Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 51

Hokohoko Atu ke “Fanongo Kiate Ia”

Hokohoko Atu ke “Fanongo Kiate Ia”

“Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí. Mou fanongo kiate ia.”​—MĀT. 17:5.

HIVA 54 “Ko Eni ʻa e Halá”

ʻI HE KUPÚ NI *

1-2. (a) Ko e hā naʻe fekauʻi ki he kau ʻapositolo ʻe toko tolu ʻa Sīsuú ke nau faí, pea naʻe anga-fēfē ʻenau tali ki aí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

HILI ʻa e Pāsova ʻi he 32 T.S., ko e ʻapositolo ko Pita, Sēmisi mo Sioné naʻa nau sio tonu ʻi ha vīsone fakaofo. ʻI ha moʻunga māʻolunga, ʻoku ngalingali ʻi ha tafaʻaki ʻo e Moʻunga Heamoní, naʻe fakasinokehe ʻa Sīsū ʻi honau ʻaó. “Naʻe ulo hono fofongá ʻo hangē ko e laʻaá, pea naʻe ngingila hono ngaahi kofu tuʻá ʻo hangē ko e māmá.” (Māt. 17:1-4) ʻI he fakaʻosiʻosi ʻa e vīsoné, naʻe fanongo ʻa e kau ʻapositoló ki he lea ʻa e ʻOtuá: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí. Mou fanongo kiate ia.” (Māt. 17:5) Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻapositolo ʻe toko tolú ʻi honau ʻalunga moʻuí naʻa nau fanongo kia Sīsū. ʻOku tau loto ke faʻifaʻitaki ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá.

2 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau ako ai ko e fanongo ki he leʻo ʻo Sīsuú ʻoku ʻuhingá ke tuku hono fai ʻa e ngaahi meʻa pau. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki ha meʻa ʻe ua naʻe tala mai ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fai.

“HŪ ʻI HE MATAPĀ FĀSIʻÍ”

3. Fakatatau ki he Mātiu 7:13, 14, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

3 Lau ʻa e Mātiu 7:13, 14. Fakatokangaʻi naʻe lave ʻa Sīsū ki ha matapā kehekehe ʻe ua ʻoku taki atu ki he hala kehekehe ʻe ua, ko ha hala ʻoku “ʻatā” mo ha hala ʻoku “ʻefiʻefi.” ʻOku ʻikai ha hala fika tolu. Kuo pau ke tau fili pe ko fē ʻa e hala te tau fononga aí. Ko e fili mahuʻinga taha eni ʻe faifai ange pea tau faí​—ko ʻetau moʻui taʻengatá ʻoku fakatuʻunga ai.

4. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e hala ʻoku “ʻatā”?

4 ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e kehekehe ʻi he ongo hala ko iá. Ko e hala ʻoku “ʻatā” ʻoku manakoa koeʻuhi ʻoku faingofua ke fononga ai. Ko e meʻa fakamamahí, ko e tokolahi ʻoku nau fili ke nofo maʻu ʻi he hala ko ení pea muimui ʻi he tokolahi ʻoku nau fononga aí. ʻOku ʻikai ke nau ʻiloʻi ko e tokotaha ʻokú ne pouaki ʻa e hala ko ení ko Sētane ko e Tēvoló, pea ko e hala ia ʻoʻona pea ʻoku taki atu ki he mate.​—1 Kol. 6:9, 10; 1 Sio. 5:19.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi feinga kuo fai ʻe he niʻihi ke ʻiloʻi ʻa e hala ʻoku “ʻefiʻefi” pea kamata ke fononga aí?

