomo ji mwuegbe ẹhẹn mẹ hẹrhẹ aruẹ ẹmro hwainhwain rọ nọ sabu ta. O fori mi mwuegbe mi na harhomu. Mi yonorin taghene mi vwe titietio kpahen ọro ru sọ yanghene ọro ru rhomu-u, owian mẹ ọrẹ mi na kwaphiẹrhọ.” Me yo nerhumie rhe? Gilbert nọ tare: “Inyenana, mi vwo ẹhẹn ro te otọre fọkime mie nyerẹn ọrẹ ufuoma rhẹ ihworho ekrun mẹ.”

18-19. Orhianẹ e ruẹ ohworho sọ, me yo fori ne ru, mesoriẹ?

¹⁸ Omarana, me wu ne ruo orhianẹ wu mẹrẹnvwrurhe taghene wu ruẹ omizu owu uvuẹn ukoko na sọ? Nyalele ọkpọvi Jesu kpahen oborẹ ene ru kwaphiẹrhọ. Nẹrhomo vwe i Jehova kpahen erhirhiẹ na, hẹroso ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha userhumu wẹn rhiẹ ohworho ufuoma. Wu rhe ruẹ omaran, wu ne vwo aghọghọ, ro no ji djephia taghene wa kerhọ i Jesu.—Matt. 5:9.

¹⁹ Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova o tiobọnu ọkpọvi rẹn ọwan nyoma Jesu Kristi ro “rhiẹ urhomu harẹn ukoko na.” (Eph. 5:23) Jerẹ ọnyikọ Peter, James, ọrhẹ John, jene mwuegbe ra na “kerhọ” i Jesu. (Matt. 17:5) E yono kpahen oborẹ ene ru kerhọ ye, nyoma ra na kwaphiẹrhọ rhẹ imizu ọwan re ru sọ. Erhe ruẹ omaran, ji daji izede ọkpakpa ro suẹn riẹ arhọ na, ana mẹrẹn ebrurhọ buebun vwana ọrhẹ arhọ i bẹmẹdẹ ro vwo aghọghọ uvuẹn obaro na.