Bai na kontenido

Bai na kontenido

ARTÍKULO DI ESTUDIO 51

Sigui “Skuch’é”

Sigui “Skuch’é”

“Esaki ta mi Yu stimá, esun ku tin mi aprobashon; skuch’é.”—MAT. 17:5.

KANTIKA 54 “Esaki Ta e Kaminda”

UN BISTA ADELANTÁ *

1-2. (a) Kiko Dios a bisa tres apòstel di Hesus, i kiko nan a hasi? (b) Kiko nos lo wak den e artíkulo akí?

DESPUES di Pasku Hudiu di aña 32, Pedro, Santiago i Huan a mira un vishon masha impreshonante. Riba un seru haltu, posiblemente un parti di Seru Hermon, Hesus su aparensia a kambia nan dilanti. “Su kara tabata bria manera solo, i su paña a bira briante manera lus.” (Mat. 17:1-4) Poko promé ku e vishon a kaba, e apòstelnan a skucha Dios bisa: “Esaki ta mi Yu stimá, esun ku tin mi aprobashon; skuch’é.” (Mat. 17:5) E manera ku e tres apòstelnan ei a hiba nan bida despues di e vishon a mustra ku nan a skucha Hesus. Nos ke hasi meskos ku nan.

2 Den e artíkulo anterior, nos a komprondé ku pa skucha Hesus nos mester stòp di hasi algun kos. Den e artíkulo akí, nos lo wak dos kos ku Hesus a bisa ku nos tin ku hasi.

“DRENTA DI E PORTA SMAL”

3. Segun Mateo 7:13 i 14, kiko nos tin ku hasi?

3 Lesa Mateo 7:13, 14. Ripará ku Hesus a menshoná dos diferente porta, anto kada un ta hiba na diferente kaminda. Un ta hiba na un kaminda “espasioso,” i e otro ta hiba na un kaminda “pèrtá.” No tin un di tres kaminda. Kada un di nos mester skohe pa nos mes riba kua kaminda nos ke ta. Esaki ta e desishon di mas importante ku nos lo tuma den nos bida, pasobra ta un di e kamindanan ei so ta hiba na bida eterno.

4. Kon lo bo deskribí e kaminda “espasioso”?

4 Loke nos tin ku keda kòrda ta ku e dos kamindanan ei no ta meskos. Hopi hende ta riba esun “espasioso” pasobra ta fásil pa kana riba dje. Lamentablemente, nan ta sigui e mayoria i ta skohe pa keda riba e kaminda ei. Nan no ta rekonosé ku ta Satanas e Diabel ke pa nan subi riba e kaminda ei, i ku su kaminda ta hiba na morto.—1 Kor. 6:9, 10; 1 Huan 5:19.

5. Ki esfuerso algun hende a hasi pa por haña e kaminda “pèrtá” i pa kuminsá kana riba dje?

5 Na kontraste, e di dos kaminda ta “pèrtá,” i Hesus a bisa ku poko ta esnan ku ta hañ’é. Dikon? Wèl, den e siguiente versíkulo Hesus ta spièrtá su siguidónan tokante profetanan falsu. (Mat. 7:15) Tin hende ta bisa ku tin míles di religion, i mayoria di e religionnan ei ta bisa ku nan tin e bèrdat. Debí ku tin asina tantu religion, miónes di hende ta tur konfundí i kansá i no ta ni purba di buska e kaminda ku ta hiba na bida. Pero, si nan buska e kaminda “pèrtá,” nan lo hañ’é. Hesus a bisa: “Si boso keda fiel na mi palabranan, boso realmente ta mi disipelnan, i boso lo konosé e bèrdat, i e bèrdat lo hasi boso liber.” (Huan 8:31, 32) Ta bon ku bo no a sigui e mayoria, mas bien bo a buska e bèrdat. Bo a kuminsá un estudio di Beibel pa haña sa kiko Dios ta ferwagt di bo, i bo a skucha na loke Hesus a bisa. Entre otro, bo a siña ku Dios ta ferwagt pa nos keda leu for di siñansanan di religion falsu i pa stòp di selebrá dianan di fiesta ku ta bini di religion falsu. Bo a ripará ku no ta fásil pa hasi e kosnan ku Yehova ta ferwagt di bo i pa stòp di hasi e kosnan ku e no ta gusta. (Mat. 10:34-36) Kisas e kambionan ei tabata hopi difísil pa bo. Pero, bo no a entregá pasobra bo ta stima bo Tata den shelu masha hopi mes i bo ke su aprobashon. Bo Tata selestial ta hopi kontentu ku bo.—Pro. 27:11.

