Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 51

Mugumizeemu ‘Nimumuhurra’

Mugumizeemu ‘Nimumuhurra’

“Ogu nuwe Mwana wange oungonza, ounkyanganukiire muno: mumuhurre.”​—MAT. 17:5.

EKIZINA 54 “Gunu Nugwo Muhanda”

EBITURAYEGA *

1-2. (a) Abakwenda ba Yesu basatu bakaragirwa kukora ki, kandi kiki ekibakozere? (b) Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

HANYUMA y’okuhingurwaho okw’omwaka 32 C.E., abakwenda Petero, Yakobo, na Yohana bakarora okwolekwa okurukuhuniriza muno. Obubakaba bali ha rusozi oruraihire, kandi eki nikisoboka kuba ekicweka ky’Orusozi Heremoni, Yesu akahindurwa omu maiso gaabo. “Amaisoge nigamuliikana nkizoba, nebyokujwarabye nibyera nkomusana.” (Mat. 17:1-4) Okwolekwa obukukaba kuli haihi kuhwayo, abakwenda bakahurra iraka lya Ruhanga nirigamba ngu: “Ogu nuwe Mwana wange oungonza, ounkyanganukiire muno: mumuhurre.” (Mat. 17:5) Hanyuma ya kinu, abakwenda banu basatu bakakyoleka kurabira omu mulingo bayetwaizeemu omu bwomeezi bwabo ngu mali bakahuliiriza Yesu. Nitugonza kwegera ha kyokurorraho kyabo.

2 Omu kicweka ekyahoire tukeega ngu kuhuliiriza iraka lya Yesu nikimanyisa kuleka kukora ebintu ebimu. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho ebintu bibiri Yesu ebiyagambire ebitusemeriire kukora.

“MUTAHE OMU IREMBO ERIFUNZIRE”

3. Kusigikirra ha Matayo 7:13, 14, kiki ekitusemeriire kukora?

3 Soma Matayo 7:13, 14. Wetegereze ngu Yesu akabazaaho emiryango ebiri erukuhikya omu mihanda ebiri ey’embaganiza, omuhanda ogumu ‘mukooto’ kandi ogundi mutaito. Busaho muhanda ogwa kasatu. Tusemeriire kwecweramu muhanda ki oguturagenderamu. Enu niyo encwamu erukukirayo obukuru eitusobora kukora, habwokuba kutunga obwomeezi obutahwaho nikiija kusigikirra ha ncwamu eituraaba tukozere.

4. Soborra ebirukukwata ha muhanda ‘omukooto.’

4 Tusemeriire kwikara nitwijuka embaganiza hagati y’emihanda enu ebiri. Abantu baingi bali omu muhanda ‘omukooto’ habwokuba gwanguhire kugenderamu. Eky’obusaasi, abantu baingi bacwamu kwikara omu muhanda ogu kandi n’okukora abandi abali omu muhanda ogu ebibarukukora. Tibarukukyetegereza ngu Sitaani nuwe alengaho kuletera abantu kugendera omu muhanda ogu, kandi nk’oku omuhanda gwe nigugenda omu kuhwerekerra.​—1 Kol. 6:9, 10; 1 Yoh. 5:19.

