1. Marhẹ wu ne dje ekrun i James lele?

JAMES, re vwiẹ kpahen Jesu, ọ ghwanranren uvuẹn ekrun ra fuevwan ga i Jehova. * Eri vwiẹriẹ, Joseph ọrhẹ Mary, i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova omamọ, ji damoma ga ye te ekete omẹgbanhon aye o teri. James o ji vwo ebrurhọ ọrọrọ—omizie ọkpako yo no rhiẹ i Messiah re ve kpahen na. Ghini uphẹn oghẹnrensan ri James o rhiẹ usuẹn ekrun ọrana!

2. Iroro ego yi James o vwori rọ rhọ lẹrhiẹ hẹrokele omizie ọkpako?

² James o vwo iroro buebun rọ nọ lẹrhiẹ hẹrokele omizie ọkpako. (Matt. 13:55) Jerẹ udje, ọke i Jesu ọ ha ẹgbukpe 12, ọ dabu rhe Eyaya Ọfuanfon na fiotọre, te erhirhiẹ ro gbe iyono ri ha i Jerusalem unu. (Luke 2:46, 47) Ọkezẹko, James o leli Jesu wian owian ikapita. Orhiomaran, nọyẹ ọ dabu rhe omizie rhọ uvwre ọke ọrana. Ọgbọ buebun, Nathan H. Knorr, ọ ta taghene, “we rhe kpahen ohworho rhọ ọke we lelie wian kugbe.” * James ọnọ ji sabu djokarhọ taghene “Jesu nọ dua riaro ọrẹ ẹghwanren ọrhẹ ọrẹ ugboma, oma nọ jeghwai merhen Osolobrugwẹ ọrhẹ ituakpọ kpahiẹn.” (Luke 2:52) Omarana, ana sabu roro taghene James ono rhiẹ usuẹn ihworho erukaro ri rhiẹ idibo i Jesu. Ọrẹn, rhẹ omaran ọ phia lele-e.

3. Marhẹ i James o ru lele ọke i Jesu ọ tuẹn owian aghwoghwo yi rhọ?

 ³ Ọke i Jesu ọ tuẹn owian aghwoghwo yi rhọ, James o rhiẹ owuọwan usuẹn odibo yi-i. (John 7:3-5) Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene James owuọwan usuẹn imizu i Jesu ri tare taghene ‘iroro i Jesu ọ gba-a.’ (Mark 3:21) Habaye, o vwo ekete rọ tariẹ taghene James o mevi kẹrẹ izie, re se Mary, ọke re kpe i Jesu mwu orhan oja na-a.—John 19:25-27.

4. Me ye ne yono kpahen?

⁴ Ọke oru, James no vwo esegburhomẹmro kpahen Jesu, ji rhiẹ owuọwan usuẹn era kobaro uvuẹn ukoko Ilele Kristi erukaro. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ekwakwa eva ra na sabu yono mie James: (1) oborẹ ọsoriẹ o fo ne vi vwo omeriotọre ọrhẹ (2) oborẹ ene ru rhiẹ omamọ iyono.

5. Me yi James o ruru ọke i Jesu ra rhọmọren ọ homaphia riẹn hin?

⁵ Ọkiọgo yi James o rhiẹ odibo i Jesu ro vwo atamwu? Ọke ra rhọmọ i Jesu nuhwu hin, “nọ homaphia rẹn James, ọke oru harẹn inyikọ na ephian.” (1 Cor. 15:7) Ọke rọ homaphia rẹn James hin, yi James o rhiẹ odibo i Jesu. Ọ ha avwaye ọke inyikọ na, a hẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon re ve kpahen na uvuẹn obuvun owu obẹ Jerusalem. (Acts 1:13, 14) Ọke oru, James no vwo uphẹn rọ ga usuẹn ugboma usuon ọrukaro na. (Acts 15:6, 13-22; Gal. 2:9) Bọmọke ẹgbukpe 62 C.E. o ki te, Jehova no mwurien ya ileta vwe Ilele Kristi ra djẹha. Ileta ọrana ọ ji ha userhumu rẹn ọwan inyenana, sẹ ene riẹ odjuwu yanghene ene rhirhiẹ otọrakpọ na. (Jas. 1:1) Ọgba irherhe owu re se Josephus ro rhiẹ onyẹ i Jew, ọrhọ ya taghene Orherẹn Ọduado Ananias Ọrọ kokamu ro rhiẹ onyẹ Jew, yo jurhi taghene e kpe James hwu. James ọ sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova te ẹdẹ ro hwu ji riẹ odjuwu.

