1. Oñgeni pamwe tuviyulwa, iya omokonda yatyi atuho tuesukisa okuviyulwa?

 ATUHO pamwe tuesukisa okuviyulwa. Pamwe onthue muene matuiti omunthu umwe ulingwa onthilo etupakailemo. Mahi pamwe omukuatate umwe mamono okuti tukahi nokulinga etyi ‘tyapenga tyina nkhele tuehetyeete’ iya eya okutuviyula. (Gal. 6:1) Tupu tyina tualinga onkhali ononene, opo matusukisa umwe okuviyulwa. Ngotyo apeho tyina tuviyulwa, tuna okutavela. Okulinga ngotyo, otyo matyituyovola! — Pro. 6:23.

2. Ngetyi tyipopia Provérbios 6:23 nokatoi, omokonda yatyi tuna okutavela tyina tuviyulwa?

² Otesitu muapolwa onthele ei, itupopila “tutehelele onondaka mbovanongo.” (Pro. 22:17) Kutupu omunthu wii vala atyiho; tyiti umwe ou wii etyi, ou wii etyi. (Tanga Provérbios 12:15 nokatoi.) Ngotyo tyina tutavela okupakailuamo, tulekesa okuti tueliola omutima. Tupu tulekesa okuti katwii ovipuka aviho, tuesukisa okukuatesuako navakuetu. Ohamba Salomau wapopia okuti: “Pana pena ovaviyuli ovanyingi, [ine “vokupakailamo,” okatoi.] ovipuka vienda nawa.” — Pro. 15:22.

3. Oñgeni pamwe tuviyulwa?

³ Pamwe tuviyulwa okuehelikamo, mahi pamwe tuviukililwa umwe. Okuviyulwa okuelihakamo oityi? Oputyina pamwe tuli nokutanga Ombimbiliya, hamwe omukanda umwe vali, atutale atuti apa ame umwe peli nokupopia, etyi tyili nokupopiwa apa ndyina okutyiyekapo. (Heb. 4:12) Otyo, otyo okuviyulwa okuelihakamo. Ya onalupi tuti tyokuviyulwa tyetuviuka umwe? Oputyina pamwe omukulu wewaneno hamwe omunthu omukuavo vali mewaneno una tyimwe amona, pahe etupopila tutale nawa. Opo, opo tuti tyokuviyulwa tyetuviuka  umwe. Inkha omunthu uya kuonthue etuviyula nonondongwa mbo Mbimbiliya, tyilekesa okuti utuhole. Matulekesa okuti tuemupandula tyina tutavela nomutima auho etyi etupopila.

4. Ngetyi tyipopia Eclesiastes 7:9, oityi tuna okulityilika tyina tuviyulwa?

⁴ Muene okupopia umwe otyili, okueendelwa namukuetu etuviyula, katyapepukile. Pamwe tyitukalesa umwe omapita. Omokonda yatyi? Namphila tutyii umwe okuti tuvakuankhali, mahi pamwe omunthu umwe okutupopila etyi tukahi nokulinga tyapenga, tyituihama. (Tanga Eclesiastes 7:9.) Pamwe pahe tupondola okuliyakulila. Okuti hatyo, tupondola okusoka okuti kapopile-ale nawa, wambiyula vala mokonda uhanda okulipakako. Tupu hamwe atuhimbika okuovola vimwe monondaka apopia viapenga, atuti ankho haeko ñgeno umbiyula. Nae ulinga evi viehevio. Mokonda yovipuka ovio tuasoka, atuehetavela etyi etupopila, okuti hatyo atuovola omunthu omukuavo mokonda tuhanda etupopile etyi onthue muene tusoka.

5. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁵ Monthele ei, matulilongesa ovanthu vapopiwa mo Mbimbiliya vehetavelele okuviyulwa, na vana vetavelele okuviyulwa. Tupu matunoñgonoka etyi matyitukuatesako okutavela tyina tuviyulwa, nouwa tupolako.

