Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 6

Oyesiga Omulingo Yahwe Akoramu Ebintu Bye?

Oyesiga Omulingo Yahwe Akoramu Ebintu Bye?

“Mwandara, omulimogwe guhikiriire; baitu emihandaye yona yobulyo: Ruhanga wokwesigwa hataroho kutahikirra, nuwe ahikiriire, kandi wobulyo.”​—BIR. 32:4.

EKIZINA 3 Amaani Gaitu, Okunihira Kwaitu, Obwesige Bwaitu

EBITURAYEGA *

1-2. (a) Habwaki baingi kasumi kanu kibagumira kwesiga abo abali omu busobozi? (b) Biki ebiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?

 KASUMI kanu, baingi kigabagumira kwesiga abali omu busobozi. Bakyetegeriize ngu abacwi b’emisango hamu n’abebembezi bakira kufaaho abaguuda hamu n’abamaani kandi tibakonyera abanaku kutunga obwinganiza. Baibuli ehikire obwegamba eti: “Omuntu omu obwaba nobusobozi [akora] kubi omuntu ondi.” (Mug. 8:9) Ekindi, abebembezi b’amadiini abamu bakora ebintu ebibi muno, ekiretiire abantu abamu kuleka kwesiga Ruhanga. Nahabweki, omuntu obw’aikiriza kwega naitwe Baibuli, tikitwanguhira kumukonyera kwega kwesiga Yahwe hamu naabo abataireho omu nsi kutwebembera.

2 Baitu abeegi ba Baibuli tibali nubo boonka abarukwetaaga kwega kwesiga Yahwe hamu n’ekitebe kye. Naitwe abamazire emyaka nyingi nituheereza Yahwe, titusemeriire kuleka kwikiriza ngu omulingo Yahwe akoramu ebintu bye nugwo gurukukirayo oburungi. Obwire obumu, nihasobora kubaho enyikara ezisobora kulenga obwesige bwaitu omuli Yahwe. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho enyikara isatu ezisobora kulenga okwikiriza kwaitu: (1) obutusoma ebyahandiikirwe ebimu, (2) obututunga oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe, kandi (3) obuturatunga ebizibu omu kasumi ak’omu maiso.

WESIGE YAHWE OBWORAABA NOSOMA BAIBULI

3. Ebyahandiikirwe ebimu nibisobora kulenga bita obwesige bwaitu omuli Yahwe?

 3 Obuturukuba nitusoma Ekigambo kya Ruhanga, nitusobora kwekaguza habwaki Yahwe yatwaize abantu abamu omu mulingo yabatwaizeemu kandi n’ensonga habwaki yakozere encwamu ezimu. Ekyokurorraho, omu kitabu eky’Okubara nitusoma ngu Yahwe akacwera omusaija Omw’Isaleri omusango gw’okufa oubasangire n’asenya enku ha kiro kya Sabiiti. Omu kitabu kya Samuiri eyakabiri nitwega ngu, hanyuma y’emyaka nyingi kurabaho, Yahwe akaganyira Omukama Daudi ow’akaba asiihaine na mukazi w’abandi kandi aisire omuntu. (Kubar. 15:32, 35; 2 Sam. 12:9, 13) Nitusobora kwekaguza tuti, ‘Habwaki Yahwe yaganyiire Daudi ow’akaba aisire kandi asiihaine na mukazi w’abandi, baitu yacwera omusaija omusango gw’okufa ow’akaba akozere ekibi ekitarukuzooka nk’eky’amaani muno?’ Kusobora kugarukamu ekikaguzo kinu, leka tubazeeho ensonga isatu ezitusemeriire kwijuka obuturukuba nitusoma Baibuli.

4. Ebigambo ebiri omu Okubanza 18:20, 21 hamu na Ekyebiragiro 10:17, nibigumya bita obwesige bwaitu omu mulingo Yahwe acwamu emisango?

