1. Die wọ sa ta kpahen orua ri Jems?

ORUA ro vwo uvi rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova yen Jems vẹ Jesu nurhe. * Ọsẹ vẹ oni rayen, Josẹf vẹ Meri vwo ẹguọnọ ri Jihova mamọ, ayen je davwẹngba rayen eje ayen sa vwọ ga. Ebruphiyọ ọfa rẹ Jems vwori yen, oniọvo rọyen ọkpako yen cha dia Mesaya re ve phiyọ na. Ọna okpuphẹn rẹ Jems vwọ dia ẹbẹre ọvo rẹ orua yena!

2. Die yen erọnvwọn evo ri rhe se mu Jems vwọ vwẹroso oniọvo rọyen ọkpako?

² O vwo erọnvwọn buebun re sorọ rẹ Jems vwọ vwẹroso oniọvo rọyen ọkpako na. (Mat.13:55) Kerẹ udje, Jesu riẹn Baibol na mamọ tẹdia rẹ ọke rọ vwọ hẹ ẹgbukpe ihwivẹ obo ro ruru de gbe ekpako re riẹn ẹbe mamọ vwẹ Jerusalẹm unu. (Luk 2:46, 47) Ọ sa dianẹ Jems vẹ Jesu wian kugbe ọke rẹ ayen vwọ kare irhe. Ọ da dia ọtiọyen, kọyen ọ nabọ vughe oniọvo rọyen na dẹn. Ọke buebun yen Nathan H. Knorr vwọ ta: “Wọ sa riẹn emu buebun kpahen ohwo siẹrẹ wo de nene wian kugbe.” * Ọ je sa dianẹ Jems ji noso nẹ “Jesu . . . rhe vọn vẹ aghwanre, ọ da rho [vwẹ] ugboma, o de vwo ẹroesiri vwẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ vẹ obọ rẹ ihwo.” (Luk 2:52) Ọtiọyena, e ghwe se roro nẹ Jems ọvo usun rẹ idibo ri Jesu rẹsosuọ. Ẹkẹvuọvo ọ dia ọtiọyen yen ọ phia wa-an.

3. Die yen Jems ruru ọke rẹ Jesu vwo ruiruo aghwoghwo rọyen?

³ Ọke rẹ Jesu vwo ruiruo rẹ aghwoghwo rọyen vwẹ  otọrakpọ na, Jems dia ọvo usun rẹ idibo rọye-en. (Jọn 7:3-5) Vwọrẹ uyota, ọ sa dianẹ Jems ọvo usun rẹ ihwo rẹ orua rọyen ri rorori nẹ Jesu “gbe riẹn oma rọye-e.” (Mak 3:21) O ji vwo emu vuọvo ro djerephia nẹ Jems hẹ etiyin vẹ oni rọyen Meri ọke re vwo hwe Jesu mu urhe rẹ oja-a.—Jọn 19:25-27.

4. Die yen a cha fuẹrẹn?

⁴ Ọke vwọ yanran na, Jems de rhi vwo esegbuyota kpahen Jesu, ọ da je rhe dia ọkpako re muọghọ kẹ vwẹ ukoko rẹ Inenikristi na. Vwẹ uyono nana, a cha fuẹrẹn erọnvwọn ivẹ re se yono vwo mie Jems: (1) oboresorọ o vwo fo nẹ a vwomakpotọ ọkieje (2) obo ra sa vwọ dia oyono rọ tẹn ona.

