1. Nagnino tika ro mahazo torohevetse kindraike? Le nagnino ro ilaentika rey?

MIPAY torohevetse mateteke tika iaby. Misy fotoagne itika ro mangatake torohevetse amy ty ndaty hajaentikagne. Faie kindraike rahalahy mihevetse antika ro va’e magnantogne antika, le mirehake tie misy ‘raha tsy mete ataontikagne’, sady va’e hanao raha hanegnenantikagne tika naho tsy miova. (Gal. 6:1) Ndra va’e hisy hagnomey torohevetse antikagne ka noho ty hadisoagne nataontikagne. Faie ndra inogn’inogne anto’e ahazoantika torohevetse, le toko’e ho tsanognantikagne i torohevetsey. Mahasoa ty manao izay sady handrombake ty fiaintikagne.​—Ohab. 6:23.

2. Nagnino tika ro toko’e hitsanogne torohevetse, arake ty Ohabolana 12:15?

² Mandrisike antika i andinin-teny fototse ty fianaragne toỳ tie: “Tsanogno ty reha ty hendre.” (Ohab. 22:17) Tsy misy ndaty mahay ze kila raha zao. Faie misy ndaty mahay raha ambonentikagne ndra za-draha noho itikagne. (Vakio ty Ohabolana 12:15.) Trea areke tie miambane tika naho fa mitsanogne ty torohevetse meagne antika, sady magneke fa voafetra avao ty raha haintikagne. Trea amy izay ka fa magneke tikagne tie tsy ho tratsentikagne ty tanjontikagne naho tsy misy ndaty magnampe antika. Izao ty nampanorate i Jehovah i Solomona Mpanjaka hendre: ‘Tanterake ty raha safiriegne hatao naho maro ty mpanoro hevetse [ndra mpanolo-tsaigne, fap.].’​—Ohab. 15:22.

3. Amy ty fomba akore iaby ty va’e hahazoantika torohevetse?

³ Va’e hahazo torohevetse mivantagne ndra tsy mivantagne tika. Inogne ty teagne horehafegne amy tihoe torohevetse tsy mivantagne? Naho fa mamaky Baiboly ndra boke aman-gazete ohatse tika, le va’e hahatrea raha hahavy antika hitofa heike sady handineke ty toe-tsaintika naho ty raha ataontika. Mandrisike antika hiova ka i raha vakientikagney. (Heb. 4:12) Hoe izay tihoe torohevetse tsy mivantagne. Fa akore ka tihoe torohevetse mivantagne? Va’e hisy androanavi-pagnahy ndra Kristiana matotse hirehake antika satria voamare’e tie misy raha mila iovantikagne. Hoe izay tihoe torohevetse  mivantagne. Naho misy ndaty areke magnomey torohevetse ara-baiboly antika, le toko’e hatorontika fa mankasitrake aze tika, satria ty hatea’e antika ty mandrisike aze hanao izay. Toko’e ho tsanognantika ty raha rehafe’e sady rambesegne am-po ka i torohevetse mea’ey.

4. Inogne ty raha tsy toko’e hataontikagne naho fa mahazo torohevetse, arake ty Mpitoriteny 7:9?

⁴ Faie va’e tsy ho mora amantika ty hagneke i torohevetse mivantagne rey. Va’e ho boseke aza tika. Fa nagnino? Ndra tie mora amantika aza ty magneke tie tsy voririke, le va’e ho sarotse amantika ty hagneke ty torohevetse meagne antika naho ohatse misy ndaty mirehake tie misy raha tsy mete ataontika. (Vakio ty Mpitoriteny 7:9.) Va’e hagnamaren-tegna ka tika. Va’e hieretseretse ty anto’e nandrisike i ndatỳ hagnomey torohevetse antikagne tika, ndra ho boseke noho ty fomba nagnomea’e i torohevetsey. Va’e hipay ty raha tsy mete atao i ndatỳ ka tika le hirehake tie: ‘Le ireke vao ro hagnanatse ahy? Ie aza izao ty atao’e?’ Naho fa tsy teantikagne ka ty torohevetse nimeigne antika, le va’e tsy ho dareantika ndra hipay torohevetse amy ty ndaty hafa tika satria mitamà tie hirehake raha metemete amantika i ndaty hafay.

5. Inogne ty hodinehentikagne ato?

⁵ Hodinehentika amy ty lahatsoratse toy i ndaty nagneke naho tsy nagneke ty torohevetse nimeagne aze tantaraegne amy Baiboly ao rey. Hodinehentikagne ato ka ty raha hagnampe antika hagneke torohevetse naho handrambe soa boake amy izay.