6. Izede ọgo yi James o ru vẹnẹ ilori ẹga na uvuẹn ọke ọnẹyen?

⁶James o vwo omeriotọre. Mesoriẹ ana sabu ta omaran? Roro kpahen ovẹnẹ rọ ha uvwre oborẹ i James ọ kpahenrhọ ye lele rẹn Jesu ọke oru, ọrhẹ oborẹ ilori ẹga buebun ọke ọrana i kpahenrhọ ye lele. Ọke i James ọ mẹrẹn imwẹro ri fiotọre taghene Jesu yẹ Ọmọ Osolobrugwẹ, no kwerhọ ye. Ọrẹn, ilotu  irherẹn na ri ha Jerusalem e ruẹ omara-an. Jerẹ udje, aye i rheri taghene Jesu yọ rhọmọ i Lazarus nẹ uhwu. Ukperẹ aye ine kwe taghene Jehova yo dje i Jesu rhe, aye na damoma aye ine kpe i Jesu ọrhẹ Lazarus hwu. (John 11:53; 12:9-11) Ọke ra rhọmọ i Jesu nẹ uhwu ọke oru, aye na damoma aye ine tienu rẹn ihworho. (Matt. 28:11-15) Fọkime ilori ẹga erana a kparoma, aye ni tiẹn i Messiah na.

7. Mesoriẹ o fo na kẹnoma rẹn omẹkpare?

⁷Oborẹ e yonorin: Tiẹn omẹkpare, rhiẹ ohworho i Jehova ono yono. Jerẹ oborẹ emiamo ọnọ sabu lẹrhẹ ọmudu onyakpọ ja wian serhọ, omẹkpare ọnọ sabu lẹrhiẹ bẹn rẹn ọwan ra na huvwele ọkpọvi Jehova. Otu i Pharisee na i ha uphẹn rẹn ọmudu aye nọ gbanhon te erhirhiẹ aye i vwe kwe mẹrẹnvwrurhe taghene Jesu o vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, taghene ọye jẹ Ọmọ Osolobrugwẹ. (John 12:37-40) Ọrana erhirhiẹ imwofẹn, fọkime ọ lẹrherẹ aye je vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (Matt. 23:13, 33) Omarana, ọ ghanranren omamọ na ha uphẹn rẹn Baibol na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na, no sun iruemru ọwan ji hobọte iroro ọrhẹ orhienbro ọwan! (Jas. 3:17) Fọkime James ọ homariotọre, nọ ha uphẹn rẹn Jehova no yonie. Jerẹ oborẹ ene yono kpahen, fọkiẹ omeriotọre ọnẹyen, no rhiẹ omamọ oyono.

8. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ omamọ iyono?

⁸ James o riẹ isukuru eduado-o. Ilori ẹga ri havwiẹ ọke i Jesu, i ji ha aruẹ ukẹro aye e ni ọnyikọ Peter ọrhẹ John e nie—ohworho ‘kpekpa ro vwo riẹ isukuru.’ (Acts 4:13) Ọrẹn, James no rhiẹ omamọ oyono, jerẹ oborẹ a mẹrẹnvwrurhe nyoma ọbe i Baibol rọ yare ro vwo odẹ ye. Jerẹ James, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene e riẹ isukuru kodo-o. Udabọ ọrana, nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọrhẹ uyono rẹ ukoko yi ọ yẹ ọwan, ana ji sabu rhiẹ omamọ iyono. Jene yono kpahen udje i James o djeri, ro rhiẹ omamọ oyono, ọrhẹ oborẹ ene ru hẹrokelie.

9. Marhẹ wu ne dje ona uyono i James lele?

 ⁹James ọ ha ẹmro ọrhẹ idjedje ra bẹn re ne vwẹruọ ye ruiruo-o. Omarana, ihworho ra kerhọ ye i rhe oborẹ aye ine ruo, ọrhẹ oborẹ aye ine ruie lele. Jerẹ udje, roro kpahen izede ọlolọhọ ri James o yono taghene Ilele Kristi, i mwuegbe aye ina rioja osehiẹn vabọ ekwẹre. Ọrhọ ya: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri vwo edirin. Are i rhon kpahen edirin i Job, are i jeghwai mẹrẹn ebrurhọ ri Jehova ọ yẹriẹ, taghene i Jehova o dje ẹguọlọ okokodo ọrhẹ arodọmẹ phia.” (Jas. 5:11) Djokarhọ taghene James ọ bọn iyono rọ haphia kpahen Eyaya Ọfuanfon na. Ọ ha Ẹmro Osolobrugwẹ ha userhumu rẹn ihworho ra kerhọ ye, rhe taghene Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn eri vwo atamwu kpahiẹn jẹrẹ i Job. James ọ ha uyono ọghoghanren ọrana phia nyoma ẹmro ọrhẹ idjedje elolọhọ. Nyoma ọrana, nọ ha ujiri vwe i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ omayen.