5 ʻI hono kehe mei he hala ʻoku “ʻatā,” ko e hala ʻe tahá ʻoku “ʻefiʻefi,” pea naʻe pehē ʻe Sīsū ko e tokosiʻi pē ʻoku malava ke nau maʻu iá. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku fakatupu tokangá, ʻi he veesi hokó, ʻoku fakatokanga ai ʻa Sīsū ki hono kau muimuí fekauʻaki mo e kau palōfita loí. (Māt. 7:15) ʻOku pehē ʻe he niʻihi, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lotu ʻe laui afe, pea ko e lahi taha ʻo kinautolú ʻoku nau taku ʻoku nau akoʻi ʻa e moʻoní. Ko e kakai ʻe laui miliona ʻoku nau mātuʻaki loto-siʻi pe puputuʻu ʻi he lahi fau ʻa e ngaahi lotú ʻo aʻu ʻo ʻikai ke nau feinga ke kumi ki he hala ʻoku taki atu ki he moʻuí. Ka ʻoku lava ke maʻu ʻa e hala ko iá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, ko e moʻoni ko e kau ākonga kimoutolu ʻaʻaku, pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní.” (Sione 8:31, 32) ʻOku fakaongoongoleleiʻi koe ʻi he ʻikai ke ke muimui ʻi he tokolahí; ʻi hono kehé, naʻá ke fekumi ki he moʻoní. Naʻá ke kamata ako fakaʻāuliliki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meia kitautolú, pea naʻá ke fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa naʻá ke akó ʻa e ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau siʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻo e lotu loí pea tuku hono kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku ʻi ai hano tupuʻanga fakapangani. Naʻá ke toe ako ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová pea tuku hono fai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku ʻikai ke fakahōifua kiate iá ʻe hoko nai ko ha pole. (Māt. 10:34-36) Naʻe ʻikai nai ke faingofua kiate koe ke fai ʻa e ngaahi feʻunuʻaki naʻe fiemaʻú. Kae kehe, naʻá ke kītaki koeʻuhi ko hoʻo ʻofa ki hoʻo Tamai fakahēvaní pea loto ke fakahōifuaʻi iá. He fiefia ē ko ia ʻiate koe!​—Pal. 27:11.

FOUNGA KE NOFO MAʻU AI ʻI HE HALA ʻEFIʻEFÍ

Ko e akonaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ke tau nofo maʻu ʻi he hala “ʻefiʻefi” (Sio ki he palakalafi 6-8) *

6. Fakatatau ki he Saame 119:9, 10, 45, 133, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke nofo maʻu ʻi he hala ʻefiʻefí?

6 ʻI heʻetau kamata fononga atu ʻi he hala ʻefiʻefí, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke nofo maʻu aí? Fakakaukau ki he fakatātā ko ení. Ko ha ʻā takatakai ʻi ha hala fāsiʻi ʻi ha tafa moʻunga ʻoku hoko ia ko ha maluʻi ki he fakaʻulí mo ʻene meʻalelé. Ko e ʻā ko iá ʻoku faʻu ke ne maluʻi ʻa e kau fakaʻulí​—ke tokoniʻi kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei he fuʻu ofi ki he tapaʻi-halá pe fakalaka ai. ʻOku ʻikai tokolahi ha kau fakaʻuli te nau lāunga ʻo pehē ʻoku fuʻu fakangatangata ʻa e ʻā ko iá! Ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihova ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻoku hangē ia ko e ʻā maluʻi ko iá. Ko ʻene ngaahi tuʻungá ʻokú ne ʻai ke tau nofo maʻu ʻi he hala ʻefiʻefí.​—Lau ʻa e Saame 119:9, 10, 45, 133.

7. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e toʻutupú ki he hala ʻefiʻefí?

7 Toʻutupu, ʻokú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku fuʻu fakangatangata? Ko e meʻa eni ʻoku loto ʻa Sētane ke ke fakakaukau ki aí. Te ne saiʻia ke ke tokangataha ki he meʻa ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau fononga atu ʻi he hala ʻoku ʻataá, ki he taimi fakalata ʻoku hā ngali ʻoku nau maʻú. Te ne ngāueʻaki nai ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe ho toʻumeʻa ʻi he ʻapiakó pe ko e meʻa ʻokú ke sio ai ʻi he ʻInitanetí ke ʻai koe ke ke ongoʻi ʻokú ke tō mei he meʻa fakafiefiá kotoa. ʻOku loto ʻa Sētane ke ke fakakaukau ʻoku taʻofi koe ʻe he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová mei he fiefia kakato ʻi he moʻuí. * Kae manatuʻi eni: ʻOku ʻikai loto ʻa Sētane ki he faʻahinga ʻoku fononga atu ʻi heʻene halá ke nau sio ki he meʻa ʻe taki atu kinautolu ki ai ʻi he ngataʻanga ʻenau fonongá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sihova kuó ne ʻoatu kiate koe ha fakatātā mahino ʻo e meʻa kuó ne tuku tauhi mai ki he faʻahinga ʻoku nau nofo maʻu ʻi he hala ki he moʻuí.​—Saame 37:29; ʻAi. 35:5, 6; 65:21-23.

8. Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he toʻutupú mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Olaf?