6. Oityi tulilongesila kuetyi Ohamba Loboau akalele etyi apakeluamo novakulu?

⁶ Nkhele tusokei Loboau. Etyi akala ohamba yo Isilayeli, ovanthu ankho vemuundapela aveya okumuita otyipuka tyimwe. Vemuitile atepulule komulemo tate yae Salomau eveavelele. Loboau aende kovakulu vo Isilayeli vekemupakelemo oñgeni makumbulula ovanthu ovo. Ovakulu avemupopila okuti inkha atepulula komulemo wavo, ovanthu ovo mavatualako okumuundapela. (1 Reis 12:3-7) Mokutala etyi ovakulu vemupopila ehetyihande, pahe akapula kovakuendye ekula navo. Ovakuendye ovo tyipondola hamwe vena umwe omanima 40, tyilekesa okuti ankho vei umwe nawa ovipuka. (2 Crô. 12:13) Mahi pomuvo opo, avehetyivili okupakela-mo nawa Loboau. Soka avapopila Loboau opo alemeke vali ovilinga ovanthu ankho valinga. (1 Reis 12:8-11) Movipuka ovio vivali Loboau apopilwa, pahe ankho ñgeno ulikuambela ku Siovaa, emupulu oipi malandula-po. Mahi etevela vala etyi apopilwa novakuendye. Otyo atyimuetela ovitateka, kumwe novanthu vo Isilayeli. Pamwe, nonthwe ovipuka tupakeluamo navakuetu, tupondola okusoka okuti kaviaviukile. Mahi inkha etyi tuapopilwa tyatunda Mondaka ya Huku, opo tuna umwe okutyitavela.

7. Oityi tulilongesila Kohamba Usiya?

⁷ Ohamba Usiya waanyene okuviyulwa. Waile mondyuo ya Siovaa, anyingila pomphangu imwe ankho panyingila vala ovanakwa, ahande okuawa oisesu. Ovanakwa va Siovaa avemupopila okuti: “Usiya ove haveko waava oisesu pala Siovaa! Ovanakwa vala vayoka oisesu.” Usiya akala ñgeni? Ine weliolele omutima etavela etyi aviyulwa, iya atundu liwa-liwa momphangu ina, tyipondola Siovaa hamwe ñgeno wemuevelele. Mahi “Usiya . . . anumana unene.” Oityi aanyena okuviyulwa? Mokonda ankho ohamba, mokutala wasoka okuti upondola vala okulinga etyi ahanda. Mahi Siovaa hangotyoko ankho asoka. Mokonda yotyipuka otyo otyivi Usiya alinga, Siovaa emuyumbu “otyilunda, akala natyo atee monthiki ankhia.” (2 Crô. 26:16-21) Ongeleka ya Usiya itulongesa okuti, katyisukisa otyilinga patyi tuna, ankho tuanya okupakailuamo,  mahi una utuviyula wetyipola Mondaka ya Huku, kamatukala omapanga a Siovaa.

8. Oñgeni Sobe akalele etyi aviyulwa?

⁸ Tyelikalela novanthu tuapopia konyima, Ombimbiliya ipopia ovanthu vayambelwe na Siovaa mokonda vetavelele okuviyulwa. Nkhele tusoke ku Sobe. Namphila ankho ehole Huku, mahi ankho omukuankhali. Pomuvo ankho ena ovitateka, apopi ovipuka viehekahi nawa. Mokonda yotyo, Eliuu, na Siovaa avemuviukilila umwe iya avemuviyula. Sobe alingi ñgeni? Etyi aviyulwa, etavela. Sobe apopi okuti: “Ame napopia, mahi ankho hasokele nawa . . . hahandele etyi napopia, nelivela umwe tyokulipaka eheke, netwe.” Mokonda Sobe ankho weliola omutima, Siovaa emuyambe. — Jó 42:3-6, 12-17.

9. Oñgeni Moisesi akalele etyi aviyulwa, iya oyo ongeleka ongwa mokonda yatyi?

⁹ Moisesi wasapo ongeleka ongwa etyi etavelele okuviyulwa pokualinga otyipuka otyivi. Nthiki imwe wanumanene unene, ehetyivili vali okunkhimaneka Siovaa. Mokonda yotyo, Moisesi apumbwa elao liokunyingila Motyilongo Tyalaelwe. (Núm. 20:1-13) Etyi Moisesi apopia na Siovaa mokonda yetyi yeetyi Siovaa asoka okulinga, Siovaa emupopila okuti: “Otyipuka otyo wehetyimphopa-ile umwe vali.” (Deut. 3:23-27) Moisesi una ahanumana. Mahi etavela etyi Siovaa apopia, iya Siovaa emuyeke atualeko okuhongolela ova Isilayeli. (Deut. 4:1) Sobe na Moisesi, vetusila ongeleka ongwa tuna okulandula tyina tuviyulwa. Sobe wapilululile omalusoke ae; ahaovola okuliamena. Moisesi walekesile okuti wetavela okuviyulwa na Siovaa, mokuatualako okukala omukuatyili namphila ankho kamanyingila Motyilongo Tyalaelwe.