5. Die yen Jems ruru ọke rẹ Jesu vwọ vwomaphia kẹ ra vwọ rhọvwọn nushi nu?

⁵ Ọke vọ yen Jems rhe vwọ dia odibo ri Jesu? A vwọ rhọvwọn Jesu nushi nu “ọ da vwomaphia kẹ Jems, ọ ke je vwomaphia kẹ iyinkọn na ejobi.” (1 Kọr. 15:7) Kidie nẹ Jems mrẹ Jesu ra vwọ rhọvwọn nushi nu, ọ da rhe dia odibo rọyen. Jems jehẹ usun rẹ iyinkọn re rhẹro rẹ ẹwẹn ọfuanfon re veri na vwẹ enu rẹ ubruwevwin ọvo vwẹ Jerusalẹm. (Iruo 1:13, 14) Ọke vwọ yanran na, Jems de ji rhi vwo uphẹn rọ vwọ ga kerẹ ọvo usun rẹ Ẹko Rọvwẹrote na vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. (Iruo 15:6, 13-22; Gal. 2:9) Ọ sa dianẹ a ke rhe mrẹ 62 C.E., ẹwẹn ọfuanfon na ji muo vwo si ẹbe vwo rhe Inenikristi ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ. Te ọ dianẹ e vwo iphiẹrophiyọ ra vwọ dia otọrakpọ na yẹrẹ kpo odjuvwu, avwanre eje mrẹ erere vwo nẹ ọbe yena cha nonẹna. (Jems 1:1) Kirobo rẹ ogbikuegbe ọvo re se Josephus rọ diarọ vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ tare, Ananias the Younger, rọ dia Orherẹn Rode rẹ ihwo ri Ju, yen kuenu nẹ a teyen Jems hwe. Jems fuevun kẹ Jihova rhi te ọke ro vwo ku iruo rọyen phiyọ vwẹ otọrakpọ na.

6. Mavọ yen Jems vwọ fẹnẹ isun rẹ ẹga rẹ ọke rọyen?

⁶Jems vwomakpotọ. Diesorọ a sa vwọ ta ọtiọyen? Roro kpahen ofẹnẹ rọ herọ vwẹ uvwre rẹ oborẹ Jems ruru ọke ra vwọ rhọvwọn Jesu nushi nu vẹ oborẹ ilori rẹ ẹga buebun vwẹ ọke yena ruru. Jems vwomakpotọ rhiabọreyọ Jesu kerẹ Ọmọ rẹ Ọghẹnẹ ọke ra vwọ nabọ djefiotọ vwọ kẹ nu. Ẹkẹvuọvo, irherẹn  ride ri Jerusalẹm rhọnvwe ru ọtiọye-en. Kerẹ udje, ayen nabọ riẹn nẹ Jesu rhọvwọn Lazarọs nushi. Ukperẹ ayen vwọ rhọnvwe nẹ Jihova yen ghini ji Jesu rhe, kẹ ayen tobọ hworo ona rẹ ayen vwọ teyen Jesu vẹ Lazarọs hwe. (Jọn 11:53; 12:9-11) Ọke vwọ yanran na, a vwọ rhọvwọn Jesu nushi nu, kẹ ayen je davwẹngba rere ihwo vwo jẹ riẹn nẹ a rhọnvwerọ nushi. (Mat. 28:11-15) Kidie nẹ isun rẹ ẹga na phuoma, ayen da sen Mesaya na.

7. Diesorọ a vwọ kẹnoma kẹ omaẹkparọ?

⁷Obo re yono no rhe: Kẹnoma kẹ omaẹkparọ rere wo rhiabọreyọ uyono. Kirobo rẹ ega evo nẹrhẹ ihwo evo jẹ wẹn totọ ye, omaephuo je sa nẹrhẹ ohwo jẹ upho ri Jihova enyo. Udu rẹ ihwo ri Farisi na gan tẹdia rẹ ayen da sen nẹ ọ dia Jesu yen Ọmọ rẹ Ọghẹnẹ rọ vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ na-a. (Jọn 12:37-40) Ọ da ohwo mamọ kẹ ayen nẹ omaẹkparọ rayen na nẹrhẹ uphẹn rẹ arhọ ri bẹdẹ va ayen abọ. (Mat. 23:13, 33) Ọyen obo re ghanre mamọ a vwọ vwẹ uphẹn kẹ ẹwẹn ọfuanfon rọ Ọghẹnẹ vẹ Baibol na nẹ o suẹn akpeyeren rẹ avwanre vẹ orhiẹn rẹ avwanre brẹ! (Jems 3:17) Kidie nẹ Jems vwomakpotọ, ọ da rhọnvwe nẹ Jihova yono ọyen. Kirobo ra cha mrẹ vwẹ obaro na, ọ je rhe dia oyono rọ tẹn ona fikirẹ omaevwomakpotọ rọyen na.

8. Die yen sa chọn avwanre uko vwọ dia iyono re tẹn ona?

⁸ Jems kpo isikuru rode ro titiri-i. Ẹro rẹ ilori rẹ ẹga rẹ ọke yena vwo ni Pita vẹ Jọn yen ayen ji vwo no, nẹ ayen “ihwo ghevweghe.” (Iruo 4:13) Ẹkẹvuọvo Jems da rhe dia oyono rọ tẹn ona, a mrẹ ọnana vughe vwẹ ọbe ra vwẹ odẹ rọyen se vwẹ Baibol na. Kerẹ Jems, ọ je sa dianẹ avwanre kpo isikuru ride-e. Dedena, womarẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon ri Jihova kugbe uyono ro nẹ obọ rẹ ukoko rọyen cha, avwanre je sa dia iyono re tẹn ona. E ja fuẹrẹn omamọ rẹ udje ri Jems phi phiyotọ kerẹ oyono rọ tẹn ona kugbe obo re se yono no rhe.

