1-2. a) Nagnino ro sarotse amy ty ankamaroa o ndatio ty matoky o ndaty managne fahefagneo? b) Inogne ty hodinehentikagne ato?

SAROTSE amy ty ankamaroa o ndatio ty matoky o ndaty managne fahefagneo tie amy izao. Ty anto’e, ze ndaty mpagnarivo naho malaza avao ro arova o fitondragneo naho o lalànao fa ty ndaty mahantra tsy darea iareo. Magnamaregne izay ty raha rehafe ty Baiboly toy: “Nifampinday o ndatio tagnate ze andro zay, le nijale o vahoakeo.” (Mpito. 8:9) Maro ka ty raha raty atao o mpitarike fivavahagneo. Ty voka’e, manjare tsy matoky an’Andrianagnahare sasa o ndatio. Naho misy ndaty raike areke magneke hianatse Baiboly amantika, le tsy mora ty magnampe aze mba hatoky i Jehovah naho ty solontegna’e an-tane etoa.

² Mazava hoaze fa tsy o mpianatse Baibolio avao ro mila mianatse hatoky i Jehovah naho i fandamina’e. Ndra o mpanompo i Jehovah fa elao ka le mila matoky tie lava ara-drare’e avao ty fomba fanoa’e raha. Faie kindraike le misy raha miseho va’e hitsapa ze fatokisantikagne zay. Handineke ty telo amy izay tika amy ty lahatsoratse toy: 1) Naho fa mamaky ty tantara ila’e amy Baiboly ao, 2) naho fa mahazo tari-dalagne boake amy i fandaminagne, le 3) naho fa hiatreke ty raha sarotse hiseho amy ty hoavy.

3. Nagnino ty tantara ila’e amy Baiboly ao ro va’e hitsapa ty fatokisantikagne i Jehovah?

 ³ Va’e hagnontane hoe izao tika naho fa mamaky Baiboly: ‘Nagnino i ndaty igne ro natao i Jehovah hoe izao? Nagnino reke ro nandrambe ze fanapahan-kevetse zay?’ Naho fa mamaky ty boke Nomery ohatse tika, le mahatrea tie misy lahilahy Israelita raike nampamonoe i Jehovah noho ireke nangalake hatae tamy ty  andro Sabata. Faie ie taonjato maro tafara izay, naho henteagne ty boke Samoela Faharoe, le trea ao tie namindrà i Jehovah fo ty Davida, ie amy izao reke nijanganjanga sady namono ndaty. (Nom. 15:32, 35; 2 Sam. 12:9, 13) Va’e hirehake hoe izao areke tika naho fa mahatrea ireo: ‘Nagnino ty Jehovah ro tsy namindra fo tamy i lahilahy nangalake hatae tamy ty andro Sabatay, ie amy izao hoe tsy le tena raty ty raha natao’e naho oharegne amy ty raha natao i Davida?’ Mba hamaleagne izay, le andao tika handineke raha telo mila tadidientikagne naho fa mamaky Baiboly.

4. Nagnino ty Genesisy 18:20, 21; Deoteronomia 10:17 ro magnampe antika hatoky ty fanapahan-kevetse rambese i Jehovah?

⁴Tsy mirehake raha amy ty pitsopitso’e ty Baiboly naho fa mitantara raha kindraike. Haintika ohatse fa tena nibebake amy ty raha tsy mete natao’e ty Davida. (Sal. 51:2-4) Fa nanao akore i lahilahy Israelita tsy niambegne Sabatay? Tena nibebake tamy ty raha natao’e vao reke? Vaho samba’e vao nandika ty lily i Jehovah tamy io? Sa reke fa nampitaoegne taloha io faie tsy nidarea’e zay? Tsy mirehake ireo ty Baiboly. Faie ndra tie eo zay, le izao ty raha azo antoke: “Faly i Jehovah ty manao ty tsy rare’e.” (Deot. 32:4) Ty anto’e, tsy miankigne amy ze raha rehafe o ndatio avao ndra ze raha vazoho’e ivela’e etoy avao ndra noho ty fihetseham-po’e avao ro andrambesa’e fanapahan-kevetse naho fa mitsara reke, satria hai’e amy ty pitsopitso’e ze raha miseho. (Vakio ty Genesisy 18:20, 21; Deoteronomia 10:17.) Naho fa mitombo ty fahafantarantika i Jehovah naho ty fitsipi’e, le vao mainke tika hatoky ty fanapahan-kevetse rambese’e. Sady ndra tie misy fagnonteneagne tsy voavalentikagne aza ty amy ty tantara ila’e amy Baiboly ao, le hatoky tika fa “manao ty rare’e amy ty lala’e iaby ty Jehovah.”​—Sal. 145:17.