5. Maani ki abamu agabatairemu kusobora kumanya omuhanda omutaito kandi n’okutandika kugugenderamu?

5 Kwahukanaho n’omuhanda ‘omukooto,’ omuhanda ogundi mutaito, kandi Yesu akagamba ngu bantu bake muno abaguzoora. Habwaki? Ekirukuhuniiriza, omu rukarra orukwongeraho, Yesu atererra abahondezi be kwerinda banabbi ab’ebisuba. (Mat. 7:15) Abantu abamu bagamba ngu haroho enkumi n’enkumi ez’amadiini, kandi ezirukukira obwingi nizigamba ngu nizegesa amananu. Habwokuba haroho ediini nyingi muno, abantu baingi baburanganiziibwe kandi tibalengaho n’okuserra omuhanda ogurukugenda omu bwomeezi. Baitu omuhanda ogu nigusobora kuzoorwa. Yesu akagamba ati: “Obumuraba nimuikara omu kigambo kyange, nukwo muli begeswa bange mali; kandi mulimanya amananu, namananu galibafora bobugabe.” (Yoh. 8:31, 32) Kirungi ngu otahondere abaingi, baitu okacwamu kuserra amananu. Okatandika kwegesebwa Ekigambo kya Ruhanga omu bwijwire nukwo osobole kumanya Ruhanga ebyarukukwetaagisa, kandi okorobera enyegesa za Yesu. Omu bimu ha bintu ebiwayegere okeega ngu Yahwe n’agonza twange enyegesa ez’ediini ez’ebisuba kandi tulekeraho kujaguza ebiro bikuru ebiine akatwate n’ediini ez’ebisuba. Kandi okeega ngu kukora Yahwe ebyarukukwetaagisa, hamu n’okukora empindahinduka omu bwomeezi bwawe kusobora kusemeza Yahwe kisobora kutanguha. (Mat. 10:34-36) Nikisobora kuba kitarakwanguhire kukora empindahinduka ezirukwetaagisa. Baitu habwokuba nogonza So ow’omu iguru kandi nogonza kumusemeza, okaikara nolengaho. Oine kuba omuletiire okusemererwa kwingi muno!​—Nfu. 27:11.

OMULINGO TUSOBORA KWIKARA OMU MUHANDA OMUTAITO

Obuhabuzi bwa Ruhanga hamu n’emisingi ye bitukonyera kwikara omu muhanda omutaito (Rora akacweka 6-8) *

6. Kusigikirra ha Zabuli 119:9, 10, 45, 133, kiki ekisobora kutukonyera kwikara omu muhanda omutaito?

6 Obututandika kugendera omu muhanda omutaito, kiki ekisobora kutukonyera kutagurugamu? Tekerezaaho ekyokurorraho. Ebyoma ebibateeka ha rubaju rw’omuhanda ogwombekerwe ha rubaju rw’orusozi birinda omuvugi hamu n’ekiiruka kye. Ebyoma binu bikozerwe kulinda abavugi kurabira omu kubakonyera kwerinda kwirra haihi muno rundi kugwa omu kihanga ha rubaju rw’oruguudo. Bavugi bake muno abasobora kugamba ngu ebyoma ebi nibibamaraho obugabe! Emisingi ya Yahwe erukusangwa omu Baibuli eri nk’ebyoma ebi. Emisingi ye etukonyera kwikara omu muhanda omutaito.​—Soma Zabuli 119:9, 10, 45, 133.

7. Abato basemeriire kurora bata omuhanda omutaito?

7 Abato, obwire obumu mwehurra ngu emisingi ya Yahwe n’ebamarraho obusinge? Eki nikyo Sitaani arukugonza mutekereze. Nagonza muteeke omutima gwanyu hali abo abarukugendera omu muhanda omukooto, habwokuba nibazooka nk’abarukwegondeza omu bwomeezi bwabo. Nagonza otekereza ngu torukwegondeza omu bwomeezi nk’abeegi bagenzi baawe, rundi abantu aborora ha intaneeti. Sitaani n’agonza otekereze ngu emisingi ya Yahwe n’ekulemesa kwegondeza omu bwomeezi omu bwijwire. * Baitu oijuke kinu: Sitaani tarukugonza abo abarukugendera omu muhanda gwe kurora nambere gurabahikya. Baitu Yahwe, n’agonza omanye obwomeezi oburungi obw’oratunga obw’oraikara omu muhanda ogurukugenda omu bwomeezi.​—Zab. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23.

