ALATIKE AKO 51
Kotou Haga “Fakalogo Kia Te Ia”
“Ko toku ʼAlo ʼaeni, toku ʼofaina, ʼae ʼe au fiafia ai. Kotou fakalogo kia te ia.”—MAT. 17:5.
KATIKO 54 “Koʼeni Te Ala”
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU *
1-2. (1) Kotea ʼae neʼe fakatotonu ki te ʼu tisipulo ʼe tolu ʼa Sesu ke natou fai pea neʼe natou tali feafeaʼi? (2) Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni?
ʼI TE hili ʼo te Pasikate ʼo te taʼu 32 ʼo totatou temi, neʼe sisio mata ia te ʼu apositolo ko Petelo, mo Sakopo pea mo Soane ki he aluʼaga fakaofoofo. ʼI he moʼuga maʼoluga, lagi ʼi he faʼahi ʼo te Moʼuga ʼo Helemone, neʼe natou sisio ai ki te fetogi ʼo te agaaga ʼo Sesu. “Neʼe gigila tona fofoga ohage ko te laʼa pea mo hihina ʼona kofu tuʼa.” (Mat. 17:1-4) ʼI te hili ʼo tanatou sisio ki te aluʼaga ʼaia, neʼe logo te ʼu apositolo ki te palalau fenei ʼa te ʼAtua: “Ko toku ʼAlo ʼaeni, toku ʼofaina, ʼae ʼe au fiafia ai. Kotou fakalogo kia te ia.” (Mat. 17:5) Ki muli age, neʼe fakaha e te ʼu apositolo ʼe tolu ʼaeni ʼi tonatou maʼuli, neʼe natou fakalogo lelei kia Sesu. ʼE tou fia faʼifaʼitaki natou.
2 ʼI te alatike kua hili atu, neʼe tou vakaʼi ai, kapau ʼe tou fakalogo ki te leʼo ʼo Sesu, ʼe tonu ke mole tou fai ʼihi koga. ʼI te alatike ʼaeni, ʼe tou vakaʼi anai ia faʼahi ʼe lua neʼe kole mai e Sesu ke tou fai.
“KOTOU HU ʼI TE MATAPA FAVELIVELI”
3. Ka tou lau ia Mateo 7:13, 14, kotea ʼe tonu ke tou fai?
3 Lau ia Mateo 7:13, 14. Neʼe palalau ia Sesu kia matapa kehekehe ʼe lua ʼe ina taki kia faʼahi ʼe lua. ʼE ʼi ai te ala “laulahi” pea mo te tahi ʼe “lauveliveli.” ʼE mole ʼi ai he tolu ala. ʼE tonu ke tou filifili ia te ala ʼae ʼe tonu ke tou haʼele ai. ʼE ko he tonu maʼuhiga koteʼuhi ʼe fakalogo ki ai totatou maʼuli heʼe gata.
4. ʼE feafeaʼi ia te ala “laulahi”?
4 ʼAua naʼa galo kia tatou ia te kehekehe ʼo te ʼu ala ʼaia ʼe lua. Tokolahi ʼe natou haʼele ʼi te ala “laulahi” koteʼuhi ʼe faigafua te haʼele ai. Kae ʼe fakaʼofaʼofa, koteʼuhi tokolahi ʼe natou filifili ke natou haʼele ai ʼo natou fai ohage ko te tagata fuli. ʼE mole natou iloʼi ʼe ko Satana, te Tevolo ʼae ʼe ina uga natou ke natou haga haʼele ʼi te ala ʼaia, ʼe ina taki ki te mate.—5. Neʼe maʼu feafeaʼi e ʼihi ia te ala “lauveliveli”?