4 Baibuli tetusoborra buli kimu kyona ha bintu ebituba nitusoma. Ekyokurorraho, tukimanyire ngu Daudi akegarukamu kuruga ha mutima habw’ebibi bye. (Zab. 51:2-4) Baitu kandi, omusaija ayacwire ekiragiro kya Sabiiti, uwe akaba ali muntu wa mulingo ki? Akegarukamu habweki eky’akaba akozere? Akaba acwire ebiragiro bya Yahwe omu busumi bw’enyuma? Atafeeho rundi akanga n’okwanga obuhabuzi obwali bumuhairwe kara? Baibuli tetugambira. Baitu ekiturukugumya kiri ngu, Yahwe acwa emisango ey’obulyo yonka. (Bir. 32:4) Encwamu ez’akora zisigikirra h’amananu gonyini, hatali ha bintu abantu babalize, okusoroora, rundi ekintu kyona ekikira kuleetera abantu kuba n’entekereza etahikire ha nyikara. (Soma Okubanza 18:20, 21; Ekyebiragiro 10:17.) Obuturayeyongera kwega hali Yahwe n’endengo ze, nitwija kweyongera kwesiga encwamu ze. Obuturaaba nitusoma Baibuli, kandi tukatunga ebikaguzo ebitutasobora kutunga eby’okugarukamu hati, twikale tukimanyire ngu Ruhanga waitu “ahikiririire omu mihandaye yona.”​—Zab. 145:17.

5. Obutahikirra bwaitu bukwataho buta omulingo tucwamu emisango? (Rora akasanduuko “ Obutahikirra Bwaitu Butuleetera Kucwa Emisango omu Mulingo Ogutali gw’Obulyo.”)

5 Titukira kucwa emisango ey’obulyo habwokuba tituhikiriire. Ruhanga akatuhanga omu kisisani kye, nahabweki tugonza kurora abantu nibatwazibwa omu mulingo ogw’obwinganiza. (Kub. 1:26) Baitu habwokuba tituhikiriire, nitusobora kucwa emisango etali y’obulyo n’obukiraaba ngu nituteekereza tumanyire amananu gonyini. Ekyokurorraho, ijuka omulingo Yona yabihiriirwe Yahwe habw’encwamu ye ey’okwoleka abantu ba Nineve embabazi. (Yon. 3:10–4:1) Baitu tekerezaaho ebyarugiremu. Abanineve abarukuhingura omu 120,000 bakegarukamu kandi bajunwa! Ha kumalirra nitukirora ngu Yona nuwe akaba acweriire abantu omusango omu mulingo ogutahikire, hatali Yahwe.

6. Habwaki Yahwe atarukwetaaga kutusoborra ensonga habwaki akozere encwamu?

6 Yahwe tarukwetaaga kusoborra abantu ensonga habwaki aba akozere encwamu. Ky’amananu ngu Yahwe akaikiriza abaheereza be omu busumi obwa kara kubaza enyehurra zaabo ha ncwamu ez’akaba akozere, rundi ez’akaba nagenda kukora. (Kub. 18:25; Yon. 4:2, 3) Kandi obwire obumu yasoborraga ensonga habwaki yabaga akozere encwamu. (Yon. 4:10, 11) Baitu, Yahwe tikirukumwetaagisa kutusoborra ensonga habwaki aba akozere encwamu. Habwokuba nuwe Omuhangi waitu, tarukwetaaga kubanza kwikiranganiza naitwe atakakozere ekintu rundi hanyuma y’okukikora.​—Is. 40:13, 14; 55:9.