10. Me yẹ izede owu ene ru hẹrokele i James ọke re yono awọrọ?

¹⁰Oborẹ e yonorin: Ha ẹmro elolọhọ ọrhẹ Baibol na ruiruo. Ọke re yono awọrọ, e vwe dje kpahen oborẹ e rhe kodo te-e, ukpomaran e dje rẹn aye oborẹ i Jehova o rheri, ọrhẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen aye. (Rom. 11:33) Ana sabu ru te omaran, nyoma ra na ha i Baibol na ruiruo ọke re yono awọrọ. Jerẹ udje, ukperẹ ana ta rẹn ihworho ra ha i Baibol na yono oborẹ ene ruo orhianẹ a ha erhirhiẹ aye, o fori na ha userhumu rẹn aye roro kpahen idje ri ha Baibol na, ji vwẹruọ oborẹ i Jehova o roro. Ọke ọrana, aye ni ne vwo oruru aye ine ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ ọwan.

11. Ebẹnbẹn ego ye imizu ezẹko e rhieromẹrẹn uvuẹn ọke i James, urhebro ọgo yọ yẹre aye? (James 5:13-15)

¹¹James o rhe kpahen ebẹnbẹn awọrọ. Nyoma ileta rọ yare, o fiotọre taghene James o rhe kpahen ebẹnbẹn Ilele Kristi e rhiẹromẹrẹn, nọ ji yẹ aye ọkpọvi kpahen oborẹ aye ine ru nyerẹn ghele aye. Jerẹ udje, Ilele Kristi ezẹko, i vwe kiki ha urhebro ruiruo-o. (Jas. 1:22) Ezẹko e ni edafe ruẹ. (Jas. 2:1-3) Ọrẹn awọrọ, i vwa sabu sun ẹmro aye-e. (Jas. 3:8-10) Ilele Kristi erana i vwo ebẹnbẹn eduado, ọrẹn James ọ sẹrerhumuji aye vwo-o. Ọ ha urhebro yi phia izede esiri, ọrẹn ọ ta rẹn oborẹ o fori nẹ aye i ru, jeghwai jirie rẹn eri guọlọ userhumu ọrọrọ nẹ aye i bru ekpako na.—Se James 5:13-15.

12. Marhẹ ene ru sẹrorẹ uruemru ro serhọ ọke ra ha userhumu rẹn ihworho re yono?

¹²Oborẹ e yonorin: Rhe kpahen ebẹnbẹn awọrọ, ji ha ukẹro ro serhọ ni aye. Ọnọ sabu bẹn rẹ ihworho buebun ra ha i Baibol na yono, ina ha urhebro yi ruiruo. (Jas. 4:1-4) Ọnọ sabu ha ọke aye ina ha iruemru Olele Kristi wene iruemru esọsọ aye i vwori. Jerẹ i James, o fori ne fiudugbere ta rẹn ihworho ra ha i Baibol na yono, ekete ro fo nẹ aye i ruẹ ewene. O ji fo na sẹrorẹ uruemru ro serhọ, ji hẹroso i Jehova taghene ono tiẹ ihworho ri vwo omeriotọre ha, jeghwai yẹ aye omẹgbanhon aye i guọlọre nẹ aye i ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn aye.—Jas. 4:10.

13. Jerẹ oborẹ ọ ha James 3:2, me yi James ọ mẹrẹnvwrurhe?

¹³James ọ ha ukẹro ro serhọ ni omayen. James o roro taghene ọye ọ ghanren ghwẹ Ilele Kristi erọrọ, fọkime ọye omizu i Jesu yanghene fọkiẹ uphẹn ẹga ro vwori-i. O se imizu na, “imizu mẹ  mi vwo ẹguọlọ kpahen.” (Jas. 1:16, 19; 2:5) O djephia taghene ọye ọ gbare-e. Ukpomaran, ọ ha omayen ba ye ọke rọ ta: “Ọwan ephian e ruẹ sọ ọgbọ buebun.”—Se James 3:2.

14. Mesoriẹ ene vi kwe orusọ ọwan?

¹⁴Oborẹ e yonorin: Karorhọ taghene ọwan ephian iruedandan. O fo ne roro taghene e rhomu ghwẹ ihworho re yono-o. Mesoriẹ? Arha lẹrhẹ ihworho re yono roro taghene e vwe ruẹ sọ-ọ, aye ine roro taghene aye i sabu ruẹ oborẹ i Jehova ọ guọlọre-e. Ọrẹn, arha ta urhomẹmro taghene ọ ji bẹn rẹn ọwan ọkezẹko ra na nyalele iruemru-urhi Baibol na, ji dje kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ebẹnbẹn ọwan kparobọ, na na ha userhumu rẹn ohworho re yono mẹrẹnvwrurhe taghene ọnọ ji sabu ga i Jehova.