5 ʼE kehekehe ia te ala “laulahi” pea mo te ala “lauveliveli.” Neʼe ui e Sesu ʼe tokosiʼi ia natou ka natou maʼu anai. Kotea tona tupuʼaga? Kotou fakatokagaʼi ʼi te vaega ʼae ʼe hoa mai ki ai, neʼe ui e Sesu ki tana kau tisipulo ke natou tokakaga ki te kau polofeta loi. (Mat. 7:15) ʼE lahi ʼaupito te ʼu lotu ʼe natou lau ʼe natou akoʼi te moʼoni ki te hahaʼi. ʼI te lahi ʼo te ʼu lotu, kua lotovaivai ia te hahaʼi pea ʼe mole kei natou iloʼi pe ʼe ʼifea ia te moʼoni. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tanatou mole kei faiga ke natou kumi ia te ala ʼae ʼe ina taki ki te maʼuli. Kae ʼe feala ke tou maʼu ia te ala ʼaia. Neʼe ui fenei e Sesu: “Kapau ʼe kotou nonofo ʼi taku folafola, ko koutou ko ʼaku tisipulo moʼoni. ʼE kotou iloʼi anai te moʼoni, pea ʼe fakaʼateaina anai koutou e te moʼoni.” (Soa. 8:31, 32) ʼE ko he meʼa lelei ia takotou mole fai ohage ko te tagata fuli kae kotou kumi ia te moʼoni. Neʼe kotou kamata ako ia te Tohi-Tapu ke kotou iloʼi tona finegalo pea neʼe kotou fakalogo ki te ʼu akonaki ʼa Sesu. Kae neʼe kotou mahino ʼe loto e Sehova ke tou liʼaki te ʼu akonaki ʼo te ʼu lotu hala pea mo tou fakagata tatatou fakamanatu te ʼu lafeti fakapagani. Neʼe kotou toe mahino ʼe mole faigafua ia te fai ʼo te meʼa ʼae ʼe kole mai e Sehova pea mo taʼofi ia te ʼu meʼa ʼae ʼe fehiʼa ki ai. (Mat. 10:34-36) ʼE mole faigafua ia te fai ʼo te ʼu fetogi ʼi totatou maʼuli. Kae neʼe kotou faʼa kataki koteʼuhi ʼe kotou ʼoʼofa ki takotou Tamai ko Sehova pea mo kotou loto ke ʼofa ia kia koutou. ʼE fiafia ʼo ʼuhiga mo koutou.—Taag. 27:11.
KOTOU HAGA HAʼELE ʼI TE ALA LAUVELIVELI
ʼE tokoni mai te ʼu pelesepeto mo te ʼu lao ʼa Sehova ke tou haga haʼele ʼi te ala “lauveliveli” (Vakaʼi te palakalafe 6-8) *
6. Ka tou lau ia Pesalemo 119:9, 10, 45, 133, kotea ʼae ʼe feala ke tokoni mai ke tou haga haʼele ʼi te ala “lauveliveli”?
6 Kapau kua tou kamata haʼele ʼi te ala lauveliveli, kotea ʼae ʼe feala ke tokoni mai ke tou haga haʼele ai? Tou toʼo he faʼifaʼitaki. ʼE fakatuʼu te ʼa puipui ʼi te kauala moʼo puipui ʼaki te kau taki motoka. ʼE tokoni kia natou ke ʼaua naʼa natou fakaovi fau ki te kauala ʼo feala ke natou he ai. ʼE mole mumuna anai te kau taki motoka ʼi te fakatuʼu ʼo te ʼa puipui ʼaia moʼo haofaki ʼo natou naʼa natou he pea mo mamate ai. ʼE feala ke tou fakatatau te ʼu lao ʼa Sehova ʼae ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu ʼa puipui ʼaia. ʼE tokoni mai ʼana lekula ke tou haga haʼele ʼi te ala lauveliveli.—Lau ia Pesalemo 119:9, 10, 45, 133.
7. ʼE tonu ke fakaʼuhiga feafeaʼi e te kau tupulaga ia te ala lauveliveli?
7 Kau tupulaga, ʼe lagi kotou manatu, ʼi te temi ʼae ʼe kotou fakalogo ai kia Sehova, ʼe mole kei feala ke kotou fai ia te meʼa ʼae ʼe kotou loto ki ai. ʼE loto e Satana ke kotou maʼu ia te manatu ʼaia. ʼE ina loto ke kotou tokagaʼi ia te meʼa ʼae ʼe fai e natou ʼae ʼe haʼele ʼi te ala laulahi, ke kotou manatu ʼe natou fiafia age. ʼE ina loto ke kotou manatu, ʼe mole kotou fakafiafia * Kae ʼaua naʼa galo kia koutou, ʼe mole loto e Satana ke sisio ia natou ʼae ʼe haʼele ʼi tona ala ki tona ikuʼaga. Kae neʼe fakaha lelei atu e Sehova ia te ʼu fua lelei ʼae ka maʼu anai e natou ʼae ʼe natou haʼele ʼi te ala ki te maʼuli.—Pes. 37:29; Esa. 35:5, 6; 65:21-23.
ohage ko ʼokotou kaugā ako peʼe ko natou ʼae ʼe kotou sisio ki ai ʼi te Neti.8. Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Olaf?