WESIGE YAHWE OBWORATUNGA OBURAGIRIZI

7. Kiki ekisobora kutugumira kukora, kandi habwaki?

7 Titwine kugurukyagurukya kwona ngu, Yahwe eby’akora byona bihikire. Baitu nikisobora kutatwanguhira kwesiga abantu abataireho kutwebembera. Nitusobora kwekaguza ngu, abo abarukutwebembera omu kitebe kya Yahwe, mali bakorra ha buragirizi bwa Yahwe rundi obwabo habwabo? Egi niyo esobora kuba ekaba eri ntekereza ey’abantu abamu omu kasumi aka kara. Tekerezaaho ebyokurorraho ebibaziibweho omu  kacweka ka 3. Omunyabuzaale ow’omusaija ayacwire ekiragiro kya Sabiiti nasobora kuba yayekagwize mali Musa obwaraaba yabandize kwekaguzaaho Yahwe atakacweriire omusaija ogu omusango gw’okufa. Kandi munywani wa Uliya nasobora kuba yatekeriize ngu Daudi akakozesa obusobozi bwe nk’omukama kwerinda kucwerwa omusango ogukaba gumusemeriire. Yahwe nayesiga abo abataireho kutwebembera omu kitebe kye. Nahabweki, kakuba tutesiga abo Yahwe abataireho kutwebembera titusobora kugamba ngu nitwesiga Yahwe.

8. Kakwate ki akaroho hagati y’ebi ebibaziibweho omu Engeso Ezabakwenda 16:4, 5, hamu n’omulingo ekitebe Ekikristaayo kikoramu kasumi kanu?

8 Kasumi kanu Yahwe nayembera ekitebe kye eky’omu nsi kurabira omu mwiru omwesigwa kandi ow’amagezi. (Mat. 24:45) Nk’akatebe akalemi ak’omu kyasa eky’okubanza, omwiru omwesigwa arolerra abantu ba Ruhanga omu nsi yoona, kandi aha abagurusi b’ebitebe oburagirizi. (Soma Engeso Ezabakwenda 16:4, 5.) Kandi abagurusi bateeka omu nkora oburagirizi obu. Twoleka ngu nitwesiga omulingo Yahwe akoramu ebintu bye, obutworobera oburagirizi obututunga kuruga omu kitebe kye, hamu n’abagurusi.

9. Nidi obukisobora kutugumira kusagika encwamu ezikozerwe abagurusi, kandi habwaki?

9 Obwire obumu nikisobora kutugumira kusagika encwamu ezikozerwe abagurusi omu kitebe. Ekyokurorraho, omu myaka nke enyumaho, ebitebe bingi biteraniziibwe, ekiretiire ebitebe ebimu kuteekwa omu Circuit endi. Omu biikaro ebimu, abagurusi b’ebitebe basabire abatebezi bafurukire omu kitebe ekindi nukwo basobole kwijuza entebe eziri omu Kingdom Hall ezo. Kakuba tusabwa kufurukira omu kitebe ekindi, nikisobora kutugumira kulekaho banywani baitu hamu n’abanyabuzaale. Abagurusi b’ekitebe batunga oburagirizi kuruga hali Yahwe oburukubagambira, ekitebe nambere basemeriire kusindika buli mutebezi? Nangwa. Habw’ensonga egi, nikisobora kutugumira kuhondera oburagirizi obututunga. Yahwe ahaire abagurusi obujunanizibwa obw’okukora encwamu ezi habwokuba nabesiga, kandi naitwe tusemeriire kubesiga. *

10. Kusigikirra ha Abaheburaniya 13:17, habwaki tusemeriire kukwataniza hamu n’abagurusi?

10 Habwaki tusemeriire kukwataniza n’abagurusi kandi n’okusagika encwamu ezibakozere n’obukiraaba ngu tituzigondeze? Habwokuba kukora eki kikonyera abantu ba Ruhanga kwikara omu bumu. (Bef. 4:2, 3) Ekitebe kikurakurana boona omu kitebe obubebundaaza bakorobera encwamu ezikozerwe akatebe k’abagurusi. (Soma Abaheburaniya 13:17.) Baitu ekirukukira obukuru, twoleka ngu nitwesiga Yahwe kurabira omu kukwataniza naabo abarukwesiga kuturolerra.​—Eng. 20:28.

