Wu sabu se Oghwa Odẹrẹ erẹ ẹgbukpe ọnana ne? Omarana, nie sẹ wu na sabu kpahenrhọ enọ enana:

Imwẹro ọgo yi James 5:11 ọ haphia ọke rọ ta taghene Jehova “o dje ẹguọlọ okokodo ọrhẹ arodọmẹ phia”?

E rheri taghene arodọmẹ yo mwu i Jehova harhomu edandan ọwan. James 5:11 ọ ji yẹ ọwan imwẹro taghene ẹguọlọ okokodo yo mwuie ha userhumu rẹn ọwan. O fori na hẹrokelie.—w21.01, p. 21.

Mesoriẹ i Jehova ọ ha ẹkwaphiẹrhotọre omẹgbanhon usun mwu?

Ẹguọlọ yo mwurien haye mwu. Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana ọ ha uphẹn rẹn ekruien nẹ aye i rhirhiẹ ye ọrẹ ufuoma ọrhẹ okugbe. Ohworho owuowu uvuẹn ekrun na rọ nyalele ẹkwaphiẹrhotọre ọnana, i rhe ọro brorhiẹn rọ kẹta, ọrhẹ ọrọ karo rọ nọ nyalele aye.—w21.02, p. 3.

Mesoriẹ o fo nẹ Ilele Kristi i jomarhotọre ọke aye a ha ifonu, ikọmputa yanghene ekwakwa erọrọ ra ha dje urhomu ruiruo?

Orhianẹ omizu ọ guọlọ ha aruẹ ekwakwa erana ruiruo, o fori nọ dabu djẹ okugbe yi. Ọrana ọnọ sabu bẹn orhianẹ ẹko ro dje urhomu vwe i buebun. (1 Tim. 5:13) O ji vwo imwofẹn ra na ghalẹ iyẹnrẹn ra vwa dabu rhe otọriẹ, ọrhẹ ọrẹ ana ha imizu ukoko na suẹyi.—w21.03, p. 31.

Me yẹ iroro ezẹko rọ lẹrhẹ i Jehova ha uphẹn rẹn Jesu no rioja ji hwu?

Iroro owu yẹ, arha kanren i Jesu mwu orhan, ọnọ sabu simi itu i Jew ne ephien. (Gal. 3:10, 13) Ọreva, Jehova o yono i Jesu rhẹ ẹrhẹ ye ro no rhiẹ Orherẹn Ọduado. Ọresa, fọkiẹ atamwu i Jesu o vwori te erhirhiẹ uhwu, no djephia taghene ituakpọ ina sabu sẹrorẹ atamwu aye udabọ edamuni egbogbanhon. (Job 1:9-11)—w21.04, pp. 16-17.

Me wu ne ruo orhianẹ wu vwa kiki mẹrẹn ihworho uvuẹn aghwoghwo na-a?

Wu na sabu bru aye ọke aye ine rhirhiẹ oghwa. Wu na ji sabu ghwoghwo uvuẹn ekete erọrọ. Ji damu ona ọrọrọ, jerẹ ileta ẹya.—w21.05, pp. 15-16.

Me yẹ ọnyikọ Paul ọ hariẹ mevirhọ ọke rọ ta: “Nyoma urhi yi mie hwu harẹn urhi”? (Gal. 2:19)

Urhi Moses o guolo ijẹgba ituakpọ phia, ji sun emọ Israel bru i Kristi na. (Gal. 3:19, 24) Ọnana no mwu i Paul rhiabọ dede Kristi. Fọkiẹ ọrana, Paul no “hwu harẹn urhi”; o vwo rho suie-en.—w21.06, p. 31.

Marhẹ i Jehova o ru dje udje rẹn ọwan kpahen ọre vwo edirin?

Jehova o diẹn ephien ra rhua vwe odẹ ye, ẹkparehaso ọdo-usuien, ẹkparehaso emọyen ezẹko, efian rẹ Echu ọ mọrọn banriẹn ọke ephian, ojẹriọ idibo yi, igbehian yen ri hwuru, ituakpọ re sehiẹn ereva aye, ọrhẹ ituakpọ re biomu emama i Jehova.—w21.07, pp. 9-12.

Obọdẹn udje ọgo yi Joseph o djephia kpahen erhionrin?

Ọ rioja osehiẹn uvuẹn abọ imizie. Ọrana yo soriẹ a mọren efian banriẹn, ji fiẹ rhẹ ekanron uvuẹn Egypt uvwre ẹgbukpe ezẹko.—w21.08, p. 12.

Aruẹ ekpogho ọgo yi Haggai 2:6-9, 20-22 ọ ta kpahen?

Egbamwa na e kwe kerhọ aghwoghwo Uvie na-a, ọrẹn ihworho buebun i rhe urhomẹmro na ne. Phẹrẹkpẹ, ene kpogho egbamwa na ọke arha ghwọghọ aye.—w21.09, pp. 15-19.

Mesoriẹ o vwo fo ne fiobọrhotọre uvuẹn owian aghwoghwo na?

Jehova ọ mẹrẹn omẹdamu ọwan, oma ọ ji merhiẹn. Orhianẹ e fiobọrhotọre yanghene oma ọ rhọ ọwa-an, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ.—w21.10, pp. 25-26.

Marhẹ Leviticus urhomu-ẹmriẹn 19 ono ru ha userhumu rẹn ọwan ha urhebro na: “Are i rhiẹ ihworho ri fonron uvuẹn ọsoso uruemru are” ruiruo? (1 Pet. 1:15)

Ọkezẹko a ha oghwẹmro ọrana nẹ Leviticus 19:2. Urhomu-ẹmriẹn 19, ọ ha idje buebun phia kpahen oborẹ ene ru ha 1 Peter 1:15 ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan kẹdẹkẹdẹ.—w21.12, pp. 3-4.