9. Die wọ sa ta kpahen ona rẹ Jems vwo yono?

⁹Jems reyọ eta egangan yẹrẹ e re bẹn  riẹn vwo ruiruo-o. Fikirẹ ọnana, ihwo rọ ta ota kẹ ke rhe riẹn obo ro fori nẹ ayen ru vẹ obo rẹ ayen che ruo wan. Roro kpahen udje nana, Jems yono ihwo vwẹ idjerhe ọlọlọhọ oboresorọ Onenikristi vwo muegbe ayen vwọ rioja rẹ orhiẹn rẹ ehuhu jẹ ọ cha họnre rhivwi-in. O de si: “Ebruba kẹ ihwo ri chirako rhi te oba: ovwan ji nyo usi rẹ obo rẹ Ọrovwohwo ru kẹ Job te, vwẹ okuko rọye, obo ro nẹ arodọvwẹ kẹ te.” (Jems 5:11) Noso nẹ Jems mu uyono rọyen na kpahen Baibol na. Ọ chọn otu re kerhọ rọyen uko vwọ riẹn nẹ Jihova brẹba vwọ kẹ ihwo ri fuevun vwọ kẹ kerẹ Job. Jems nabọ ru uyono rọyen lọhọ rere ihwo na se vwo vwo ẹruọ rọyen. Ọtiọyena, ọ da ghwa urinrin rhe odẹ ri Jihova ukperẹ oma rọyen.

10. Ọrhọ yen idjerhe ọvo a sa vwọ vwẹrokere Jems ọke re de yono ihwo?

¹⁰Obo re yono no rhe: Ru uyono wẹn lọhọ rere wo ji muo kpahen Ota rẹ Ọghẹnẹ. Ọ dia e vwo dje kẹ ihwo nẹ a riẹn emu buebun yen mu avwanre vwo yono aye-en, ukperẹ ọtiọyen e vwo dje kẹ ayen oborẹ Jihova riẹnre kugbe obo rọ davwerhọn rayen te. (Rom 11:33) E se ru ọtiọyen ọ da dianẹ e mu uyono avwanre kpahen Baibol na ọkieje. Kerẹ udje, ukperẹ a vwọ vuẹ ihwo ra vwẹ Baibol yono obo re che ru ọ da dianẹ avwanre yehẹ ẹdia rẹ ayen hepha, e jẹ a chọn ayen uko vwo yono nẹ udje rẹ ihwo evo vwẹ Baibol na ji vwo oka rẹ ẹro ri Jihova vwo ni emu ji vwo no. Ọke yena re, kẹ ayen se vwo owenvwe rẹ ayen vwọ vwẹ ujiri rhe Jihova ukperẹ avwanre.

11. Ebẹnbẹn vọ yen Inenikristi rẹ ọke ri Jems nene muabọ, uchebro vọ yen ọ vwọ kẹ ayen? (Jems 5:13-15)

¹¹Jems vwo ẹro abavo. Vwẹ ọbe ro si rhe iniọvo na, o phẹnre dẹn nẹ Jems vwo ẹruọ rẹ ebẹnbẹn rẹ iniọvo na hirharokuẹ, ọ da je vwẹ odjekẹ vwọphia kpahen oborẹ ayen se vwo phi ayen kparobọ. Kerẹ udje, Inenikristi evo mrẹ bẹnbẹn rẹ ayen vwọ reyọ uchebro ri Baibol na vwo ruiruo. (Jems 1:22) O ji vwo efa ri muọghọ kẹ edafe ọvo. (Jems 2:1-3) Efa je mrẹ bẹnbẹn ayen vwo sun ẹrẹnvwe rayen. (Jems 3:8-10) Inenikristi na vwo ebẹnbẹn buebun ẹkẹvuọvo, Jems vwo imuẹro nẹ ayen se wene. Ọ vwẹ uchebro ri phiọgun vwọ kẹ ayen vẹ erorokẹ je vuẹ ihwo tiọyena na nẹ, ayen ji bru ekpako na ra vwọ kẹ ukẹcha.—Se Jems 5:13-15.

