1. Oñgeni ombunga ya Tiaku ankho ikahi?

TIAKU, ondenge ya Sesusi wekulilile mombunga yapama motyili. * Tate yae Suse na me yae Maliya ankho vehole unene Siovaa, avalingi atyiho opo vemufende. Tiaku ankho una vali otyipuka otyikuavo otyiwa. Omukulu wae tyina ankho amekulu, makala Mesiya walaelwe. Okuatyitilwa mombunga elao limwe enene Tiaku ali nalio!

2. Ovipuka patyi Tiaku ankho amona komukulu wae viemuhuvisile?

² Tiaku ankho una ovipuka ovinyingi amona komukulu wae ankho vipondola okumuhuvisa. (Mat. 13:55) Mongeleka, Sesusi ankho wii nawa Ovihonekwa. Atee umwe puetyi ankho ena vala omanima 12, wahuvisile ovalongesi vovitumino vomo Selusalei. (Luka 2:46, 47) Tyipondola Tiaku hamwe ankho uhonga na Sesusi omavai. Ine ankho vahonga aveho omavai, opo wanoñgonokele umwe nawa omukulu wae. Omukuatate Nathan H. Knorr ankho upopia okuti: “Ulilongesila vala ovipuka ku mukuenyi tyina uundapa nae.” * Tupu Tiaku wamuene okuti ‘ounongo wa Sesusi utualako okuliyawisa, atualako okukula, nokupandwa na Huku novanthu.’ (Luka 2:52) Mokonda yotyo, tupondola okusoka okuti hamwe Tiaku wali umwe povanthu votete vakalele ovalongwa va Sesusi. Mahi hatyoko.

3. Oityi mokutala Tiaku nae asokele etyi Sesusi ehimbika ovilinga viae viokuivisa?

³ Tiaku kakalele omulongwa wa Sesusi, etyi Sesusi eli pano pohi. (Suau 7:3-5) Etyi ombunga ya Sesusi vemupopia okuti  “wakala otyova” mokutala na Tiaku ankho otyo asoka. (Malu. 3:21) Tupu petupu natyike tyilekesa okuti Tiaku ankho una me yae Maliya etyi Sesusi ekahi nokupapelwa momuti wemone. — Suau 19:25-27.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Mahi konyima pahe Tiaku akala nekolelo mu Sesusi, atee umwe akala omukulu wewaneno ankho ulingwa onthilo. Monthele ei, matutale ovipuka vivali tulilongesila ku Tiaku: (1) omokonda yatyi tuesukisila okutualako okuliola omutima? (2) oityi tuna okulinga opo tukale ovalongesi ovanongo vondaka ya Huku?

5. Oityi Tiaku alingile etyi Sesusi atutiliswa emumonekela?

⁵ Onalupi Tiaku akala omulanduli wa Sesusi? Etyi Sesusi atutiliswa ‘aende ku Tiaku, konyima pahe aende kono apositolu ambuho.’ (1 Kol. 15:7) Okutuka apa Sesusi emumonekela, Tiaku akala omulanduli wae. Etyi ono apositolu vekahi nokukevelela vanengulilwe ononkhono mba Huku mo Selusalei, na Tiaku ankho opo eli. (Ovil. 1:13, 14) Konyima, Tiaku nae akala umwe pononkhalamutwe Mbovakilisitau potyita tyo tete. (Ovil. 15:6, 13-22; Gal. 2:9) Etyi enima 62 P.K. lihungi popepi, kononkhono mba Huku, Tiaku ahonekela omukanda Ovakilisitau ovalembulwa. Omukanda oo utukuatesako atuho hono, tyilinge matuende keulu, tyilinge matukakala pano pohi. (Tia. 1:1) Omuhipululi umwe wo potyita tyo tete utiwa o Josefo, wapopia okuti omunene-nakwa omu Sundeu utiwa o Anania oe watumine okuipaa Tiaku. Etyi aipawa ankho kenekulupe-ale. Tiaku watuaileko okukala omukuatyili ku Siovaa atee amanuhula ovilinga viae pano pohi.