8 Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke ke ako mei he hokosia ʻa ha tokoua kei siʻi ko Olaf. * Naʻe tenge ia ʻe hono kaungāakó ke kau ʻi he ʻulungaanga taʻetāú. ʻI heʻene fakamatala ange ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolunga Fakatohitapú, ko e tamaiki fefine ʻe niʻihi ʻi heʻene kalasí naʻa nau toe feinga lahi ange ke fakaʻaiʻai ia ke ne fehokotaki fakasino mo kinautolu. Ka naʻe tuʻu maʻu ʻa Olaf ʻi he meʻa ʻoku totonú. Pea naʻe ʻikai ko e tenge pē eni naʻá ne fehangahangai mo iá. ʻOku pehē ʻe Olaf: “Naʻe feinga ʻeku kau faiakó ke fakalotoʻi au ʻoku totonu ke u tuli ki he ako māʻolunga angé koeʻuhi ʻe tokaʻi ai au. Naʻa nau tala mai heʻikai ke u lavameʻa ʻi he moʻuí ka ʻikai te u fai eni.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Olaf ke talitekeʻi ʻa e tenge ko iá? ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá. Naʻa nau hoko ʻo hangē ko ha fāmili kiate au. Naʻá ku kamata foki ke ako fakamātoato ange ʻa e Tohi Tapú. Ko e loloto ange ʻeku akó, ko e lahi ange ia ʻeku tuipau ko e moʻoní eni. Ko e olá, naʻá ku fakapapauʻi ke tauhi kia Sihova.”

9. Ko e hā ʻoku fiemaʻu mei he faʻahinga ʻoku loto ke nofo maʻu ʻi he hala ʻefiʻefí?

9 ʻE saiʻia ʻa Sētane ke ʻai koe ke ke afe mei he hala ʻoku taki atu ki he moʻuí. ʻOkú ne loto ke ke kau mo e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he fononga he hala ʻoku ʻatā “ʻoku taki atu ki he ʻauhá.” (Māt. 7:13) Kae kehe, te tau nofo maʻu ʻi he hala ʻefiʻefí kapau te tau hokohoko atu ke fanongo kia Sīsū pea vakai ki he hala ko iá ko ha maluʻi. Tau lāulea he taimí ni ki ha toe meʻa naʻe tala mai ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fai.

FAKAMELINO MO HO TOKOUÁ

10. Fakatatau ki he Mātiu 5:23, 24, ko e hā naʻe tala mai ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau faí?

10 Lau ʻa e Mātiu 5:23, 24. Naʻe fakamatala ʻa Sīsū ki ha meʻa naʻe mātuʻaki mahuʻinga ki he kau lotu Siu naʻa nau fanongo kiate iá. Sioloto atu ki ha taha ʻi he temipalé ʻoku teu ke ne ʻoange ha feilaulau monumanu ki ha taulaʻeiki. ʻI he taimi ko iá kapau naʻe manatuʻi hake ʻe he tokotahá naʻe ʻi ai ha meʻa ʻoku koviʻia ai hono tokouá ʻiate ia, naʻe pau ke ne tuku ʻene feilaulaú peá ne “ʻalu.” Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ha toe meʻa naʻe mahuʻinga ange ʻi hono fai ha feilaulau kia Sihova? Naʻe fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe Sīsū: “ʻUluaki fakamelino mo ho tokouá.”

Te ke faʻifaʻitaki kia Sēkope, naʻá ne fakamelino anga-fakatōkilalo mo hono tokouá? (Sio ki he palakalafi 11-12) *

11. Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi feinga ʻa Sēkope ke fakamelino mo ʻĪsoá.

11 ʻE lava ke tau ako ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e fakamelinó ʻaki hono sivisiviʻi ha meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e pēteliake ko Sēkopé. Hili ʻa e mamaʻo ʻa Sēkope mei he fonua naʻe fanauʻi ai iá ʻi he taʻu nai ʻe 20, naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá kiate ia fakafou ʻi ha ʻāngelo ke toe foki ki ai. (Sēn. 31:11, 13, 38) Ka naʻe ʻi ai ha palopalema. Ko hono taʻoketé, ʻa ʻĪsoa, naʻá ne loto ke tāmateʻi ia. (Sēn. 27:41) Ko Sēkope naʻá ne “ilifia ʻaupito peá ne hohaʻatuʻu” naʻa ʻoku kei tukulotoʻi pē ʻe hono tokouá ha ʻita kiate ia. (Sēn. 32:7) Ko e hā naʻe fai ʻe Sēkope ke fakamelino mo hono tokouá? ʻUluakí, naʻá ne lotu tōtōivi kia Sihova fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻá ne ʻave leva ha meʻaʻofa lahi ʻaupito kia ʻĪsoa. (Sēn. 32:9-15) Fakaʻosí, ʻi he fetaulaki mata ki he mata ʻa e ongo tautehina ko eni naʻe fuoloa ʻena māvaé, naʻe tamuʻomuʻa ʻa Sēkope ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapá kia ʻĪsoa. Naʻá ne punou kia ʻĪsoa​—ʻo ʻikai tuʻo taha, pe tuʻo ua, kae tuʻo fitu! ʻI he anga-fakatōkilalo mo e tōʻonga fakaʻapaʻapa, naʻe fakamelino ʻa Sēkope mo hono tokouá.​—Sēn. 33:3, 4.

12. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sēkopé?

12 ʻOku tau ako ha lēsoni mei he founga ʻo e teuteu ʻa Sēkope ke fetaulaki mo hono tokouá mo ʻene fakaofiofi kia ʻĪsoá. Naʻe kole anga-fakatōkilalo ʻa Sēkope kia Sihova ki ha tokoni. Naʻá ne ngāue leva ʻo fehoanaki mo ʻene lotú ʻaki ʻa e fou ʻi he ngaahi sitepu ke ʻai ʻene toe fetaulaki mo hono tokouá ko ha meʻa fakafiefia. ʻI he fetaulaki ʻa e ongo tautehiná, naʻe ʻikai fakafekiki ʻa Sēkope mo ʻĪsoa pe ko hai naʻe tonú pea ko hai naʻe halá. Ko e taumuʻa ʻa Sēkopé ke fakamelino mo hono tokouá. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sēkope?

FOUNGA KE FAKAMELINO AI MO E NIʻIHI KEHÉ

13-14. Kapau ʻoku tau fakaʻitaʻi ha kaungātui, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

13 Ko kitautolu ʻoku tau fononga ʻi he hala ʻoku taki atu ki he moʻuí ʻoku tau loto ke pouaki ʻa e ngaahi vahaʻangatae melino mo hotau fanga tokouá. (Loma 12:18) Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau ʻiloʻi kuo tau fakaʻitaʻi ha kaungātui? Hangē ko Sēkopé, ʻoku totonu ke tau hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. ʻE lava ke tau kole kiate ia ke ne tāpuakiʻi ʻetau feinga ke maʻu mai hotau tokouá.

14 ʻOku totonu foki ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke sivisiviʻi kitautolu. ʻE lava ke tau ʻeke hifo ʻa e fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻOku ou loto-lelei ke tuku ʻeku pōlepolé, ka u kole fakamolemole anga-fakatōkilalo pea fakamelino? ʻE ongoʻi fēfē ʻa Sihova mo Sīsū kapau te u tamuʻomuʻa ke fakamelino mo hoku tokouá pe tuofefiné?’ Ko ʻetau tali ki aí ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke fanongo kia Sīsū pea fakaofiofi anga-fakatōkilalo ki hotau kaungātuí ke fakamelino mo ia. ʻI he tuʻungá ni, ʻe lava ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sēkopé.

15. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he ʻEfesō 4:2, 3 ke fakamelino mo hotau tokouá?

15 Sioloto atu kapau naʻe fakahaaʻi ʻe Sēkope ʻa e pōlepolé ʻi heʻene fetaulaki mo hono tokouá! Naʻe mei kehe ʻaupito ʻa e olá. ʻI he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki hotau tokouá ke fakaleleiʻi haʻatau fetōkehekeheʻaki mo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ia ʻi ha laumālie anga-fakatōkilalo. (Lau ʻa e ʻEfesō 4:2, 3.) ʻI he Palōveepi 18:19 ʻoku pehē ai: “Ko ha tokoua kuo fakaʻitaʻi ʻoku ikuʻingataʻa ange ia ʻi ha kolo fakakolotau, pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi ʻoku hangē ko e ngaahi meʻa fakamaʻu ʻo e matapā ʻo ha kolotau.” Ko ha kole fakamolemole anga-fakatōkilalo ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke hū atu ki he “kolotau” ko iá.

16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 ʻOku toe fiemaʻu ke tau fakakaukau fakalelei ki he meʻa te tau leaʻaki ki hotau tokouá mo e founga te tau leaʻaki ai iá. ʻI heʻetau mateuteú, ʻoku totonu ke tau fakaofiofi ki he tokotaha ʻoku ʻitá mo e taumuʻa ke toʻo ha mamahi pē mei hono lotó. ʻI he kamatá, te ne leaʻaki nai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lelei ke fanongo ki ai. ʻE faingofua ke tau ʻita pe feinga ke fakatonuhiaʻi kitautolu, ka ʻi he muimui ki he ʻalunga ko iá ʻe taki atu ki ha ola melino? ʻIkai ʻaupito. Manatuʻi ko e toe maʻu ʻa e melino mo ho tokouá ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi hono fakapapauʻi pe ko hai naʻe tonú pea ko hai naʻe halá.​—1 Kol. 6:7.

17. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Gilbert?

17 Ko ha tokoua ko Gilbert naʻá ne ngāue mālohi ke hoko ko ha tokotaha fakamelino. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fetōkehekeheʻaki lahi mo ha mēmipa ofi ʻi he fāmilí. Laka hake ʻi he taʻu ʻe ua, naʻá ku feinga ke lea faitotonu mo anga-mokomoko koeʻuhi ke toe maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ia.” Ko e hā mo ha toe meʻa naʻe fai ʻe Gilbert? “Ki muʻa ke u talanoa mo e mēmipa ko eni ʻo e fāmilí, te u lotu pea teuʻi hoku ʻatamaí ki ha faʻahinga lea taʻeʻofa ʻe ala hoko. Naʻe fiemaʻu ke u mateuteu ke fakamolemole. Naʻá ku ako ke ʻoua te u tuʻukāivi ʻi heʻeku totonú, pea naʻá ku mahinoʻi ko hoku fatongiá ke pouaki ʻa e melinó.” Ko e hā ʻa e olá? ʻOku pehē ʻe Gilbert: “ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí koeʻuhi ko e vahaʻangatae lelei ʻoku ou maʻu mo e kotoa ʻo e ngaahi mēmipa hoku fāmilí.”

18-19. Kapau kuo tau fakaʻitaʻi ha taha, ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

18 Ko e hā leva ʻoku totonu ko hoʻo fakapapaú ʻi hoʻo ʻiloʻi kuó ke fakaʻitaʻi ha kaungā-Kalisitiane? Muimui ʻi he fakahinohino ʻa Sīsū ke fakamelinó. Talanoa kia Sihova fekauʻaki mo e meʻa ko iá, pea falala ki hono laumālie māʻoniʻoní te ne tokoniʻi koe ke hoko ko ha tokotaha fakamelino. Kapau te ke fai pehē, te ke fiefia, pea te ke toe fakamoʻoniʻi ai ʻokú ke fanongo kia Sīsū.​—Māt. 5:9.

19 ʻOku tau houngaʻia ʻi hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e fakahinohino anga-ʻofa fakafou ʻi he “ʻulu . . . ʻo e fakatahaʻangá,” ʻa Sīsū Kalaisi. (ʻEf. 5:23) ʻOfa ke tau fakapapauʻi ke “fanongo kiate ia,” ʻo hangē ko e ʻapositolo ko Pita, Sēmisi mo Sioné. (Māt. 17:5) Kuo tau sivisiviʻi ʻa e founga ʻe lava tau fai ai iá ʻaki ʻa e fakamelino mo ha kaungā-Kalisitiane kuo tau fakaʻitaʻi. ʻI he fai peheé pea nofo maʻu ʻi he hala ʻefiʻefi ʻoku taki atu ki he moʻuí, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi he taimí ni pea fiefia taʻengata ʻi he kahaʻú.

HIVA 130 Faʻa Fakamolemole

^ pal. 5 ʻOku ekinaki mai ʻa Sīsū ke tau hū ʻi he matapā fāsiʻi ʻoku taki atu ki he hala ki he moʻuí. ʻOkú ne toe fakahinohino mai ke tau fakamelino mo hotau kaungātuí. Ko e hā nai ʻa e ngaahi pole te tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau feinga ke ngāueʻaki ʻene faleʻí, pea ʻe lava fēfē ke tau ikuʻi ia?

^ pal. 7 Sio ki he fehuʻi 6 ʻi he polosiua Tali ki he Fehuʻi ʻe 10 ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú, ʻE Lava Fēfē Ke U Talitekeʻi ʻa e Tenge mei he Toʻumeʻá?” mo e talanoa tā fakatātā Talitekeʻi e Tenge mei he Toʻumeʻá! ʻi he www.pr418.com. (Sio ʻi he AKONAKI MEI HE TOHI TAPÚ > TOʻUTUPU.)

^ pal. 8 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

^ pal. 56 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he nofo maʻu ʻi he hala “ʻefiʻefi” ʻoku maluʻi ʻe ha ʻā ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi fakatuʻutāmaki hangē ko e ʻata fakalieliá, feohi taʻetāú, pea mo e tenge ke fakamuʻomuʻa ʻa e ako māʻolunga angé ʻi he moʻuí.

^ pal. 58 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he tuli ki he melinó, naʻe toutou punou ʻa Sēkope ʻi he ʻao hono tokouá, ʻa ʻĪsoa.