5. Nagnino o tsy fahavoririhagneo ro misy voka’e amy ty fomba fitsaràntika raha? (Henteo ty efajoro tihoe “ Magnova ty Fomba Fitsaràntika Raha o Tsy Fahavoririhagneo.”)

⁵Noho itika tsy voririke le diso ty fomba fitsaràntika raha kindraike. Namboaren’Agnahare hitovy vintagne ama’e tika, le tsy mahalatsa naho teantika hindesegne amy ty fomba ara-drare’e o ndatio. (Gen. 1:26) Faie va’e ho diso ty fomba fitsaràntika ty raha raike noho itika tsy voririke, ndra tie va’e hieretseretse  aza tika tie haintika amy ty pitsopitso’e i rahay. Tsiarovo ohatse ty Jona. Tena niboseke reke naho fa namindra fo tamy i ndaty ta Ninive agne rey ty Jehovah. (Jona 3:10–4:1) Faie inogne ty voka ze raha natao i Jehovah zay? Niavotse i Ninivita mihoatse ty 120 000 rey satria nibebake. Ty fomba fitsarà i Jona o ndaty rehoe areke ro nila nahitsi’e fa tsy ty ahy i Jehovah.

6. Nagnino ro tsy voatere hagnazava amantika ty anto’e andrambesa’e fanapahan-kevetse raike ty Jehovah?

⁶Tsy voatere hagnazava amantika ty anto’e andrambesa’e ty fanapahan-kevetse raike ty Jehovah. Maregne fa nisy mpanompo’e nengà’e hirehake ty raha tsapa’e miomba ty fanapahan-kevetse nirambese’e ndra ty raha hatao’e. (Gen. 18:25; Jona 4:2, 3) Le kindraike ka hazava’e amy iareo ty anto’e nandrambesa’e i fanapahan-kevetsey. (Jona 4:10, 11) Faie tsy voatere hagnazava ty anto izay amantikagne reke. Ty anto’e, ireke ty Mpamorogne antika le tsy mila miera amantika reke naho fa misy raha tea’e hatao, sady tsy misy afake magnomey tsiny aze amy ty raha natao’e ka.​—Isaia 40:13, 14; 55:9.

7. Inogne ty raha va’e ho sarotse amantika? Le inogne ty anto’e?

⁷ Tena rese lahatse tika fa lava ara-drare’e avao ty raha atao i Jehovah. Faie va’e ho sarotse amantika kindraike ty hatoky tie manao hoe izay ka vao o ndaty solontegna’eo. Va’e hieretseretse hoe izao aza tika: ‘Tena magnorike ty tari-dala i Jehovah vao i ndaty tinendre’e amy i fandamina’e eo rey, sa ze trea’e fa mete amy iareo avao ro atao’e?’ Va’e ho nieretseretse hoe ireo ka ty ndaty ila’e amy Baiboly ao. Dineho ohatse i raha nirehafegne tamy i  fehentsoratse fahatelo teoỳ. Va’e nieretseretse hoe izao ty longo i lahilahy nangalake hatae tamy ty andro Sabatay: ‘Tena nagnontane ty heve i Jehovah vata’e vao ty Mosesy taloha ty namoaha’e i lily hamonoagne azey?’ Va’e ho nieretseretse hoe izao miomba i Davida ka ty nama i Oria Hetita, i valy i ampela nilà i Daviday: ‘Va’e nampiasa ty fahefa’e amy ty maha mpanjaka aze ty Davida, le izay o nahavy aze tsy nivonoegneo.’ Atokisa i Jehovah i ndaty tinendre’e hitarike amy i fandamina’e naho amy i fiangonagne eo rey. Naho itika areke tsy matoky i ndaty rey, le tsy afake mirehake tie matoky i Jehovah.