8 Koʼeni te aluʼaga neʼe hoko ki te tehina tupulaga ko Olaf. * Neʼe fakaneke ia ia e ʼona kaugā ako ke ina fai he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga. ʼI tana fakamahino age ʼae ʼe fakaʼapaʼapa ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te ʼu lekula maʼoluga ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga, neʼe faiga ʼihi kau finemui ʼo tana kalasi ke natou momoe mo ia. Kae neʼe nofo agatonu ia Olaf pea mo hoko atu tana fai ia te meʼa ʼae ʼe faitotonu. Pea neʼe mole gata ai tona ʼahiʼahiʼi. ʼE fakamatala fenei e Olaf: “Neʼe uga au e ʼaku faiako ke au fai ni ako maʼoluga, ke fakaʼapaʼapaʼi au e te hahaʼi. Neʼe natou ui mai kapau ʼe mole au fai te faʼahi ʼaia, ʼe mole he ʼuhiga anai ʼo toku maʼuli.” Kotea ʼae neʼe tokoni kia Olaf ke ina tauʼi ia te fakaneke ʼaia? ʼE ina ui fenei: “Neʼe au kumi hoku ʼu kaumeʼa lelei ʼi taku kokelekasio. Neʼe natou liliu ko hoku famili. Neʼe au toe ako fakamalotoloto ia te Tohi-Tapu. ʼI taku ako ʼaia, neʼe ʼaʼasili ai taku tui papau ʼe ko te moʼoni. Koʼena la te tupuʼaga ʼo taku lotomalohi ke au tauhi kia Sehova.”
9. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou fia haga haʼele ʼi te ala lauveliveli?
9 ʼE loto e Satana ke tou mavae mai te ala ʼae ʼe ina taki ki te maʼuli. ʼE ina loto ke tou haʼele fakatahi mo te tokolahi ʼo natou ʼae ʼe haʼele ʼi te ala laulahi ʼae “ʼe ina taki ki te fakaʼauha.” (Mat. 7:13) Kae kapau ʼe tou fia haga haʼele ʼi te ala lauveliveli, ʼe tonu ke tou haga fakalogo kia Sesu pea mo tou mahino ko te ala ʼaia ʼe hage ko he puipui. Tou vakaʼi te tahi faʼahi ʼe kole mai e Sesu ke tou fai.
FAKATOKATOKA MO TOU TEHINA
10. Ka tou lau ia Mateo 5:23, 24, kotea ʼae ʼe kole mai e Sesu ke tou fai?
10 Lau ia Mateo 5:23, 24. Neʼe palalau ia Sesu ki he aluʼaga ʼe maʼuhiga ki te kau Sutea. Kotou fakakaukauʼi age he tagata ʼi te fale lotu, ʼe ina ʼave tana manu ki te pelepitelo moʼo fai ʼaki tana sakilifisio. Kae kapau ʼi te moʼi temi ʼaia, ʼe manatuʼi e te tagata ʼaia neʼe ʼi ai hona fihifihia mo hona tehina, neʼe tonu ke ina tuku te sakilifisio kae “alu.” Kotea tona tupuʼaga? Neʼe tonu ke ina fakahoko ia te faʼahi ʼe maʼuhiga age ʼi tana sakilifisio kia Sehova. Neʼe fakaha lelei fenei e Sesu: “Fakatokatoka muʼa mo tou tehina.”
ʼE ke mulimuli anai koa ki te faʼifaʼitaki ʼo Sakopo, ʼae neʼe agavaivai pea neʼe fakatokatoka mo tona tehina? (Vakaʼi te palakalafe 11-12) *
11. Kotea ʼae neʼe fai e Sakopo ke feala hana fakatokatoka mo Esau?
11 ʼE feala ke tou taʼofi he ʼu ako maʼuhiga mai te aluʼaga ʼae neʼe hoko kia Sakopo ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka. Neʼe mavae ia Sakopo mai te fenua ʼae neʼe tupu ai, lolotoga taʼu ʼe teitei 20. Pea neʼe fekauʼi e te ʼAtua he ʼaselo ke alu ʼo fakaha age ki ai ke liliu ki tona fenua. (Sen. 31:11, 13, 38) Kae ko te faʼahi ʼae neʼe fakatuʼania, he neʼe fia matehi ia ia e tona taʼokete ko Esau. (Sen. 27:41) Neʼe ‘mataku ʼaupito mo tuʼania’ ia Sakopo naʼa kei ita tona tehina kia ia. (Gen. 32:7) Kotea ʼae neʼe fai e Sakopo? ʼUluaki, neʼe faikole fakamalotoloto kia Sehova. Pea lua leva, neʼe ina momoli he ʼu meʼa ʼofa kia Esau. (Sen. 32:9-15) Pea ʼi tanā felaveʼi leva, neʼe fai e Sakopo he fakaʼapaʼapa kia Esau. Neʼe tulolo tuʼa fitu ia muʼa ʼo Esau. Neʼe ina fakaha te agavaivai pea mo te fakaʼapaʼapa, ʼo feala ai tana fakatokatoka mo tona tehina.—Sen. 33:3, 4.
12. Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Sakopo?
12 Kotou fakatokagaʼi te ʼu teuteu neʼe fai e Sakopo ʼi muʼa ʼo tana felaveʼi mo tona tehina pea mo te meʼa neʼe ina fai ʼi tana felaveʼi mo Esau. Neʼe kole e Sakopo ʼaki he agavaivai ia te tokoni ʼa Sehova. Pea neʼe ina fai ia meʼa fuli ke to lelei tana felaveʼi mo tona tehina. ʼI te felaveʼi ʼa te tau tehina, neʼe mole faiga ia Sakopo ke palalau mo Esau pe ʼe ko ai ʼae ʼe tonu peʼe hala. Ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sakopo, ke fakatokatoka mo tona tehina. ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia Sakopo?
ʼE TOU LAVA FAKATOKATOKA FEAFEAʼI MO ʼIHI?
13-14. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai moka ita he tahi kia tatou?
13 ʼE tou haʼele ʼi te ala ʼo te maʼuli, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼe tonu ai ke tou faiga ke tou fakatokatoka mo ʼotatou tehina. (Loma 12:18) Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai mo kapau neʼe tou fakamamahiʼi hotatou tehina? Ohage ko Sakopo, ʼe tonu ke tou faikole fakamalotoloto kia Sehova. ʼE feala ke tou kole age ke ina tapuakiʼi ʼatatou faiga ke tou fakatokatoka mo totatou tehina.
14 ʼE tonu ke tou toʼo he temi ke tou vakavakaʼi ia tatou totonu. ʼE feala ke tou fai kia tatou te ʼu fehuʼi ʼaeni: ‘ʼE au agavaivai koa ke tupu ai haku alu ʼo faifakalelei pea mo fakatokatoka mo toku tehina? Kotea ʼae ka logoʼi e Sehova pea mo Sesu mo kapau ʼe au faiga ke au fakatokatoka mo toku tehina peʼe ko toku tuagaʼane?’ Kapau ʼe tou fai kia tatou te ʼu taʼi fehuʼi ʼaeni, ʼe tou lotomalohi anai ke tou fakalogo kia Sesu ʼo tou agavaivai pea mo tou fakatokatoka mo totatou tehina. Tou faʼifaʼitakiʼi ia Sakopo.
15. He koʼe ʼe feala ke tou fakatokatoka mo totatou tehina mo kapau ʼe tou maʼuliʼi ia Efeso 4:2, 3?
15 Kotea ʼae neʼe feala ke hoko mo ka na pau la neʼe fialahi ia Sakopo ʼi te temi ʼae neʼe felaveʼi ai mo tona tehina? Neʼe mole feala ke nā fakatokatoka. Ka tou olo ʼo fakatokatoka mo totatou tehina, ʼe tonu ke tou agavaivai. (Lau ia Efeso 4:2, 3.) ʼE ui fenei ia Taaga Lea 18:19: “E faigataa age ni tehina e kovi i te ulu ki he kolo malohi, pea e tatau anatou ke mo ni ukamea fakamaumau o he fale hau.” Kapau ʼe tou agavaivai pea mo tou faifakalelei, ʼe feala ai ke tou hu ki he “kolo malohi.”
16. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi? Pea kotea tona tupuʼaga?
16 ʼE tonu ke tou fakakaukauʼi lelei pe kotea ʼae ka tou ui anai ki totatou tehina pea mo tona faʼahiga ui age. ʼI te temi ʼae ʼe tou olo ai ki ai, ʼe tonu ke tou faiga ke tou maʼu he ʼu felogoi lelei pea mo ia. ʼE lagi ina fai mai anai he ʼu palalau ʼe mole tou fia logo ki ai. ʼE feala pe ke tou iita pea mo tou kumi he ʼu takuʼaki. Kae kapau ʼe tou fai feia, ʼe mole feala anai ke tou fakatokatoka. ʼAua naʼa galo kia tatou, ʼe maʼuhiga age tatatou fakatokatoka 1 Ko. 6:7.
mo totatou tehina ʼi tatatou kumi pe ʼe ko ai ʼae ʼe tonu peʼe hala.—17. Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Gilbert?