KON PA KEDA RIBA E KAMINDA PÈRTÁ

Dios su konseho- i normanan ta yuda nos keda riba e kaminda “pèrtá” (Wak paragraf 6-8) *

6. Segun Salmo 119:9, 10, 45 i 133, kiko por yuda nos keda riba e kaminda pèrtá?

6 Unabes ku nos kuminsá kana riba e kaminda pèrtá, kiko por yuda nos keda kana riba dje? Laga nos imaginá lo siguiente. Na algun pais nan ta pone vangrail riba kaminda ku ta smal i peligroso. E vangrailnan ei t’ei pa protehá e shofùr—nan ta evitá ku e shofùr ta yega muchu serka di e rant di kaminda òf ta kai for di dje. Poko shofùr lo keha i bisa ku vangrail ta kita nan libertat. E normanan di Yehova ku tin den Beibel ta manera e vangrailnan ei; nan t’ei pa yuda nos keda riba e kaminda pèrtá.—Lesa Salmo 119:9, 10, 45, 133.

7. Kon hóbennan mester mira e kaminda pèrtá?

7 Si bo ta un hóben, bo ta sinti ku Yehova su normanan ta kita bo libertat? Ta nèt esei Satanas ke pa bo pensa. E ke pa bo keda wak tur e kosnan ku hende riba e kaminda espasioso ta hasi djis pa laga parse ku nan ta pasa masha dushi mes. E ta usa loke e muchanan di bo skol ta hasi òf loke bo ta mira riba Internet pa laga bo sinti ku abo no ta disfrutando di bida. Satanas ke laga bo sinti ku Yehova su normanan ta stroba bo di saka lo máksimo for di bida. * Pero kòrda esaki: Satanas no ke laga hende ku ta riba e kaminda espasioso mira unda e kaminda ei ta bai hiba nan. Pero, Yehova sí ta duna bo un bon bista di loke ta warda bo si bo keda riba e kaminda pa bida.—Sal. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23.

8. Kiko hóbennan por siña for di Olaf?

8 Wak kiko bo por siña for di e ehèmpel di un ruman hóben ku yama Olaf. * E muchanan na su skol tabata preshon’é pa tene relashon seksual. Ora el a splika nan ku Testigunan di Yehova ta biba segun e normanan moral haltu ku tin den Beibel, algun mucha muhé di su klas a pensa ku el a yama nan afó i a purba di preshon’é pa hasi sèks ku nan. Pero Olaf no a kai pa nan. I esei no ta e úniko preshon ku el a hañ’é kuné. Olaf a bisa: “Mi maestronan a purba di konvensé mi pa bai universidat pasobra asina ei hende lo respetá mi mas. Nan a bisa mi ku si mi no bai, lo mi no logra nada den bida.” Kon Olaf a logra wanta tantu preshon asina? El a bisa: “M’a buska amigunan den e kongregashon i nan a bira manera famia pa mi. Tambe m’a kuminsá studia Beibel mas. Mas m’a studia, mas konvensí m’a bira ku esaki ta e bèrdat. I debí na esei, m’a disidí di batisá.”

9. Kiko nos tin ku hasi si nos ke keda riba e kaminda pèrtá?

9 Satanas lo hasi tur loke e por pa pone bo baha for di e kaminda ku ta hiba na bida. Ègt e ke pa bo djòin e hendenan ku ta riba e kaminda espasio “ku ta hiba na destrukshon.” (Mat. 7:13) Pero, si nos sigui skucha Hesus i mira e kaminda pèrtá komo un protekshon, nos lo keda riba e kaminda ei. Awor laga nos wak un otro kos ku Hesus a bisa ku nos mester hasi.