10. (a) Ngetyi tyipopia Provérbios 4:10-13, ouwa patyi matupoloko tyina tutavela okuviyulwa? (b) Otyituwa patyi otyiwa vamwe vakala natyo tyina vaviyulwa?

¹⁰ Onthwe tupolako ouwa tyina tuhetekela ovanthu vali ovakuatyili, nga Sobe na Moisesi. (Tanga Provérbios 4:10-13.) Ovanyingi povakuatate vetu nonomphange, tyina vaviyulwa, vehole okuvehetekela. Tala etyi tyapopia omukuatate utiwa o Emmanuel, ukala ko Congo, etyi aviyulilwe. Wati. “Ovakuatate vapama motyili vomewaneno lietu, vamuene okuti ankho ndyihungi kokulinga otyipuka matyinyono oupanga wange na Siovaa, avambiyula. Andyitavela, iya otyo atyinkhuatesako okulityilika ovitateka.” * Omukokoli-ndyila umwe ukala ko Canada utiwa o Megan, wapopia okuti: “Etyi napopilwa hatyoko ankho nahanda okutehela, mahi otyo umwe ankho nesukisa okupopilwa.” Omukuatate umwe ukala ko Croácia utiwa o Marko wati: “Ame napolelwe umwe ovilinga, mahi tyina ndyisoka konyima, ovipuka napopililwe, viankhuatesako unene okupameka oupanga wange na Siovaa.”

11. Oityi Omukuatate Karl Klein apopile tyayemba kokuviyulwa?

¹¹ Umwe wapolele ouwa kokutavela okuviyulwa, Omukuatate Karl Klein, wali umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa. Mehipululo liomuenyo wae, Omukuatate Klein wapopia etyi nthiki imwe aviyulilwe nepanga liae Joseph F. Rutherford. Omukuatate Klein wapopia okuti ponthyimbi tyemukalele umwe unene omapita etyi aviyulwa. Wati: “Etyi tuelivasa onthiki onkhuavo, Omukuatate Rutherford, tyahambukwa ati: ‘Onawa Karl?’ Mahi mokonda ame ankho nanumana andyimutavelela vala pomunyino. Ngwe amphopila okuti: ‘Karl,’  lunguka, Eliapu lili monyima yove! Mokuakunda muna, pahe andyimupopila vala okuti: ‘Au ndyili nawa Mukuatate Rutherford.’ Mahi ngwe ankho utyii umwe okuti hikahi nawa, amphopila okuti: ‘Ewa, tyitupu tyimwe, mahi lunguka, mokonda Eliapu lili monyima yove.’ Etyi Omukuatate Rutherford apopile otyili umwe. Tyina tupakela omukuatate umwe onkhongo, haunene inkha wapopia otyipuka ankho ena umwe okupopia, . . . tukahi nokuikulila ondyila Eliapu.” * (Efe. 4:25-27) Omukuatate Klein wetavelele etyi aviyulwa na Rutherford iya avatualako okukala omapanga.

12. Oñgeni okuliola omutima matyitukuatesako okutavela tyina tuviyulwa? (Salmo 141:5)

¹² Oñgeni okuliola omutima matyitukuatesako okutavela tyina tuviyulwa? Tuesukisa okuliola omutima mokuhinangela okuti tuvakuankhali iya pamwe matulingi ovipuka viapenga. Ngetyi tuelilongesale, Sobe ankho utala ovipuka monkhalelo yapenga. Mahi apilulula omalusoke ae iya ayambwa na Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda Sobe ankho weliola omutima. Walekesa okuti weliola omutima etyi etavela okuviyulwa na Eliuu, namphila Eliuu ankho omona vali kwe. (Jó 32:6, 7) Okuliola omutima matyitukuatesako okutavela okuviyulwa, atee umwe tyina ou wetuviyula omona vali kuonthwe. Omukulu umwe wewaneno ukala ko Canada, wati: “Mokonda onthwe katutyivili okulitala ngetyi vakuetu vetutala, oñgeni matupameka motyili inkha petupu ou utupakailamo?” Onthwe atuho tuesukisa okulinga ononkhono mbokukala novinyango viononkhono mba Huku nokukala ovanongo pokuivisa onondaka onongwa. — Tanga Salmo 141:5.