8. Kiki abato ekibasobora kwega kuruga omu kyokurorraho kya Olaf?

8 Tekerezaaho eky’osobora kwega kuruga omu kyokurorraho eky’ow’oruganda omuto arukwetwa Olaf. * Abeegi bagenzi be bakamusindikiriza kwejumbira omu busihani. Obuyabasoboroliire ngu Abakaiso ba Yahwe borobera emisingi ya Baibuli erukukwata ha ngeso, abaisiki abamu omu kilaasi ye bakeyongerra kimu kumusoonasoona ngu asihane nabo. Baitu Olaf akaikara agumiire ha kihikire. Kandi kunu tikuli nukwo kusindikirizibwa kwonka okuyarabiremu. Olaf nagamba ati: “Abegesa baikaraga nibanyekambisa kugenda ha yunivasite habwokuba abantu nibaija kunteekamu ekitiinisa. Bakangambira ngu obundaaba ntakikozere tindukwija kutunga omulimo omurungi rundi okusemererwa omu bwomeezi.” Kiki ekyakonyire Olaf kusingura okusindikirizibwa oku? Nagamba ati: “Nkatunga abanywani abarungi omu kitebe. Bakafooka nk’abanyabuzaale bange. Kandi nkeyongerra kimu n’okwesomesa Baibuli. Obunayeyongiire kwesomesa nkeyongera kukigumiza kimu ngu ganu nugo amananu. Ekyarugiremu, nkacwamu kubatizibwa.”

9. Kiki abo abarukugonza kwikara omu muhanda omutaito ekibaine kukora?

9 Sitaani nagonza kukuletera kuruga omu muhanda ogurukugenda omu bwomeezi. Nagonza oyeteranizeeho abantu abaingi abali omu muhanda omukooto “ogurukugenda omu kuhwerekerra.” (Mat. 7:13) Baitu nitwija kwikara omu muhanda omutaito kakuba tugumizaamu nituhuliiriza Yesu kandi n’okurora omuhanda ogu nk’ogurukutulinda. Hati leka tubazeeho ekintu ekindi Yesu ekiyagambire ngu tusemeriire kukora.

GARRAHO OBUSINGE NA MUGENZI WAWE

10. Kusigikirra ha Matayo 5:23, 24, kiki Yesu ekiyagambire ekitusemeriire kukora?

10 Soma Matayo 5:23, 24. Yesu akabazaaho akasumi akaali kakuru muno hali Abayudaaya abaali bamuhuliirize. Teramu akasisani omuntu ali ha yekaru ayetekaniize kuhayo ekisoro kye nk’ekihongwa hali nyakatagara. Kakuba omu kasumi ako omuntu ogu aijuka ngu mugenzi we aine ekyarukumujunaana, akaba asemeriire kulekaho ekihongwa kye kandi ‘agarukeyo.’ Habwaki? Habwokuba hakaba haroho ekintu ekikuru muno eky’akaba nayetaaga kukora atakahaireyo ekihongwa kye hali Yahwe. Yesu akasoborra kurungi ati: “Obanze omale okuterana na mwene wanyu.”

Orayegera ha kyokurorraho kya Yakobo, ayayebundaize yagarraho obusinge na mugenzi we? (Rora akacweka 11-12) *

11. Soborra Yakobo ebiyakozere kusobora kugarraho obusinge na Esau.

11 Nitusobora kwega amasomo amarungi ha kugarraho obusinge kuruga hali Yakobo. Hanyuma ya Yakobo kumara emyaka nka 20 atali omu nsi y’owabu, Ruhanga kurabira omu malaika akamuragira kugarukayo. (Kub. 31:11, 13, 38) Baitu hakaba haroho ekizibu. Mugenzi we omukuru, Esau, akaba agondeze kumwita. (Kub. 27:41) Yakobo ‘akatiiina muno, yatuntura’ ngu mugenzi nasobora kuba akaba akyamwahuliire enzigu. (Kub. 32:7) Kiki Yakobo ekiyakozere kugarraho obusinge na mugenzi we? Eky’okubanza akasaba muno hali Yahwe ha nsonga enu. Hanyuma akasindikira Esau ebisembo bingi. (Kub. 32:9-15) Ha kumalirra, ab’oruganda banu obubatangatangaine, Yakobo nuwe y’abandize kwoleka ngu n’ateekamu Esau ekitiinisa. Yakobo akainama omu maiso ga Esau hatali habw’omurundi gumu, rundi ebiri, baitu emirundi musanju! Yakobo akaba ali mwebundaazi kandi akateekamu Esau ekitiinisa, ekyarugiremu, akagarraho obusinge na mugenzi we.​—Kub. 33:3, 4.

12. Nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Yakobo?

12 Nitwega isomo kuruga omu mulingo Yakobo yayetekaniize atakatangatangaine mugenzi we kandi n’omulingo yayetwaizeemu obuyamuhikireho. Omu mulingo gw’obwebundaazi Yakobo akasaba Yahwe amukonyere. Akooleka ngu ebyakaba asabire mali akaba abimanyisize kwo kurabira omu kukora kyona ekyarukusobora kugarraho obusinge na mugenzi we. Obubatangatangaine, Yakobo atatongane na Esau kumwoleka ngu nuwe akaba ahikire. Ekigendererwa kya Yakobo kyali kyokugarraho obusinge na mugenzi we. Nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Yakobo?

OMULINGO TUSOBORA KUGARRAHO OBUSINGE N’ABANTU ABANDI

13-14. Kakuba tubiihiza Omukristaayo mugenzi waitu, kiki ekitusemeriire kukora?

13 Itwe abarukurubatira omu muhanda ogurukugenda omu bwomeezi tusemeriire kukurakuraniza obusinge n’Abakristaayo bagenzi baitu. (Bar. 12:18) Kiki ekitusemeriire kukora kakuba tukyetegereza ngu tubiihize Omukristaayo mugenzi waitu? Nka Yakobo, tusemeriire kusaba Yahwe kuruga ha mutima. Nitusobora kumusaba kuha omugisa amaani agaturateekamu kusobora kugarraho obusinge na mugenzi waitu.

14 Tusemeriire kutunga obwire naitwe tukekebera. Tusemeriire kwekaguza ebikaguzo nka binu: ‘Nyetekaniize kuleka emyehembo yange, kandi omu mulingo gw’obwebundaazi nkasaba ekiganyiro kandi nkagarraho obusinge? Yahwe na Yesu nibaija kwehurra bata kakuba ninyowe mbanza kugarraho obusinge n’Omukristaayo mugenzi wange?’ Ebyokugarukamu byaitu nibisobora kutwekambisa kworobera Yesu, kandi omu mulingo gw’obwebundaazi tukahikirra Omukristaayo mugenzi waitu nukwo tugarreho obusinge. Omu mulingo gunu, nitusobora kuhondera ekyokurorraho kya Yakobo.

15. Kuteeka omu nkora omusingi ogurukusangwa omu Abefeso 4:2, 3 nikisobora kutukonyera kita kugarraho obusinge n’Omukristaayo mugenzi waitu?

15 Teramu akasisani ekyakubaireho kakuba Yakobo yayolekere emyehembo obuyatangatangaine mugenzi we! Ebyakurugiremu tibyakubaire birungi. Obutugenda hali Omukristaayo mugenzi waitu kumaraho obutetegerezangana, tusemeriire kukikora omu mulingo gw’obwebundaazi. (Soma Abefeso 4:2, 3.) Enfumo 18:19 n’egamba eti: “Mwene wabu abihirwe nikirema okumutunga okukira orubuga orwamani: kandi enkungani ezi ziri nkebihongozo ebyorukomero.” Mugenzi waitu outubihiize aba ali ‘nk’orukomero’ oru, baitu obutumusaba ekiganyiro omu mulingo gw’obwebundaazi kimukonyera kugonza kugarraho obusinge naitwe.

16. Kiki ekitusemeriire kutekerezaaho, kandi habwaki?

16 Kandi n’ekindi nitwetaaga kwegendereza ebiturabaliza Omukristaayo mugenzi waitu hamu n’omulingo turabibazaamu. Obuturamara kwetekaniza, tusemeriire kulengaho kubaza n’omuntu ow’asaliirwe omu mulingo oguramuletera kwongera kutunga enkoragana enungi naitwe. Ha kubanza, nasobora kutugambira ebigambo ebirukusaaliza. Nikisobora kwanguha kukwatwa ekiniga rundi kulengaho kwetonganaho, baitu kwetwaza tuti kiraletaho obusinge? Nangwa. Ijuka ngu kugarraho obusinge hagati yaawe n’Omukristaayo mugenzi waawe kikuru muno kukira kumanya ow’ahikire kandi n’owali omu nsobi.​—1 Kol. 6:7.