12. Mavọ yen e se vwo vwo ẹro rẹ abavo siẹrẹ a da chọn ihwo re yono uko?

¹²Obo re yono no rhe: Vwẹ ẹro abavo vwo ni ihwo efa, wo ji no nẹ ayen se wene. Ihwo re yono sa mrẹ bẹnbẹn rẹ ayen vwọ reyọ uchebro ri Baibol na vwo ruiruo. (Jems 4:1-4) Ọ sa reyọ ọke ogrongron tavwen ayen ki se ghwie erharhe iruemu nẹ ẹwẹn je vwẹ omamọ rẹ uruemu vwo wene ayen. Kerẹ Jems, ofori nẹ e fiudugberi vuẹ ihwo re yono ẹdia ro fori nẹ ayen wian phiyọ. O ji fo nẹ a vwẹ ẹro abavo vwo ni emu, vwẹroso Jihova nẹ o che si ihwo ri vwo ẹwẹn esiri toma je kẹ ayen ẹgba rẹ ayen vwo ru ewene ro fori vwẹ akpeyeren rayen.—Jems 4:10.

13. Kirobo rehẹ Jems 3:2, die yen Jems mrẹvughe?

¹³Jems vwẹ ẹro rẹ abavo vwo ni oma rọyen. Jems niro nẹ ọyen yovwin nẹ iniọvo rẹ ukoko na fikirẹ uphẹn rẹ ẹga ro vwori yẹrẹ orua ro nurhe-e. O se iniọvo rẹ ukoko na “imoni mẹ re ghare.” (Jems 1:16, 19; 2:5) O dje oma rọyen nẹ ọyen pha gbagba-a ukperẹ ọtiọyen, ọ vwẹ oma rọyen vwọba ihwo rọ ta ota nana kẹ:  “Avwanre sheri vwẹ oma rẹ emu buebu.”—Se Jems 3:2.

14. Diesorọ o vwo fo nẹ a rhọnvwe nẹ erọnvwọn je chọ avwanre obọ ọkiọvo?

¹⁴Obo re yono no rhe: Karophiyọ nẹ avwanre eje irumwemwu. E jẹ a vwẹ ọke vuọvo vwo roro nẹ e yovwin nẹ ihwo ra vwẹ Baibol yono-o. Diesorọ? E de ru obo re cha nẹrhẹ ohwo re yono roro nẹ e vwo ekan vwẹ oma-a, ọ sa nẹrhẹ o roro nẹ ọyen che se ru oborẹ Ọghẹnẹ guọnọre-e. E de jẹ ayen riẹn nẹ o ji vwo ọke rọ vwọ bẹn kẹ avwanre ra vwọ yan nene iji ri Baibol na je vuẹ ayen kpahen oborẹ Jihova vwọ chọn avwanre uko vwo phi ebẹnbẹn na kparobọ, ka sa chọn ohwo re yono na uko vwọ riẹn nẹ ọ je sa ga Jihova.

15. Mavọ wo che djisẹ rẹ idje ri Jems vwo ruiruo wan? (Jems 3:2-6, 10-12)

¹⁵Jems reyọ udje ro se te ubiudu rẹ ihwo vwo ruiruo. Aphro herọ-ọ, ẹwẹn ọfuanfon na vwẹ ukẹcha kẹ, ẹkẹvuọvo ọ je sa dianẹ o ji yono kpahen oborẹ oniọvo rọyen ọkpako Jesu reyọ idje vwo ruiruo wan. Idje ri Jems vwo ruiruo vwẹ ọbe ro siri na pha lọlọhọ, e je nabọ phẹn.—Se Jems 3:2-6, 10-12.

16. Diesorọ o vwo fo nẹ a reyọ udje ro fori vwo ruiruo?

¹⁶Obo re yono no rhe: Reyọ udje ro fori vwo ruiruo. Wọ da reyọ udje ro shephiyọ vwo ruiruo, ihwo ke sa vwẹ ẹwẹn vwo roro oborẹ ẹdia na ghene hepha. Ọnana kọ sa chọn otu na uko vwọ karophiyọ uyota kiriguo rehẹ Baibol na. Jesu nabọ tẹn ona rẹ obo ra reyọ udje ro fori vwo ruiruo, oniọvo rọyen Jems da je vwẹrokere udje rọyen. Gbe ja fuẹrẹn udje ọvo rẹ Jems vwo ruiruo rere a je mrẹ oboresorọ o vwo shephiyọ.