17 Neʼe faiga tuʼumaʼu ia te tehina ko Gilbert ke tokalelei mo te tagata fuli. ʼE ina fakamatala fenei: “Neʼe lahi ʼoku fihifihia mo toku ʼofafine. Lolotoga taʼu ʼe lua, neʼe au faiga ke au palalau fakahagatonu ki ai ʼaki he fakatokatoka ke feala hamā toe felogoi.” Kotea te tahi faʼahi neʼe fai e Gilbert? “ʼI muʼa ʼo taku palalau mo ia, neʼe au faikole pea mo au ui ʼi toku loto ʼe mole tonu anai ke au ita moka ina fai mai he ʼu palalau kovi. Pea neʼe au iloʼi ʼe tonu ke au fakamolemole ki ai. Neʼe au iloʼi ʼe mole tonu ke au ui age ʼe au tonu kae neʼe tonu ke ma fakatokatoka.” Kotea ʼona fua ki muli age? Neʼe ui fenei e Gilbert: “ʼI te temi nei, kua tokalelei taku fakakaukau he ʼe au felogoi lelei mo toku famili katoa.”
18-19. Kapau ʼe kotou iita ki he tahi, kotea ʼae ʼe tonu ke kotou fai?
18 Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai mo kapau neʼe fakamamahiʼi tatou e hotatou tehina peʼe ko hotatou tuagaʼane? Kotou maʼuliʼi te ʼu fakatotonu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka. Kotou faikole kia Sehova ʼo kotou kole tona laumalie maʼoniʼoni ke tokoni atu ke kotou fakatokatoka.—Mat. 5:9.
19 ʼE tou lotofakafetaʼi ki te takitaki ʼo tatou e Sehova ʼaki ia Sesu Kilisito, te “pule ʼo te kokelekasio.” (Efe. 5:23) ʼE tou fia ‘fakalogo kia Sesu,’ ohage ko te apositolo ko Petelo, mo Sakopo pea mo Soane. (Mat. 17:5) Neʼe tou vakaʼi pe ʼe feafeaʼi hatatou fakalogo kia Sesu moka tou fakatokatoka mo hotatou tehina peʼe ko hotatou tuagaʼane neʼe ina fakamamahiʼi tatou. Kapau ʼe tou fai feia pea mo tou haga haʼele ʼi te ala ʼae ʼe ina taki ki te maʼuli, ʼe tou fiafia anai ʼi te temi nei pea mo tou maʼu he ʼu tapuakina heʼe gata ʼi te ka haʼu.
KATIKO 130 Tou Lotofakamolemole
^ pal. 5 ʼE fakalotomalohiʼi tatou e Sesu ke tou hu ʼi te matapa faveliveli ʼae ʼe ina taki ki te maʼuli. ʼE ina toe kole mai ke tou fakatokatoka mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane. Kotea te ʼu faigataʼaʼia ʼe tou tau mo ia moka tou faiga ke tou maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼaia? Pea ʼe tou lava tauʼi feafeaʼi te ʼu fihifihia ʼaia?
^ pal. 7 Vakaʼi te fehuʼi 6 ʼo te kaupepa lahi Te ʼu Fehuʼi ʼe 10 Mo ʼOna Tali ʼe Fai e Te Kau Tupulaga “ʼE Feafeaʼi Haku Tauʼi Te ʼu Fakaneke ʼo ʼOku Kaugā Ako?” pea mo te ʼata viteo ʼE Ke Lava Tauʼi Te ʼu Fakaneke ʼi te www.pr418.com. (Vakaʼi ʼATA VITEO > TUPULAGA.)
^ pal. 8 Ko ʼihi higoa neʼe fetogi.
^ pal. 56 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Kapau ʼe tou haga haʼele ʼi te ala “lauveliveli,” ʼe puipui anai tatou e te ʼu ʼa puipui ʼae ʼe foaki mai e Sehova. ʼE tou hao anai mai te ʼu tuʼutamaki ohage ko te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga, mo te ʼu fakakaugā kovi pea mo te ʼu fakaneke ke tou fai he ʼu ako maʼoluga ke lelei age totatou maʼuli.
^ pal. 58 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Neʼe loto moʼoni ia Sakopo ke fakatokatoka mo tona tehina ko Esau, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana tulolo tuʼa lahi ʼi ʼona muʼa.