17. Kiki ekyorukwega kuruga omu kyokurorraho kya Gilbert?

17 Ow’oruganda Gilbert akateekamu amaani maingi muno kusobora kugarraho obusinge. Nagamba ati: “Nkaba nyine obutetegerezangana bw’amaani na muhara wange. Nkamara emyaka erukuhingura omw’ebiri nindengaho kubaza na uwe omu mulingo ogw’obusinge nukwo nsobole kugarraho enkoragana enungi na uwe.” Kiki ekindi Gilbert ekiyakozere? Nagamba ati: “Buli murundi obunabaga ningenda kubaza na uwe, nabanzaaga nsaba kandi nyijuka ngu tinsemeriire kubihirwa obwarabaza ekintu kyona ekirukusaaliza. Kikaba nikinyetaagisa kwikara nyetekaniize kumuganyira. Nkeega ngu nkaba ntasemeriire kulengaho kwoleka ngu ninyowe ow’ahikire, kandi ngu obujunanizibwa bwange bwali bw’okulengaho kugarraho obusinge.” Biki ebyarugiremu? Gilbert nagamba ati: “Omu kasumi kanu, nyine obusinge omu mutima habw’enkoragana enungi ei nyine n’ab’omu ka yange boona.”

18-19. Obuturaaba tubiihize omuntu kiki ekitusemeriire kucweramu kimu kukora, kandi habwaki?

18 Hati kiki eky’osemeriire kucweramu kimu kukora kakuba okyetegereza ngu obihiize Omukristaayo mugenzi waawe? Hondera oburagirizi bwa Yesu oburukukwata ha kugarraho obusinge. Gambira Yahwe ensonga egi, kandi oyesige omwoyo gwe kukukonyera kuba muntu arukugarraho obusinge. Obw’orakikora, noija kutunga okusemererwa, kandi noija kukyoleka ngu n’ohuliiriza Yesu.​—Mat. 5:9.

19 Nitusiima muno Yahwe habw’okwikara n’atuha oburagirizi obw’okugonza kurabira omu Yesu Kristo “omutwe gwekanisa.” (Bef. 5:23) Naitwe leka tucweremu kimu ‘kumuhurra nk’oku abakwenda Petero, Yakobo, hamu na Yohana, bakozere. (Mat. 17:5) Turozere ngu nitusobora kukora eki kurabira omu kugarraho obusinge n’Omukristaayo mugenzi waitu outubihiize. Obuturakora binu kandi tukaikara omu muhanda omutaito ogurukugenda omu bwomeezi, nitwija kutunga emigisa nyingi hati, kandi n’okusemererwa okutalihwaho omu kasumi ak’omu maiso.

EKIZINA 130 Oganyirege

^ kac. 5 Yesu n’atutererra kutaaha omu irembo erifunzire erikutuhikya omu muhanda ogw’obwomeezi. Kandi n’aturagira kugarraho obusinge n’Abakristaayo bagenzi baitu. Bizibu ki ebitusobora kutunga obuturukuba nitulengaho kuteeka omu nkora obuhabuzi bwe obu, kandi nitusobora tuta kubisingura?

^ kac. 7 Rora ekikaguzo kya 6 omu burocuwa Ebikaguzo 10 Ensinganto ebi Bekaguza Nibigarukwamu, Ndakora Ki Haroho Arukunsindikiriza Kukora Ekintu Ekibi?” hamu na vidiyo erumu kuteera ebisisani erukwetwa Yanga Okusindikirizibwa! ha www.pr418.com. (Rora nambere hali LAIBURALE > VIDIYO > ENSINGAANTO.)

^ kac. 8 Amabara agamu gahindwirwe.

^ kac. 56 KUSOBORRA EBISISANI: Obutwikara omu muhanda omutaito ogulinzirwe ebyoma Yahwe eby’ataireho, twerinda ebintu eby’akabi nk’ebisisani eby’orwanju, nk’okunywana abasihani, n’okusindikirizibwa kwebembeza okusoma okwa haiguru omu bwomeezi bwaitu.

^ kac. 58 KUSOBORRA EBISISANI: Kusobora kugarraho obusinge, Yakobo akainama emirundi nyingi omu maiso ga mugenzi we Esau.