13. Tyina Siovaa etuviyula, otyo tyilekesa-tyi?

¹³ Okuviyulwa na Huku, tyilekesa okuti utuhole. Siovaa utuhandela otyiwa. (Pro. 4:20-22) Tyina Siovaa etuviyula Nombimbiliya, nomikanda tupewa neongano liae, novakuatate vapama motyili, otyo tyilekesa umwe okuti utuhole. Omukanda Ova Hebeleu 12:9, 10, upopia okuti Siovaa “utuviyula pala ouwa wetu.”

14. Opi tuna okutala vali tyina tuamaviyulwa?

¹⁴ Tala kuetyi waviyulilwa, ohatale komunthu wekuviyula. Pamwe tupondola okusoka okuti wokuetuviyula ketyilingile nawa. Tyotyili, omunthu wokuetuviyula tyipondola walinga umwe ononkhono opo etyilinge monkhalelo ikahi nawa. * (Gal. 6:1) Mahi inkha  onthwe tukahi nokuviyulwa, otyiwa tusoke omokonda yatyi etuviyulila, namphila pamwe tusoka okuti ketyipopile nawa. Tupondola okulipula okuti: ‘Namphila nahahandele onkhalelo etyipopia, mahi okuti pena etyi ndyipondola okulilongesilako? Okuti mandyitale vala koukuankhali wou ukahi nokumphopila, anehesuki netyi amphopila?’ Tyina tuamaviyulwa, matulekesa okuti tuvanongo tyina tuovola okulilongesila kuetyi tuaviyulwa. — Pro. 15:31.

15. Omokonda yatyi tuna okuita opo tupakeluemo?

¹⁵ Ombimbiliya ipopia okuti tuna okuita opo tupakailuemo. Provérbios 13:10, yati: “Ovanongo ovo vana vaovola okupakailuamo.” Otyo otyili umwe! Ovanthu vokuita opo vapakailuemo, vekula vali motyili tyipona vana vakevelela vala opo vapakeluemo. Ngotyo, otyiwa apeho wiite ku mukuenyi ekupakailemo.

16. Omovipuka patyi tuesukisa okuiita vakuetu vetupakailemo?

¹⁶ Onalupi tuna okuita vakuetu vetupakailemo? Pena ovipuka ovinyingi, mahi tala evi: (1) Omphange umwe wiita mukuavo utyivila okulongesa nawa, ende nae tyina akalongesa omulongwa wae, emuiti emupopile apa esukisa vali okuviukisa tyina alongesa. (2) Omphange umwe uhanepelwe, uhanda okukalanda ovikutu, pahe aiti kumukuavo wapama motyili emutaleseko evi vikahi nawa. (3) Omukuatate wapewa elongomona liae liotete. Aiti mukuavo omunongo kokulinga omalongomona, emutehelele nawa tyina alinga elongomona liae, ha emupopila apa esukisa okuviukisa. Atee umwe omukuatate ulinga-le omalongomona omanima omanyingi, nae wesukisa okuita kovakuatate ovanongo vemupopile apa esukisa okuviukisa, iya etavela etyi vakuavo vemupopila.

17. Ouwa patyi matupoloko tyina tupakailuamo?

¹⁷ Komutwe oku tuenda nako, atuho matupakailuamo. Pamwe matulihakemo vala, mahi pamwe matuviukililwa umwe. Tyina otyo tyamamonekapo, hinangela ovipuka tuelilongesa monthele ei. Tualako okuliola omutima. Tala kuetyi waviyulilwa, ohatale vala komunthu wekuviyula. Tavela etyi wapopilua. Petupu omunthu utyitwa omunongo-ale. Mahi tyina ‘tutavela okupakailuamo nokuviyulwa,’ Ondaka ya Huku yati “matukala ovanongo.” — Pro. 19:20.