6. Oityi tyalingile Tiaku tyelikalela netyi tyalingile ononkhalamutwe mbonongeleya?

⁶Tiaku ankho weliola omutima. Oityi tupopila ngotyo? Tutalei oñgeni etyi tyalingile Tiaku tyelikalela netyi tyalingile ononkhalamutwe mbonongeleya. Etyi Tiaku amona ovipuka vilekesa okuti tyili-tyili Sesusi Omona wa Huku, nomutima weliola etavela. Mahi ononkhalamutwe mbonongeleya mo Selusalei hatyoko valingile. Soka ankho vetyii umwe okuti Sesusi watutilisa Lasalu. Mahi no ngotyo avehetavela okuti Sesusi watumwa na Huku. Atee umwe avahande okuipaa Sesusi na Lasalu yatyo. (Suau 11:53; 12:9-11) Konyima yetyi Sesusi atutiliswa, avahande  okutyiholeka kovanthu. (Mat. 28:11-15) Mokonda ankho velipakako, avaanye Mesiya.

7. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika okulipakako?

⁷Etyi tulilongesila-ko: wahakale omunthu wokulipakako, tavela okulongeswa na Siovaa. Ngeetyi ouvela upondola umwe okunyona omutima awahavete vali nawa, okulipakako tyipondola umwe okunyona omutima wetu, na tyina Siovaa etululika, etyi eli nokutupopila atuehetyitavela. Otyo ova faliseu valingile ngotyo. Ankho vatena omitima, atee umwe avehetavela ovipuka vilekesa okuti Sesusi omona wa Huku. (Suau 12:37-40) Soka etyi vaanya okuti Sesusi omona wa Huku, avapumbwa umwe omphitilo yokukamona omuenyo wahapu. (Mat. 23:13, 33) Naina otyiwa tutualeko okuyeka Ondaka ya Huku nononkhono mbae, mbutukuateseko okukala novituwa oviwa. Tupu otyiwa tukale nomalusoke omawa maetukuatesako okulinga ovipuka oviwa! (Tia. 3:17) Mokonda Tiaku ankho weliola omutima, wetavelele okulongeswa na Siovaa. Iya ngetyi matulilongesa monthele ei, mokonda ankho weliola omutima akala omulongesi omunongo wondaka ya Huku.

8. Oityi matyitukuatesako okukala ovalongesi ovanongo vondaka ya Huku?

⁸ Tiaku ankho kalongesilwe monosikola ononene. Ngetyi ovo Petulu na Suau ankho ovanthu vahatangele unene monosikola, ononkhalamutwe mbonongeleya tupu ankho vetyii okuti Tiaku nae ‘katangele monosikola ononene.’ (Ovil. 4:13) Mahi no ngotyo Tiaku ankho omunongo pokulongesa. Otyo tutyimona nawa tyina tutanga omukanda ahoneka. No onthue pamwe katuatangele monosikola ononene, mahi no ngotyo Siovaa utukuatesako nononkhono mbae neongano liae, no onthue atukala ovanthu valongesa nawa. Matutale ongeleka ongwa ya Tiaku netyi tulilongesila-ko.

9. Oñgeni Tiaku ankho alongesa?

⁹Tiaku ankho kapopi onondaka mbalema mbupuiya okumbunoñgonoka. Mokonda yotyo, ovanthu ankho alongesa vanoñgonoka etyi vesukisa okulinga, no ñgeni vena okutyilinga. Mongeleka, tala vala onondaka Tiaku apopilile Ovakilisitau etyi ati kavapondola okupakela onkhongo vana vevelinga onya.  Wati: “Onthue tupopia konthele ya vana vakoleleyile okuti: “Vena ehambu.” Onwe mueiva ekoleleyo lya Sobe, iya amumono etyi Siovaa emupele, tyetyi Siovaa una oluembia olunene nokankhenda.” (Tia. 5:11) Tala okuti etyi Tiaku apopia wetyipola Mondaka ya Huku Ombimbiliya. Tiaku wakuatesileko ovanthu Nondaka ya Huku, okunoñgonoka okuti Siovaa uyamba vana vakoleleya movitateka avatualako noukuatyili ngetyi tyalingile Sobe. Tiaku wetyivilile okulongesa etyi ahanda nonondaka mbapepuka mbuivala nawa. Mokualinga ngotyo, kelinkhimanekele, mahi wankhimanekele Siovaa.

