Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

K’ocikengire?

K’ocikengire?

Ka wacihanganyire okusoma enimero z’Ilabiro ly’Akalalizi z’ogu mwaka? Ololage erhi wanashuzagya kw’aga madoso:

Bici olwandiko lwa Yakobo 5:11 lurhuyemezize n’obwalagale omu kuderha oku Yehova “aba wa buzigire bunji bwenene” na wa ‘bonjo’?

Rhumanyire oku obwonjo bwa Yehova bunamushumye ababalire amagosa girhu. Olwandiko lwa Yakobo 5:11 lurhuyemezize n’obwalagale oku enyanya z’obuzigire anarhurhabale. Kuli kwinja rhuyige olwiganyo lwage.​—w21.01, buk. 21.

Bulya gurhi Yehova arhondezagya omupango guyerekine oku muntu mulebe abe nnawabo w’owundi?

Buzigire bwamushumagya ajire ntyo. Okuba nnawabo kunahashise omulala gwa Yehova gukole omu murhula n’omu njira erhalimo kavulindi. Ngasi mulala gukenga ogo mupango gwa Yehova gunamanye indi oshinganine okurhôla emihigo mizinda, na ndi wakalongoza abandi lyo bahikiriza eyo mihigo yarhôlagwa.​—w21.02, buk. 3.

Bulya gurhi Abakristu bashinganine babe masu lugenda okukolesa eprograme z’okurhuma emesaje oku telefone erhi oku ordinatere?

Erhi omuntu akakolesa eprograme z’okurhuma emesaje, ashinganine abe masu lugenda okucishoga bwinja abîra bage. Kwanaba kuzibu okujira ntyo omu cikundi c’amagana g’abantu. (1 Tm. 5:13) Kandi oko kwanalerha amazibu g’okulumiza emyanzi rhurhamanyiri bwinja n’okushumya bene wirhu baje omu by’oburhimbuzi.​—w21.03, buk. 31.

Bulya gurhi Yehova alekaga Yezu alibuzibwe anafê?

Burhangiriza, Yezu amanikwa oku murhi ly’akûla Abayahudi omu buheherere bwago-bwago balimo. (Gl. 3:10, 13) Bwa kabirhi Yehova akagikomereza Yezu oku mukolo gw’okuba Mudahwa Mukulu akahabirwe enyuma z’aho. Bwa kasharhu, olufû lwa Yezu lwayerekine oku bene bantu banaba bishwekerezi ciru akaba bali omu marhangulo madarhi. (Ayu. 1:9-11)​—w21.04, buk. 16-17.

Gurhi wakajira erhi akaba kuba kuzibu okubona abantu aha mwababwe amango oli omu mahubiri?

Wanakabalambagirira omu kasanzi balugibonekana aha mwababwe. Kandi wanashanja enafasi wakababonamo. Wanashanja enjira z’okubayigiriza, nk’okuyandikira abantu rhurhalugirhimana aha mwababwe amaruba.​—w21.05, buk. 15-16.

Bici entumwa Paolo yalonzagya okuganirira erhi ederha ntya: “Kugerera irhegeko nafîre enyanya z’irhegeko”? (Gl. 2:19, NWT)

Irhegeko lya Musa lyayerekine n’obwalagale oku bene bantu barhaba bimana lyanaheka aba Israheli kuli Kristu. (Gl. 3:19, 24) Oko kwarhuma Paolo ayemera Kristu. Omu kujira ntyo, Paolo aderha erhi “kugerera irhegeko nafîre”; irhegeko lirhacigwerhe buhashe kuli ye.​—w21.06, buk. 31.

Gurhi Yehova ayerekinemwo oku ali lwiganyo lwinja lw’okulembera?

Yehova alembire izinga lyahizirwe okw’izino lyage, okuhagalika ehaki yage y’okurhambula, obugoma bw’abana bage baguma na baguma, obunywesi nkununu bwa Ibilisi, amalibuko g’abakozi bage bazigirwa, okuberulwa n’abîra bage enyanya z’olufû, okubona banya-nkola maligo bali balibuza abantu, n’okubona abantu bali bashereza ebi alemire.​—w21.07, buk. 9-12.

Lwiganyo luhi lwinja Yozefu asizire lw’okulembera?

Alembera okukolerwa okurhashinganini na bene wabo. N’oko kwarhuma bamushobeka eby’obunywesi bamukweba n’omu mpamikwa e Misri kasanzi ka myaka minji.​—w21.08, buk. 12.

Kudundaganya kuhi kw’olwiganyo kulebirwe omu Hageyo 2:6-9, 20-22?

Amashanja gali galahira okuyankirira omwanzi g’Obwami, cikone hali abantu bali bayankirira bwinja okuli. Hano hofi-hofi amashanja gadundaganywa obuzinda hano gasherezibwa.​—w21.09, buk. 15-19.

Bulya gurhi rhurhakwanini okurhama omu kuhikiriza omukolo gwirhu gw’amahubiri?

Yehova anabone obushiru bwirhu, n’oko kunamushagaluse. Erhi rhwakabula burhama erhi kuleka, rhwanasarule obuzine bw’ensiku n’amango.​—w21.10, buk. 25-26.

Gurhi ecitabu ca Bene-Levi cigabi ca 19 cakarhurhabala okukakolesa er’ihano: “Mube batagatifu omu lugendo lwinyu lwoshi”? (1 Pt. 1:15)

Byanahashikana Petro akolesagya enderho ziri omu Bene-Levi 19:2. Eco cigabi ca 19 cirhuyeresire njira nyinji rhwakakolesamwo olwandiko lwa 1 Petro 1:15 omu kalamo kirhu ka ngasi lusiku.​—w21.12, buk. 3-4.