Skip to content

Skip to table of contents

O Dapge Nyɛŋiabu Ni?

O Dapge Nyɛŋiabu Ni?

O ebee suge sɔ̄ buŋa ekpo Tɔ Baɛloo a bu zua ama ni? Lo a le wo, ɛp lo o dapge agara pya ebip ama naa e:

Jemes 5:11 nɛ i amunu dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ sɔ̄ a kɔ Jɛhova “ɛrɛ le beenyiɛ” le “toesaɛ̄”?

I suā kɔ nyɔɔ toesaɛ̄ Jɛhova ɛrɛ, a taɛ ye e’aaloo i pɔrɔ i nɛ. Kpa Jemes 5:11 doo kɔ i suā leere kɔ a gbī eyerebah i nɛ bu wereloo. I doo leere lo enɔ ye.—w21.01, p. 21.

Ena anua Jɛhova bee nɔɔ nɛɛ elu ekobee ani?

A doo lo ama nyɔɔ wereloo a ɛrɛ. Nɔɔnɔɔnu ama doo kɔ ye butɔ a kiisī bu efɛɛloo sa le nyɔɔ etaā. Ziī ziī nɛɛ a le butɔ a doo nu bu sīdee a gbaaloo nɔɔnɔɔnu ama suā nɛɛ a ɛrɛ ekpo lo edoo kpɛdumɛ biaɛfii sa su zaāsī bu doo nu alu ebiaɛfii a.—w21.02, p. 3.

Ena anua Pya Nɛɛ Kraist enwaɛ̄dɛɛ̄ loo kɛ̄ ba su fon yeā ue ma pya nɛɛ doo ani?

Lo ziī nɛɛ gbī esu dua nu yeā ue a le doo wo daānu, alu ebɛɛ̄ kɔ a sagɛ pya gbo eyii. Lo ama lu nu a aga sɔ̄ pya nɛɛ le bu eku eku pya aa yere ue ma ziī. (1 Tim 5:13) A ɛrɛnage nu bɔɔ a le bu yayaari ue ii suātɛ̄ leere, le su pya i wuga gbiā kpugi.—w21.03, p. 31.

Ena anua Bari bee lɛɛbaloo kɔ Jizɔs a tɔga sa u a?

Tuatua na kɔ, tɛ̄maloo eka Jizɔs loo te, bee lu e’agara pya Juu lɛɛ bu kaɛnu. (Gal 3:​10, 13) Eree baɛ na kɔ, Jɛhova gaa bee kpɔā Jizɔs baɛma sɔ̄ elu Gbɛnɛ Nɛɛ Tɛsī Ewɔp li deesī. E lo eree taa na kɔ, kɛ̄ Jizɔs bee tɔɔ̄ agara mmɛ loo luh doo tɔgɛ kɔ miɔŋɔ nɛɛ dapnage tɔɔ̄ agara kaɛlɛɛ ɛrɛgeba doā-ɛp a wa kpesī. (Job 1:9-11)—w21.04, pp. 16-17.

Ena o doo lo a naa waɛ emuɛ pya nɛɛ sɔ̄ o gaa zue ue a?

O dap piiga lo e’inaloo pya nɛɛ sɔ̄ ba wee le tɔ. O dapnage piiga lo ezue ue dɔɔ̄na kɛ̄. E o dapnage su dɔɔ̄na sīdee daā, doodoo ɛm kpa.—w21.05, pp. 15-16.

Ena nɛɛ lɛɛrɛtam Pɔɔl aa bee kɔ sɔ̄ a kɔ: “Mda tɛ̄maloo lok bee u loo lok” ani? (Gal 2:⁠19)

Lok Mozis bee doo kɔ alu emuɛ kɛ̄tɔɔ̄ a naa mmana a le loo miɔŋɔ nɛɛ sa ture Pya Izrɛl mmɛ loo Kraist. (Gal 3:​19, 24) Lo ama bee doo kɔ Pɔɔl a ɛrɛ yira bu Kraist. Bu dodoo wo, Pɔɔl “bee u loo lok”; Lok Mozis naa bee ye ɛrɛna bah ekpo loo.—w21.06, p. 31.

Bu mɛ sīdee na Jɛhova esere edoba kɛ̄ i nɛ kiiloo kɛ̄ e’egerebu doo a?

Jɛhova e’egerebu loo kɛɛ alu esu nua nyɔɔ ye bee, gbanasī ye ekpo a ɛrɛ lo ebɛɛ, lɛɛbeekɛɛ̄ loo pio pya ye miɔŋɔ, esah Pɔrɔ-edɔɔ̄ gaa kɔ, tɔga pya ye zooro a wereloo gaa tɛɛ̄ bu, kpokpoora ye lɛɛ loo pya ye gbo ba e’ua, kɛ̄ pya bag dogo biīnɛ pya dɔɔ̄na nɛ kɛ̄ doo, le kɛ̄ a gaa lu egbee pya nu a bee dɛm doo.—w21.07, pp. 9-12.

Amunu le edoba na Josɛf i sere kɛ̄ nɛ kiiloo egerebu a?

Josɛf bee egerebu sɔ̄ pya ye wuga bee ye doo pɔrɔ loo. Lo ama bee doo kɔ alu edɛrɛ ye esah ue sa alu eyere ye tɔ-kpɔgɔrɔ bie Ijipt bu pio zua.—w21.08, p. 12.

Amunu nyɔnyɔŋɛ kɛ̄ a tɔɔ̄dɔ nu na Hagai 2:6-9, 20-22 kɔ nu akiiloo a?

Dɛ̄dɛɛ̄ edonyɔɔ edora dogo a naa lee kumaloo yereue Buɛ̄-mɛnɛ, mɛ gbɛnɛ-edo nɛɛ elua ezuura nua loo kaka ue. Sɔ̄ sɔ̄ naa binia, kpɛdumɛ nyɔnyɔŋɛ dɛ̄dɛɛ̄ edonyɔɔ elu edoo sɔ̄ elu egbee wa sī.—w21.09, pp. 15-19.

Ena anua a naa lee kɔ i ɔloo sɔ̄ i aa kiisī lo esitam zue ue a?

Jɛhova muɛ kɛ̄ i gaa piiga doo, e a nia ye. Lo ii ɔloo ale ii gbaa, i ɛrɛ dum a naatah.—w21.10, pp. 25-26.

Bu mɛ sīdee na kpa Levitikɔs 19 ekobee i yerebah nɛ kɔ i su zuurabahtɔ̄ a kɔ: “Bɔɔlo lunaage kaɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ bui dogo” yere bu dogo ani? (1 Pit 1:15)

Naadaba ue ama aabu kpa Levitikɔs 19:2. Ye 19 ekobee tɔgɛ i gbɛnɛ-edo edoba akiiloo kɛ̄ i dap su ue a le bu 1 Pita 1:15 daānu ziī ziī biradee doo.—w21.12, pp. 3-4.