11. Kiki ekisobora kutukonyera kweyongera kwesiga oburagirizi obututunga kuruga hali abagurusi?

11 Nitusobora kweyongera kwesiga oburagirizi obututunga kuruga omu bagurusi kurabira omu kukiijuka ngu babanza kusaba Yahwe abahe omwoyo ogurukwera obubaba nibagenda kubazaaho ensonga ezirukukwataho ekitebe. Ekindi, bekebiija n’obwegendereza emisingi ya Baibuli erukukwata ha nsonga egi hamu n’oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe. Mali nibagonza muno kusemeza Yahwe kandi n’okufaaho abantu be omu mulingo ogurukukirayo oburungi. Abasaija banu abesigwa bakimanyire ngu Ruhanga ataho muno omutima omulingo barolerramu abantu be. (1 Pet. 5:2, 3) Tekerezaaho kinu: Omu nsi enu, ey’ebaganiziibwe kusigikirra ha rangi ey’omubiri, ediini, hamu n’ensonga ez’obulemi, abantu ba Yahwe nibaramiza hamu omu bumu, Ruhanga omu ow’amananu. Kinu kisoboire kubaho habwokuba Yahwe nasagika ekitebe kye!

12. Bintu ki ebimu abagurusi basemeriire kutekerezaaho obubarukuba nibalengaho kumanya omuntu obwaraaba ayegarukiremu kwo?

12 Yahwe ahaire abagurusi obujunanizibwa obw’amaani obw’okwikaza ekitebe kiri kyecumi. Omukristaayo obwakora ekibi eky’amaani, Yahwe aba nanihirramu abagurusi kucwamu omuntu ogu obwaraaba asemeriire kusigara omu kitebe. Ekindi, basemeriire kulengaho kumanya omuntu ogu obwaraaba ayegarukiremu kwo habw’ekibi eky’akozere. Nasobora kugamba ngu ayegarukiremu, baitu mali anobiire kimu ekiyakozere? Acweriiremu kimu kutongera kukora ekibi eki? Abanywani ababi obubaraaba nubo bamuletiire kukora ekibi eki, ayetekaniize kubecweraho kimu? Abagurusi basaba hali Yahwe, bekebiija ebyabaireho, hamu na Baibuli ekyerukugamba ha nsonga egi, kandi bekebiija omulingo omusiisi arukwehurra hali eki ekiyakozere. Hanyuma bacwamu omusiisi ogu obwaraaba nasobora kusigara omu kitebe. Omu nyikara ezimu, naaba aine kubingwa.​—1 Kol. 5:11-13.

13. Kiki ekitusobora kuteekereza kakuba omunywani rundi omunyabuzaale waitu abingwa omu kitebe?

13 Obwesige bwaitu omu bagurusi nibusobora kulengwa buta? Kakuba omuntu ow’abingirwe aba atali munywani waitu nfe na nfe rundi omunyabuzaale, nikisobora kutwanguhira kwikiriza encwamu y’abagurusi. Baitu kakuba aba ali munywani waitu nfe na nfe, nikisobora kutugumira kwikiranganiza nabo. Nitusobora kuteekereza ngu rundi abagurusi batekebiije kurungi byona ebyabaireho, rundi omusango tibagucwire omu mulingo Yahwe yakugucwiremu. Kiki ekisobora kutukonyera kwikara twine entekereza ehikire ha ncwamu eibakozere?

14. Kiki ekisobora kutukonyera kakuba abagurusi bacwamu ngu munywani waitu rundi omunyabuzaale asemeriire kubingwa omu kitebe?