15. Marhẹ wu ne dje kpahen idje ri James ọ ha ruiruo lele? (James 3:2-6, 10-12)

¹⁵James ọ ha idje ri mwidjẹn ruiruo. O vwo ẹfro taghene ẹhẹn ọfuanfon na ọ ha userhumu riẹ-ẹn, ọrẹn ọkezẹko o ji yono ekwakwa buebun kpahen oborẹ ono yono lele, nyoma ro yono nẹ idje ri Jesu ọ ha ruiruo. Idje ri James ọ ha ruriuo uvuẹn ileta ye, i lọhọre, oborẹ aye e yono i fiotọre.—Se James 3:2-6, 10-12.

16. Mesoriẹ o fo na ha idje ri mwidjẹn ruiruo?

¹⁶Oborẹ e yonorin: Ha idje ri mwidjẹn ruiruo. Ọke wa rha ha idje ri serhọ ruiruo, ihworho na dabu vwẹruọ oborẹ we yono na. Aye na ha ẹhẹn roro kpahen oborẹ we yono. Idje enana, na ha userhumu rẹn aye karorhọ irhomẹmro i Baibol na. Jesu ọwena idje ri mwidjẹn ẹha ruiruo, omarana omizie James nọ hẹrokele udje yi. Jene yono kpahen udje owu ri James ọ ha ruiruo, ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ o serhọ.

17. Mesoriẹ udje rọ ha James 1:22-25 o serhọ?

¹⁷ Se James 1:22-25. Udje i James kpahen ujegbe na, ọ dabu serhọ fọkiẹ iroro ezẹko. O yono uyono ọghoghanren, nọyẹ na sabu mẹrẹn erere nẹ Baibol na, ene vi ru ghwẹ ọrẹ ene se yi; ene vi ha oborẹ e seri ruiruo. James ọ ha udje ihworho ra kerhọ ye ina sabu vwẹruọ ye phẹphẹrẹ ruiruo, nọyẹ ohworho ro  ni ujegbe. Me yọ haye yono? Ono rhiẹ emru akpa orhianẹ ohworho ro ni ujegbe, rọ mẹrẹn otele ro no hionron, ọrẹn o ruẹ emru kpahiẹ-ẹn. Omaran ọ ji havwọ, ono rhiẹ emru akpa orhianẹ e se i Baibol na, mẹrẹn uruemru ro fori ne wene, ọrẹn e ruẹ emru kpahiẹ-ẹn.

18. Ekwakwa esa ego ye ne vi ru ọke ra ha idje ruiruo?

¹⁸ Ọke ra ha udje ruiruo, ana sabu hẹrokele udje i James nyoma re ne ruẹ ekwakwa esa: (1) Jenẹ o mwu ọwan ẹro taghene udje na o serhọ rhẹ oborẹ e yono na. (2) Ha udje ihworho ra kerhọ ọwan ine vwẹruọ ye ruiruo. (3) Dje oborẹ udje na o yono fiotọre. Orhianẹ ọ bẹn wu na mẹrẹn idje ri serhọ wu na ha ruiruo, guọlọ rhọ nẹ Watch Tower Publications Index. Uvuẹn obotọre urhomu-ẹmro na “Illustrations,” wu na sabu mẹrẹn idje wu na ha ruiruo. Karorhọ taghene idje i họhọ imaikrofonu, nọyẹ aye a dabu dje oborẹ we yono na fiotọre. Omarana, ha idje ra dabu dje oborẹ we yono na fiotọre ruiruo. Itiọrurhomẹmro, iroro ọghoghanren rọ lẹrhẹ ọwan ha idje ruiruo, yẹ ọrẹ ene ruẹ ena uyono ọwan rhomurhọ, orhiẹ ọrẹ ana ha ujiri rẹn oma ọwa-an, ọrhẹ ọrẹ ana ha userhumu rẹn ihworho buebun rhiẹ usuẹn ekrun i Jehova ro vwo omamerhomẹ.

19. Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na?

¹⁹ Jerẹ i James, ọwan e vwo uphẹn re vwo omizu ọkpako rọ gbare-e, ọrẹn e vwo uphẹn ra ga i Jehova rhẹ imizu ukoko na buebun. Ana sabu djephia rẹn aye taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye nyoma re kwomakugbe aye, yono mie aye, ji fuevwan lele aye ga kugbe uvuẹn owian aghwoghwo ọrhẹ ọre ruẹ idibo. Arha damoma hẹrokele udje i James uvuẹn uruemru, irueruo ọrhẹ ena uyono ọwan, na na rhua ujiri vwe i Jehova, ji ha userhumu rẹn ihworho dẹndẹn tikẹriẹ rhọ.