HASI PAS KU BO RUMAN

10. Segun Mateo 5:23 i 24, kiko Hesus a bisa ku nos tin ku hasi?

10 Lesa Mateo 5:23, 24. Den e versíkulonan akí, Hesus tabata papiando ku e hudiunan, i e tabata splikando nan di un okashon ku tabata hopi importante pa nan. Imaginá ku un hende ta na e tèmpel kla pa duna e saserdote un animal pa sakrifisio. Si na e momento ei e kòrda ku su ruman tin algu kontra dje, e tin ku laga e sakrifisio i “bai.” Dikon? Kiko por tabata mas importante ku duna Yehova Dios un sakrifisio? Hesus a kontestá e pregunta ei bon kla: “Hasi pas ku bo ruman promé.”

Bo ta kla pa hasi meskos ku Yakòb, kende humildemente a hasi pas ku su ruman? (Wak paragraf 11-12) *

11. Kon Yakòb a hasi pas ku Esou?

11 Nos por siña lèsnan importante tokante kon pa hasi pas si nos wak loke a pasa den e bida di Yakòb. E tabatin mas o ménos 20 aña sin bai su pais natal. Dado momento, pa medio di un angel, Dios a mand’é bai bèk. (Gén. 31:11, 13, 38) Pero tabatin un problema. Un 20 aña pasá su ruman mayó Esou tabata kier a mat’é. (Gén. 27:41) Yakòb tabatin “masha miedu mes i a bira masha angustiá” pasobra e no tabata sa si te ainda su ruman tabata rabiá kuné. (Gén. 32:7) Kon Yakòb a hasi pas ku su ruman? Pa di promé, el a hasi orashon na Yehova tokante e asuntu. Kaba, el a manda masha tantu regalo mes pa Esou. (Gén. 32:9-15) Por último, ora e dos rumannan a topa otro kara kara, Yakòb a mustra rèspèt pa Esou. El a bùig Esou su dilanti—no un ni dos biaha, ma shete biaha! Yakòb tabata humilde i a mustra rèspèt pa Esou i a hasi pas ku su ruman.—Gén. 33:3, 4.

12. Kiko nos ta siña for di Yakòb?

12 Nos por siña un lès for di e manera ku Yakòb a prepará promé ku el a topa ku su ruman i e manera ku el a aserk’é. Pa di promé, humildemente el a pidi Yehova pa yudansa. Djei, di akuerdo ku su orashon, el a hasi tur loke e tabata por pa hasi pas ku su ruman. Anto ora ku nan a topa, Yakòb no a diskutí ku Esou pa sa ken tin rason òf nò. Su meta tabata pa hasi pas. Kon nos por imitá Yakòb?

KON PA HASI PAS KU OTRONAN

13-14. Kiko nos tin ku hasi si nos a ofendé un ruman?

13 Nos ku ta kana riba e kaminda ku ta hiba na bida ke mantené pas ku nos rumannan. (Rom. 12:18) Kiko nos tin ku hasi si nos realisá ku nos a ofendé un ruman? Meskos ku Yakòb, nos tin ku aserká Yehova den orashon i rog’é yuda nos hasi pas ku nos ruman.

14 Tambe nos mester tuma tempu pa analisá nos mes. Por ehèmpel, nos por puntra nos mes: ‘Mi ta dispuesto pa pone mi orguyo un banda i humildemente pidi despensa i hasi pas? Kon Yehova i Hesus lo sinti si mi dal e promé stap pa hasi pas ku mi ruman?’ Nos kontesta lo impulsá nos pa skucha na Hesus i humildemente aserká nos ruman pa asina hasi pas kuné. Hasiendo esei, nos lo ta imitando Yakòb.

15. Kon e prinsipio na Efesionan 4:2 i 3 por yuda nos hasi pas ku nos ruman?

15 Pensa kiko lo a pasa si Yakòb lo a bai diskutí ku Esou tokante ken tin rason òf nò. E resultado lo tabata hopi diferente. Ora nos ke hasi pas ku un ruman, nos tin ku aserk’é ku humildat. (Lesa Efesionan 4:2, 3.) Proverbionan 18:19 ta bisa: “Un ruman ofendí ta mas difísil pa gana ku un stat fortifiká, i pleitu ta manera baranan di un kastel.” Un ruman ofendí ta manera e kastel ei. Pero ora nos pidié despensa di kurason, esei por yuda ku e ta dispuesto pa hasi pas ku nos.