8. Inogne ty itoviza ty raha rehafe ty Asan’ny Apostoly 16:4, 5 naho ty fomba fiasa ty fiangonagne Kristiana amy izao?

⁸ Amy ty alala ty “mpanompo mahihitse naho mahimbagne” ro itariha i Jehovah ty vahoa’e tie amy izao. (Mat. 24:45) O mpanompo iohoe ty miandraikitse ty vahoa i Jehovah magneran-tane sady magnomey tari-dalagne o androanavi-pagnahy amo o fiangonagneo eò, manahake ty natao ty filan-keve-pitantanagne tamy ty taonjato voaloha’e. (Vakio ty Asan’ny Apostoly 16:4, 5.) Le atao o androanavi-pagnahio azo antoke fa magnorike soa i tari-dalagne rey iareo. Trea areke tie matoky ty fomba fanoa i Jehovah raha tika naho magnorike i tari-dalagne boake amy i fandamina’e naho amo o androanavi-pagnahio rey.

9. Naho fa ombia ro va’e ro ho sarotse amantika ty manohagne ty fanapahan-kevetse rambese o androanavi-pagnahio? Le inogne ty anto’e?

⁹ Tsy mora ty manohagne ty fanapahan-kevetse rambese o androanavi-pagnahio kindraike. Nisy fandaminagne natao ohatse tamy ty fiangonagne naho ty faritse ila’e taogne tsiampeampe lasa zay. Nirehafe o androanavi-pagnahio ty mpitory ila’e mba hifindra amy ty fiangonagne hafa agne, amy izay mba feno soa iaby ze seza amy i Anjomba i Fanjakagne hifindrà iareoy agne. Naho niagnisa ze mpitory zay tika, le va’e tsy ho nimora tamantika zay satria tsy maintsy hienga ty namantika naho ty longontikagne tika. Nahazo toromareke boake an-dagnitse agne vao o androanavi-pagnahio naho fa nanendre i mpitory rey tie aroy ty fiangonagne  hisy azo? Oho’o. Izay o mahasarotse ty magnorike o tari-dalagne meagne antikagneo. Faie tena atokisa i Jehovah o androanavi-pagnahio naho fa mandrambe fanapahan-kevetse hoe irey, le mila matoky iareo ka tika. *

10. Nagnino tika ro toko’e hanohagne ty fanapahan-kevetse rambese o androanavi-pagnahio, arake ty Hebreo 13:17?

¹⁰ Nagnino tika ro toko’e hanohagne ty fanapahan-kevetse rambese o androanavi-pagnahio ndra tie hoe tsy metemete amantikagne zay aza i fanapahan-kevetsey? Satria naho manao izay tika, le hagnampe o vahoa i Jehovah-o hiharo saigne. (Efes. 4:2, 3) Hihamatanjake ka o fiangonagneo naho fa miambane tika iaby, le magneke ty fanapahan-kevetse rambese o fitambaran’androanavi-pagnahio. (Vakio ty Hebreo 13:17.) Fa ty anto’e tena lahibey le tihoe izay ty anoroantika fa matoky i ndaty tinendre i Jehovah hikarakara antikagne rey tika.​—Asa. 20:28.

11. Inogne ty hagnampe antika hagnamafe ty fatokisantikagne ty tari-dalagne azontika boake amo o androanavi-pagnahio?

¹¹ Hitombo ty fatokisantika ty tari-dalagne azontikagne boake amo o androanavi-pagnahio naho mitadidy avao tika tie mangatake ty fagnahy masy i Jehovah iareo aloha ty handrambesa iareo fanapahan-kevetse misy voka’e amo o fiangonagneo. Mandineke soa ty tari-dala ty Baiboly naho ty toro lalagne boake amy i fandaminagne iareo naho fa mandrambe fanapahan-kevetse. Magniry mafe ty hampifale i Jehovah naho hikarakara soa o vahoa’eo ka iareo. Hay o lahilahy azo atokisagne rehoe fa mbe ho tsarae i Jehovah amy ty fomba anoa iareo i andraikitse nankine’e amy iareoy iareo. (1 Pet. 5:2, 3) Saintsaigno zao: Ty tontolo toy mizarazara noho ty foko naho ty fiaviagne, politike, fivavahagne vaho ty kolontsaigne sambe hafa, faie ty vahoa i Jehovah manompo aze am-piraisan-tsaigne avao. Tsy ho nisy ze raha zay naho tsy i Jehovah ro nitahy ty fandamina’e.

12. Inogne iaby ty raha mila dinehe ty androanavi-pagnahy soa naho fa iareo mamantatse tie tena nibebake vao ty ndaty raike?