10. Tyina tulongesa, oñgeni tupondola okuhetekela Tiaku?

¹⁰Etyi tulilongesila-ko: Longesa etyi tyiivala, mahi otyipolo Mondaka ya Huku. Etyi tuhanda hakuhuvisa ovanthu novipuka twii, mahi okuvekuatesako avanoñgonoka okuti Siovaa oe wii ovipuka ovinyingi, tupu wesuka navo. (Loma 11:33) Apeho tuesukisa okulinga ononkhono mbokulongesa etyi tyili Mondaka ya Huku. Mongeleka, katupondola okupopila ovalongwa vetu okuti, ine ame ñgeno nalinga ñga. Mahi etyi tuesukisa okulinga okuvekuatesako nonongeleka mbuli mo Ndaka ya Huku, okunoñgonoka etyi Siovaa asoka. Ine tulinga ngotyo, ovalongwa vetu mavanoñgonoka okuti, vena okuhambukiswa Siovaa, hanthueko vokuna nokuvelongesa.

11. Ovitateka patyi Ovakilisitau vamwe ankho vena? Iya oityi Tiaku evepopilile valinge? (Tiaku 5:13-15)

¹¹Tiaku tyina ankho apopia novanthu uveviukilila umwe. Momukanda Tiaku ahoneka, tyimoneka umwe nawa okuti ankho wii ovipuka ovakuatate vae valinga, mokonda yotyo eveviyula. Mongeleka, Ovakilisitau vamwe ankho vaseta okuendela muetyi valongeswa. (Tia. 1:22) Ovakuavo ankho vena okapungulula, vayemba kovahona. (Tia. 2:1-3) Vamwe ankho vapopia vala tyihasoko. (Tia. 3:8-10) Tiaku ankho utyii okuti namphila ovakuatate valinga ovipuka viahaviukile mahi vapondola okupiluluka. Mokonda yotyo, eveviyula nokankhenda mahi eveviukilila umwe, atee evepopila vakapopie novakulu vewaneno vevekuateseko. — Tanga Tiaku 5:13-15.

12. Okutyi tuesukisa okusoka pokukuatesako ovalongwa vetu?

¹²Etyi tulilongesila-ko: Kuatesako vakuenyi, mahi tupu kala nonthumbi yokuti mavapiluluka. Ovalongwa vetu pamwe tyipondola okuvepuiya okuendela muetyi tuvelongesa. (Tia. 4:1-4) Pamwe vaseta okulinga ovipuka oviwa vihambukiswa Siovaa. No onthue tuesukisa okukola omutima nga Tiaku atuhaholeka ovipuka ovalongwa vetu vesukisa okuyeka-po. Tupu tuesukisa okusoka okuti mavapiluluka, nokukala nonthumbi yokuti Siovaa makokela kwe ovanthu veliola omutima evekuatesako okulinga ovipuka vikahi nawa. — Tia. 4:10.

13. Ngetyi tyipopia Tiaku 3:2, nokatoi, oityi Tiaku ankho ei?

¹³Tiaku ankho kelipakeko. Namphila ankho velikuai na Sesusi, tupu ankho una ovilinga ovinyingi, mahi kasokele okuti omunene vali ku vakwavo. Ankho wiihana vakwavo okuti ‘ovakuatate vange ononthyolwe.’ (Tia. 1:16, 19; 2:5) Tupu ankho kelilekesa ku vakwavo ngatyina ahapengesa. Etyi apopia okuti “onthue atuho ovikando ovinyingi tulinga oviponyo,” nae muene welipaka-po. — Tanga Tiaku 3:2 nokatoi.

14. Omokonda yatyi tuesukisila okutavela okuti no onthue tupengesa?

¹⁴Etyi tulilongesila-ko: Hinangela okuti atuho tuvakuankhali. Katupondola okusoka okuti tuvanene vali ku vana tulongesa.  Omokonda yatyi? Omokonda ine tulilekesa kovalongwa vetu ngatyina uti katupengesa, vapondola okusoka okuti nainyo kamavetyilivili okuhambukiswa Siovaa. Mahi tyina tupopila omulongwa wetu okuti, hapeho tyapepuka okuendela monondongwa mbo Mbimbiliya, atumupopila umwe nawa oñgeni Siovaa etukuatesako, matyimukuatesako okulitala okuti nae metyivili okuumbila Siovaa.