14 Tusemeriire kukiijuka ngu kubinga omu kitebe eri ntekaniza ya Yahwe, egasira ekitebe, kandi n’esobora n’okugasira omusiisi. Kakuba omusiisi aikirizibwa kwikara omu kitebe, n’asobora n’okusiisa abandi, kandi n’asobora kutakyetegereza nk’oku ekibi kye kikaba ky’amaani. (Bag. 5:9) Ekindi, n’asobora kutarora ensonga habwaki asemeriire kuhindura entekereza ye, hamu n’ebikorwa bye nukwo asobole kwongera kusemeza Yahwe. (Mug. 8:11) Tukigumize kimu ngu, abagurusi obubaba nibacwamu omuntu obwaraaba asemeriire kubingwa, obujunanizibwa bunu babutwara nk’ekintu ekikuru muno. Bakyetegereza ngu, kusisanaho n’abacwi b’emisango omu Isaleri eya kara ‘tibacwa emisango habw’abantu, baitu habwa [Yahwe].’​—2 Byom. 19:6, 7.

KWESIGA YAHWE HATI NIKIIJA KUTUSOBOZESA KUMWESIGA OMU KASUMI AK’OMU MAISO

Kiki ekiratukonyera kwesiga kandi n’okworobera oburagirizi obuturatunga omu kasumi ak’omuhito omwingi? (Rora akacweka 15)

15. Habwaki tusemeriire kwesiga oburagirizi bwa Yahwe hati, kukira na kara?

15 Nk’oku empero y’ensi enu ey’eyongiire kwirra haihi, nitwetaaga kweyongera kwesigira kimu omulingo Yahwe akoramu ebintu bye kukira na kara. Habwaki? Habwokuba, omu kasumi ak’omuhito omwingi nitusobora kutunga oburagirizi obusobora kuzooka nk’obutali bwa buli kiro, obutali bw’amagezi, rundi obugumire kuteeka omu nkora. Amananu gali ngu, Yahwe tarukwija kubaza na buli omu omuliitwe. Nikizooka naija kutuha oburagirizi kurabira omuli abo abaakomere kutwebembera. Ako tikarukwija kuba akasumi ak’okugurukyagurukya oburagirizi obutuhairwe, rundi ak’okwekaguza ngu, ‘Mali oburagirizi bunu niburuga hali Yahwe rundi ntekereza z’ab’oruganda abarukutwebembera?’ Orayetwaza ota omu kasumi ako akagumangaine, akatakabahoga omu byafaayo? Omulingo ororamu oburagirizi kuruga hali abo Yahwe abataireho kutwebembera hati, nikiija kukukonyera kutunga eky’okugarukamu. Kakuba oyesiga oburagirizi obw’orukutunga omu kasumi kanu, kandi okaikiriza kubworobera, nikiija kukwanguhira kukora ekintu nikyo kimu omu kasumi ak’omuhito omwingi.​—Luk. 16:10.

16. Obwesige bwaitu omu ncwamu za Yahwe, nibusobora kulengwa buta omu kasumi ak’omu maiso?

16 Tusemeriire n’okuteekerezaaho omulingo tulyetwazaamu Yahwe obwaliba nacwa emisango ha kumalirra kw’ensi enu embi. Omu kasumi kanu, nitunihira ngu, abantu abatarukuheereza Yahwe, otwaliiremu n’abanyabuzaale baitu abatali omu mananu, nibaija kucwamu kumuheereza empero etakahikire. Baitu Haramagedoni obwerahika, Yahwe kurabira omuli Yesu, nuwe arakora encwamu ey’okumalirra obubaraaba bali b’okutunga obwomeezi. (Mat. 25:31-33; 2 Bas. 1:7-9) Tali niitwe abarukwija kucwamu, Yahwe abarayoleka embabazi rundi nangwa. (Mat. 25:34, 41, 46) Turayesiga encwamu za Yahwe rundi turaleka kumuheereza habwokuba titurukwikiranganiza nazo? Nahabweki nitwetaaga kugumya obwesige bwaitu omuli Yahwe hati, nukwo tusobole kumwesigira kimu omu kasumi ak’omu maiso.