¹² Nimey i Jehovah andraikitse lahibey ka o androanavi-pagnahio le ty hiaro o fiangonagneo mba halio avao. Naho misy Kristiana raike areke manao fahotagne lahibey, le také i Jehovah amo o androanavi-pagnahio ty handrambesa iareo fanapahan-kevetse tie hajanogne amy i fiangonagney eo avao vao i ndatỳ sa horoahegne. Faie naho fa handrambe ze fanapahan-kevetse zay iareo, le mila fantare iareo heike tie tena nibebake amy ty raha natao’e vao i ndatỳ. Va’e hirehake reke tie nibebake, faie tena malaigne i raha raty natao’ey vao reke? Tena tapa-kevetse vao reke fa tsy hagneregne i fahotagne natao’ey sasa? Naho ohatse naman-draty ty nitarike aze hanao fahotagne lahibey, tapa-kevetse ty tsy hiarake amy i nama’e rey sasa vao reke? Mila mivavake mafe amy i Jehovah, mandineke ty raha niseho iaby naho ty raha rehafe ty Baiboly, vaho ty raha tsapa i ndatỳ miomba i raha tsy nimete natao’ey o androanavi-pagnahio naho fa mamantatse ireo. Afara izay iareo vaho manapa-kevetse tie hajanogne amy i fiangonagney eo avao i ndatỳ. Faie kindraike tsy maintsy roahegne i ndaty nanao fahotagne lahibeỳ.​—1 Kor. 5:11-13.

13. Inogne ty raha va’e hoeretseretentikagne naho ty namantika ndra ty longontika ro voaroake?

¹³ Fa nagnino zay ro va’e hitsapa ty fatokisantika o androanavi-pagnahio? Va’e ho mora amantikagne avao ty magneke i fanapahan-kevetsey naho ohatse tsy longontika ndra tsy namantikagne i ndaty voaroakey. Fa akore naho ndaty maifitse antikagne i voaroakey? Va’e hieretseretse hoe izao tika: ‘Tena dinine o androanavi-pagnahio amy ty pitsopitso’e vata’e vao ty  raha niseho iaby? Tena nitsarà iareo arake ty fomba itea i Jehovah aze vao i raharahay?’ Inogne ty hagnampe antika hanagne toe-tsaigne soa avao naho izay ty raha misy?

14. Inogne ty hagnampe antika hatoky ty fanapahan-kevetse rambese o androanavi-pagnahio naho ohatse iareo manapa-kevetse tie toko’e horoahegne ty namantika ndra ty longontika nanota?

¹⁴ Toko’e ho tadidientika fa fandaharagne boake amy i Jehovah o fandroahagneo, sady mahasoa o fiangonagneo io ro va’e hahasoa i ndaty nanao fahotagney. Naho ohatse tsy roahegne i ndaty nanota faie tsy mibebakey, le hisy voka’e raty amy ty ndaty hafa amo o fiangonagneo eo zay. (Gal. 5:9) Ankoatse izay, tsy ho tsapa’e tie tena raty i raha natao’ey, sady tsy hotrea’e ty anto’e mahavy aze toko’e hagnova ty toe-tsai’e naho ty raha natao’e mba hahazoa’e sitrake amy i Jehovah indraike. (Mpito. 8:11) Afake matoky areke tika tie naho fa o androanavi-pagnahio ro manapa-kevetse tie horoahegne ty ndaty raike, le tena fa nandineke soa iareo. Ty anto’e, tsapa iareo fa ‘mitsara hoahy i Jehovah iareo’, manahake o mpitsara tamy ty andro o Israelio avao.​—2 Tan. 19:6, 7.

15. Nagnino tika ro mila magnamafe ty fatokisantika ty toromareke mea i Jehovah amy izao?

¹⁵ Fa marine ty fara ty tontolo toy, le mila hamafesentika ty fatokisantikagne ty fomba fanoa i Jehovah raha tie amy izao. Fa nagnino? Satria va’e hahazo toromareke hoe hafahafa ndra hoe sarotse orihegne zay tika agnate i haoreagne lahibeỳ. Mazava hoaze fa tsy hisaontsy amantikagne mivantagne ty Jehovah. Va’e ho amy ty alala o ndaty tinendre’eo areke ty hagnomea’e toromareke ty vahoa’e. Tsy fotoagne toko’e hisalasalagne sasa ty amy izay, le hieretseretagne tie: ‘Tena boake amy i Jehovah vata’e vao ze toromareke zay? Sa raha niforomporogne o rahalahy managne andraikitseo avao?’ Hatoky i Jehovah naho i fandamina’e vao rehe amo o fotoagne lahibey amy ty tantara o ndaty iohoe? Miankigne amy ty fandrambesa’o ty toromareke mea i fandaminagne amy izao ty vale ireo. Naho irehe matoky sady vognogne ty hagnorike ty toromareke mea i fandaminagne amy izao, le azo inoagne fa mbe hanao izay avao ka rehe agnate i haoreagne lahibeỳ.​—Lioka 16:10.