17. Diesorọ udje re vwo ruiruo vwẹ Jems 1:22-25 vwo shamu dẹn?

¹⁷ Se Jems 1:22-25. Udje ri Jems vwo ruiruo ro shekpahen ughegbe na, nabọ shamu dẹn. O vwo obo ri muro vwọ reyọ udje nana vwo ruiruo, o vwo djephia nẹ a sa vwọ mrẹ erere vwo nẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ rhe, ofori nẹ e ru vrẹ e di vwo se; ofori nẹ e ru nene obo re seri na. Jems reyọ udje rẹ ohwo ro nẹ ughegbe vwo ruiruo rere ihwo rọ ta ota kẹ sa vwọ fobọ karophiyọ. Ọrhọ yen ẹkpo na? Ọ cha dia emu rẹ ẹkpa rẹ ohwo vwo ni ughegbe nu, ọ me mrẹ oshechọ vwẹ osẹnvwe rọyen, jẹ ọ  rhọnvwe ru emu vuọvo kpahọ-ọn. Ọtiọyen ọ je hepha, ọ cha dia emu rẹ ẹkpa siẹrẹ ohwo ro se Ota rẹ Ọghẹnẹ de noso nẹ o vwo ẹdia evo ro ofori nẹ ọ wian kpahen kerẹ iruemu evo ro vwori jẹ o ru emu vuọvo kpahọ-ọn.

18. Erọnvwọn erha vọ yen ofori nẹ e ru siẹrẹ a da reyọ idje vwo ruiruo?

¹⁸ Wọ da reyọ udje vwo ruiruo, wọ sa vwẹrokere Jems siẹrẹ wo de ru emu erha nana: (1) Jẹ o muwẹro nẹ udje ru wo che vwo ruiruo na, nabọ fo vwọ kẹ ota na. (2) Reyọ udje rẹ ihwo ru wọ ta ota kẹ na sa fobọ karophiyọ vwo ruiruo. (3) Nabọ vwẹ udje na vwo dje ẹkpo na fiotọ. Ọ da dianẹ wọ mrẹ bẹnbẹn wọ vwọ reyọ udje ro fori vwo ruiruo, re ni Watch Tower Publications Index. Vwẹ obotọ rẹ “Illustrations” wọ cha mrẹ idje buebun ru wo se vwo ruiruo. Karophiyọ nẹ, idje họhọ imakrofonu ra ta ota phiyọ, rọ nẹrhẹ ota nabọ phẹn. Ọtiọyena gbe jẹ udje wẹn na shekpahen ẹkpo kiriguo ru wọ guọnọ ta ota kpahan na. Vwọrẹ uyota, oboresorọ ọ vwọ ghanre ro vwo fo nẹ a kpuriẹnphiyọ obo re yono ihwo wan yen ra vwọ ghwa urinrin rhe Jihova ọ dia omobọ rẹ avwanre-e, e ji ruẹ ọtiọyen a sa vwọ chọn ihwo buebun uko enẹna rhe vwọ dia ẹbẹre ọvo rẹ orua ri Jihova rẹ omavwerhan na.

19. Mavọ yen e se vwo dje phia nẹ e vwo ẹguọnọ rẹ iniọvo rẹ avwanre rehẹ ukoko na?

¹⁹ O vwo ohwo vuọvo vwẹ usun rẹ avwanre rẹ oniọvo rọyen ọkpako dia ohwo rọ gbare-e, ẹkẹvuọvo e vwo uphẹn rode a vẹ orua ri Jihova rẹ eya gbẹ eshare vwọ ga Jihova kuẹgbe. E dje ẹguọnọ kẹ ayen siẹrẹ e de kuomagbe ayen, yono mie ayen ji nene ayen wiankuẹgbe vwẹ iruo rẹ aghwoghwo vẹ eyono na. Ọke a da vwẹrokere udje ri Jems vwẹ uruemu rẹ avwanre vẹ obo re nene ihwo yerẹn wan kugbe ona re vwo yono, jẹ a ghwa urinrin vwo rhe Jihova, ka je cha chọn ihwo ri vwo ẹwẹn esiri uko rhi sikẹre Jihova rọ dia Ọsẹ rẹ avwanre rọhẹ obo odjuvwu ro vwo ẹguọnọ rẹ avwanre na.