17. Nitwija kugasirwa tuta omu ncwamu za Yahwe, ha mpero y’ensi enu embi?

17 Tekerezaaho omulingo tulyehurramu habw’ebi ebiriba birugire omu ncwamu za Yahwe. Amadiini ag’ebisuba, bizineesi ez’omururu, gavumenti ezibonaboneseze abantu, hamu n’okubonabona nibiija kuba bitakyaroho. Oburwaire, kugurusa n’okukaikura, hamu n’okufeerwa abagonzebwa baitu nibiija kuba bitakyaroho. Sitaani hamu n’abadaimoni nibaija kuba batakyasobora kutalibaniza abantu kumara emyaka rukumi. Ebizibu byona ebyaleserweho obujeemu bwabo nibiija kuba bitakyaroho. (Kus. 20:2, 3) Nitwija kusemererwa muno habwokuba tukesiga omulingo Yahwe akoramu ebintu bye!

18. Masomo ki agaturukwega kuruga omu kyokurorraho ky’Abaisaleri ekirukusangwa omu Okubara 11:4-6 hamu na 21:5?

18 Tugambe ngu omu nsi empyaka nitusobora kutangatangana ebizibu ebisobora kulenga obwesige bwaitu omu mulingo Yahwe akoramu ebintu bye? Ekyokurorraho, tekerezaaho ekyahikireho Abaisaleri, hanyuma y’akasumi kake bamaizire kucungurwa kuruga omu bwiru omu Misiri. Abamu bakatontorroma habwokuba bakaba batakyaine ebyokulya ebibakaba baine omu Misiri, kandi batasiime habw’emanu Yahwe ey’akaba abahaire. (Soma Okubara 11:4-6; 21:5.) Naitwe turatunga ebitekerezo nibyo bimu, hanyuma y’omuhito omwingi kuhwa? Titumanyire nitwija kwetaaga kukora omulimo ogurukwingana nkaha kusobora kusemeza ensi kandi mpora mpora kugifoora orugonjo orurungi. Nikizooka ngu nihaija kubaho omulimo mwingi ogw’okukora kandi ha kubanza obwomeezi tiburukwija kwanguha. Turatontorroma, habw’ebintu Yahwe aratuha omu kasumi ako? Kinu nikyo ekiturukugumya: Obuturaaba nitusiima habw’ebintu Yahwe arukutuha hati, nitwija kweyongera kusiima habw’ebintu Yahwe aratuha omu kasumi ako.

19. Bazaaho omu bugufu ensonga enkuru ezibaziibweho omu kicweka kinu?

19 Yahwe akora ebintu bye omu mulingo oguhikire gwonka. Eki tusemeriire kukigumiza kimu. Kandi nitwetaaga n’okwesiga abo Yahwe abataireho kwebembera omu kukora ebyarukugonza. Ikara noijuka ebigambo bya Yahwe kurabira omu nabbi Isaya: “Omu [kutekaana] nomu kwesiga nuho haliba amani ganyu.”​—Is. 30:15.

EKIZINA 98 Ebyahandiikirwe​—Bikaterekerezebwa Ruhanga

^ kac. 5 Ekicweka kinu nikiija kutukonyera kurora habwaki kikuru kugumya obwesige bwaitu omuli Yahwe, hamu naabo abataireho omu nsi kutwebembera. Kandi nitwija n’okurora omulingo turagasirwa hati habw’okukora eki, kandi n’omulingo kiratukonyera kwetekaniriza ebizibu ebituratunga omu kasumi ak’omu maiso.

^ kac. 9 Obwire obumu, nihasobora kuba haroho enyikara erukwetaagisa omuntu rundi eka kusigara omu kitebe ekibarumu. Rora Our Kingdom Ministry, eya Novemba 2002, “Question Box.”