16. Nagnino ty fomba hitsarà i Jehovah ty tontolo toy ro va’e hitsapa ty fatokisantika aze?

¹⁶ Misy raha hafa ka mila dinehentikagne, le ty ho fiheverantika ty fomba fitsarà i Jehovah amy ty fara ty tontolo toỳ. Mitamà tika tie amy izao, fa mbe maro ty ndaty hanjare hanompo i Jehovah aloha ty hiavia ty fara’e, agnisa izay i longontikagne tsy Vavolombelogne rey. Faie amy i Hara-magedonay, le i Jesosy ty hanapa-kevetse fara’e miomba iareo, satria ireke ty tinendre  i Jehovah ho mpitsara. (Mat. 25:31-33; 2 Tes. 1:7-9) Tsy itika ty hanapa-kevetse tie ia ty toko’e hamindragne fo, le ia ty toko’e haringagne. (Mat. 25:34, 41, 46) Hatoky ty fitsarà i Jehovah vao tika amy izay, sa ho boseke ama’e noho ty fanapahan-kevetse nirambese’e, le tsy hanompo aze sasa? Mila magnamafe ty fatokisantikagne i Jehovah areke tika amy izao, amy izay hatoky aze tanterake tika amy ty hoavy.

17. Inogne ty soa ho azontika boake amy ty fitsarà i Jehovah ty tontolo toy?

¹⁷ Alao sare an-tsaigne ka ty raha ho tsapantikagne amy tontolo vaovao agne naho fa hahatrea ty voka ty raha niseho noho ty fitsarà i Jehovah. Tsy hisy sasa o fivavahan-disò, le hoe izay ka i mpanao raharaham-barotse tea mena rey vaho o mpitondra namorese naho nampijale ndaty amparake izay reo. Tsy harare sasa ka tika, tsy hihantetse sady tsy ho mate sasa i longontika tsy foentika rey. Hogadraegne agnate ty arivo taogne ty Satana naho o demonia’eo. Tsy hisy sasa ka ty voka-draty ty raha natao iareo. (Apok. 20:2, 3) Tena ho fale areke tika amy izay, satria natoky ty fomba fanoa i Jehovah raha.

18. Inogne ty lesogne ianarantikagne amo o Israelio, arake ty Nomery 11:4-6; 21:5?

¹⁸ Misy raha va’e mbe hitsapa ty fatokisantikagne ty fomba fanoa i Jehovah raha ka vao ty amy tontolo vaovao agne? Dineho ohatse ty raha niseho tafara ty nagnavota i Jehovah o Israelio boake Ejipta agne. Nanomboke nigneogneogne ty ila’e amy iareo satria tsy nihinagne i hanegne soasoa nifihane iareo ta Ejipta agney, sady nihevere iareo ho tsy misy dika’e ka i mana nimey i Jehovah iareoy. (Vakio ty Nomery 11:4-6; 21:5.) Va’e hieretseretse hoe izay ka vao tika naho fa tapetse i haoreagne lahibeỳ? Tsy haintikagne ka tie inogne iaby ty asa tsy maintsy hataontikagne naho fa agne mba hagnaliovagne ty tane toy naho mba hagnovagne aze ho paradisa tsikedetsikede. Azo inoagne fa ho maro ty asa hataontikagne sady tsy ho mora ty hanao izay amy ty voaloha’e. Higneogneogne amy ty raha va’e homey i Jehovah antika amy ze fotoagne zay vao tika? Izao ty raha azo antoke: Naho itika mankasitrake ty raha mea i Jehovah antika amy izao, le azo inoagne fa hanao hoe izay ka tika amy ty hoavy.

19. Fintigno ty hevetse lahibey nianarantika tamy ty lahatsoratse toy.

¹⁹ Lava ara-drare’e avao ty fomba fanoa i Jehovah raha. Mila matoky izay tika. Mila matoky o ndaty tinendre’e hagnomey toromareke antikagneo ka tika. Tsiarovo avao ty raha nisaontsie i Jehovah tamy ty alala Isaia mpaminany toy. Hoe reke: “Hatanjake nareo naho tony avao sady feno toky.”​—Isaia 30:15.