15. Ononthengele-popia Tiaku ankho apopia mbukahi ñgeni? (Tiaku 3:2-6, 10-12)

¹⁵Tiaku ankho ulongesa nononthengele-popia mbuhika komitima viovanthu. Tyili Tiaku ankho ukuatesuako umwe no nonkhono mba Huku, mahi tupu tyipondola tyemukuatesileko okupopia ononthengele-popia mbukahi nawa, okulilongesa ononthengele-popia mbo mukulu wae Sesusi. Ononthengele-popia Tiaku ahoneka momukanda wae, mbapepuka okumbunoñgonoka. — Tanga Tiaku 3:2-6, 10-12.

16. Omokonda yatyi otyiwa okulongesa nononthengele-popia mbuhika komitima viovanthu?

¹⁶Etyi tulilongesila-ko: Longesa nononthengele-popia mbuhika komitima viovanthu. Tyina tulongesa nononthengele-popia mbuhika komitima viovanthu, ovanthu kamavetyiivi vala, mahi tupu mavalingi ngatyina vetyiete. Vanoñgonoka etyi tuhanda okuvelongesa. Tyivekuatesako okuhinangela okuti, otyili Tyombimbiliya tyesukisa unene. Sesusi ankho omunongo kononthengele-popia, ondenge yae Tiaku emuhetekela. Pahe matulilongesa onthengele-popia ike ya Tiaku, atutale omokonda yatyi tupopila okuti onthengele-popia oyo ikahi nawa.

17. Omokonda yatyi tupopila okuti onthengele-popia ili mu Tiaku 1:22-25 ikahi nawa?

¹⁷ Tanga Tiaku 1:22-25. Onthengele-popia yomunthu ulitalela motyilivandyelo Tiaku apopia ikahi nawa. Tiaku ankho wiii nawa etyi ahanda okutulongesa. Ankho uhanda okutulongesa okuti okutanga Ondaka ya Huku tyitukuatesako. Mahi okutanga vala katyituuka, tupu tuesukisa okulinga etyi tukahi nokulilongesa. Onthengele-popia Tiaku apopia yomunthu ulitalela motyilivandyelo, ovanthu ankho veinoñgonoka umwe nawa mokonda otyilivandyelo vetyii. Oityi ankho ahanda okulongesa? Ankho uhanda okupopia okuti, ine omunthu umwe ulitalela motyilivandyelo  amono umwe okuti pena apa esukisa okuliviukisa, mahi ahalingi natyike, utupu etyi alinga. Tyelifwa notyo, tyina tutanga Ondaka ya Huku atumono okuti tuesukisa okuviukisa ovituwa vietu mahi atuhetyilingi, opo katualingile natyike.

18. Ovipuka patyi vitatu tuesukisa okulinga tyina tulongesa nononthengele-popia?

¹⁸ Tyina tulongesa nononthengele-popia tuesukisa okuhetekela Tiaku mokulinga ovipuka evi vitatu: (1) Okupopia onthengele-popia yelikuata netyi ukahi nokulongesa. (2) Okupopia onthengele-popia iiwe na ava ukahi nokulongesa. (3) Okupopia onthengele-popia yayandyuluka nawa. Ine okupopia ononthengele-popia mbukahi nawa tyikupuiya, katale momukanda Indice das Publicações de Torre de Vigia. Pana pokuati “ilustrações,” movasi-po ononthengele-popia ononyingi upondola okulongesa nambo. Hinangela okuti ononthengele-popia mbukahi ngomakanutu (omambako). Mbutukuatesako okuivalesa vali nawa etyi tulongesa. Mahi inkha upopia ovipuka ovinyingi, ovanthu mavanguanguana. Tuesukisa okulinga ononkhono mbokulongesa nawa, mahi katutyilingi na tulinkhimaneke, tutyilinga tukuateseko ovanthu veye mombunga ya Siovaa ina ehambu.

19. Oityi matyilekesa okuti tuhole ovakuatate vetu?

¹⁹ Onthue katukahi nga Tiaku ankho una omukulu wae uhena nkhali, mahi no ngotyo tuna ehambu liokuumbila Siovaa, kumwe novakuatate vetu nonomphange. Tulekesa okuti tuvehole, tyina tukala omapanga avo, na tyina tulilongesila kuvo, na tyina tuundapa navo movilinga viokuivisa nokulongesa. Tyina tuhetekela Tiaku, okukala novituwa oviwa nokulinga ononkhono mbokulongesa nawa, matukuatesako ovanthu veliola omutima, okukala omapanga a Siovaa atumuetela omunkhima.