16. Riba kiko mas nos tin ku pensa, i dikon?

16 Tambe nos tin ku pensa bon kiko nos lo bisa nos ruman i kon nos lo bis’é. Anto ora nos ta kla, bai serka e ruman ku ta ofendí ku e meta pa yud’é kita e doló ku e ta sinti. Kisas na prinsipio e kosnan ku lo e bisa no ta masha dushi pa tende. Lo ta fásil pa nos rabia òf hustifiká nos mes, pero esei lo drecha e asuntu? Niun ora so. Keda kòrda ku hasi pas ku nos ruman ta mas importante ku saka afó ken tabatin rason i ken nò.—1 Kor. 6:7.

17. Kiko nos ta siña for di loke a pasa ku Gilbert?

17 Un ruman ku yama Gilbert a hasi hopi esfuerso pa hasi pas. El a konta: “Tabatin algun problema entre ami ku mi yu muhé. Pa dos aña, m’a purba di papia trankil kuné pa asina nos por a drecha nos amistat ku otro.” Kiko mas Gilbert a hasi? “Promé ku m’a papia ku mi yu, mi tabata hasi orashon i prepará mi mes mentalmente pa por si akaso e bisa mi kiko ku ta ku por hùrt mi. Mi mester tabata kla pa pordoná. M’a siña ku mi no mester bringa pa proba ku mi tin rason i ku mi responsabilidat ta pa hasi pas.” Kon a para ku Gilbert i su yu muhé? El a bisa: “Awe mi ta sinti mi na pas pasobra mi tin un bon amistat ku henter mi famia.”

18-19. Si nos a hùrt un ruman, kiko nos mester ta determiná pa hasi, i dikon?

18 Pues, kiko bo mester ta determiná pa hasi si bo a bin bei ku bo a hùrt un ruman? Sigui Hesus su konseho i bai hasi pas. Papia ku Yehova i dependé riba su spiritu santu pa ta un hasidó di pas. Si bo hasi esei, lo bo ta kontentu i lo bo ta demostrando ku bo ta skucha Hesus.—Mat. 5:9.

19 Nos ta asina gradisidu ku Yehova ta duna nos konsehonan bunita asina mediante Hesukristu, “kabes di e kongregashon.” (Efe. 5:23) Laga nos ta desididu pa “skuch’é” meskos ku e apòstelnan Pedro, Santiago i Huan. (Mat. 17:5) Nos a mira den e artíkulo akí ku nos ta demostrá ku nos ta skucha Hesus ora nos ta hasi pas ku nos ruman kende nos a hasi doló. Ora nos hasi esei i keda riba e kaminda pèrtá ku ta hiba na bida, nos lo ta felis awor, anto den futuro nos lo ta felis pa semper.

KANTIKA 130 Siña Pordoná

^ par. 5 Hesus ta animá nos pa drenta e porta smal ku ta hiba na bida i pa hasi pas ku nos rumannan. Ki difikultatnan nos por haña nos kuné ora nos ta purba di sigui su konseho, i kon nos por vense nan?

^ par. 7 Wak pregunta 6: “Kon Mi Por Resistí Preshon di Pareu?” den e foyeto Kontesta pa 10 Pregunta Ku Hóbennan Sa Hasi i e pintamentu riba bòrchi Resistí Preshon di Pareu! riba www.pr418.com. (Wak bou di SIÑANSA DI BEIBEL > TINER.)

^ par. 8 A kambia algun nòmber.

^ par. 56 DESKRIPSHON DI PLACHI: Yehova ta protehá nos ku e vangrailnan ku el a perkurá pa nos por keda riba e kaminda “pèrtá,” ya asina nos ta evitá peliger manera pornografia, amistat inmoral i preshon pa pone enseñansa superior na promé lugá den nos bida.

^ par. 58 DESKRIPSHON DI PLACHI: Yakòb a bùig vários biaha dilanti di su ruman, Esou, pasobra e tabata kier a hasi pas.