6. Ino ty ianarantika boake amy i Rehoboama Mpanjaka naho fa ireke nimeagne torohevetse?

⁶ Dineho ohatse ty Rehoboama. Naho fa nanjare mpanjaka o Israelio reke, le nandeha mbama’e mbeo o vahoa’eo mba hangatake raha tama’e. Nangatake iareo mba hahegne ty asa fanompoagne mafe nampanoen-drae’e (Solomona) iareo. Nimete aloha ty raha natao i Rehoboama, satria nagnontane o ndaty bey tamo o Israelio eo reke tie inogne ty toko’e havale’e o vahoakeo. Nanoro hevetse aze i ndaty bey rey tie naho manao ze raha angatahe o vahoakeo reke, le hanompo aze avao iareo. (1 Mpanj. 12:3-7) Faie hoe tsy le niteatea i Rehoboama ze torohevetse zay, hafara’e nipay hevetse tamo o lahilahy niarake nibey tama’eo. Va’e ho ni-40 taogne teo ho eo o lahilahy rehoe. Azo antoke areke fa maromaro avao ka ty raha fa nandalova iareo. (2 Tan. 12:13) Faie raty ty torohevetse nimey iareo i Rehoboama tamy io. Ty anto’e, nirehafe iareo ty Rehoboama mba hagnindra ty hamafe ty asa fanompoagne natao i vahoakey. (1 Mpanj. 12:8-11) Inogne ty toko’e ho natao i Rehoboama mba hahaia’e tie ty aia amo o torohevetse rehoe ro horihe’e? Toko’e ho nivavake tamy i Jehovah reke, le nagnontane aze mba ho nahaia’e izay. Faie tsy nanao izay reke. Ndra aleo’e nagnorike ze torohevetse niteatea’e tamy ireo avao. Ty torohevetse nimea i lahilahy nitovitovy taogne tama’e rey ro norihe’e. Tena nisy voka’e raty tamy i Rehoboama naho tamo o Israelio ze raha zay. Va’e tsy ho teateantikagne ty torohevetse meagne antika kindraike. Faie toko’e hagneke i torohevetsey tika naho mbe mioregne amy ty Saontsin’Agnahare.

7. Ino ty ianarantika amy i Ozia Mpanjaka?

⁷ Tsy nagneke torohevetse ka ty Ozia Mpanjaka. Misy faritse amy i tempolỳ ao o mpisorogneo avao ro mahazo mizilike ao. Faie nizilike tamo o faritse iohoe tao ty Ozia Mpanjaka mba hagnoro emboke magnitse. Le nirehake aze i mpisorogne rey tie: “Tsy mete Ozia ze raha atao’o zao! Tsy mahazo magnoro emboke magnitse hoahy i Jehovah rehe, fa o mpisorogneo avao ro toko’e hagnoro emboke magnitse.” Le akore ty natao i Ozia? Naho niambane reke, le toko’e ho nitsanogne i torohevetsey sady le avy le niakatse boake amy i tempolỳ ao malaky. Ho namindra fo tama’e ty Jehovah naho izay ty natao’e. Faie ndra ‘niboseke mafe ty Ozia.’ Fa nagnino reke ro tsy nagneke i torohevetsey? Satria nieretseretse reke tie  mpanjaka, le manan-jò hanao ze tea’e hatao. Faie tsy hoe izay ty fomba fiheve i Jehovah. Natao i Jehovah boka reke, sady ‘le lia’e niboka ampara-pahafate’e’ noho ireke nanao raha tsy nahazoa’e alalagne. (2 Tan. 26:16-21) Ianarantika amy i Ozia fa ndra ndaty manao akore tika ndra manao akore, le tsy hankasitraha i Jehovah naho tsy mitsanogne ty torohevetse meagne antika boake amy Baiboly ao.

8. Akore ty natao i Joba naho fa nimeagne torohevetse?

⁸ Nitreantika teo fa tsy nitsanogne ty torohevetse nimeagne aze i ndaty teo rey. Faie misy ndaty ka rehafe ty Baiboly tie nagneke ty torohevetse nimeagne aze, le nahazo fitahiagne. Dineho ohatse ty Joba. Maregne fa natahotse an’Agnahare reke, faie tsy voririke reke ndra tie teo zay. Naho fa nimafe ty raha nanjò aze, le nanjare nirehadrehake fahatane avao reke. Ty voka’e, nahazo torohevetse mivantagne boake amy i Eliho naho i Jehovah reke. Le akore ty natao i Joba? Niambane reke, le nagneke i torohevetse nimeagne azey. Hoe reke: “Nirehake raho faie tsy taka ty saiko ... Tsoahako areke i rehakoy, sady mibebake amy ty lemboke naho amy ty lavenoke toy eto raho.” Nitahie i Jehovah ty Joba noho ireke niambane.​—Joba 42:3-6, 12-17.

9. Akore ty natao i Mosesy naho fa nimeagne torohevetse, le nagnino reke ro modely soa ho antika?

⁹ Modely soa ho antika ka ty Mosesy. Nagneke reke naho fa nahitsy tamy ty hadisoagne natao’e. Niboseke ohatse reke tie indraike, le tsy nagnomey voninahitse i Jehovah. Ty voka’e, tsy nahazo nizilike tamy i Tane Nampitamaegney tao reke. (Nom. 20:1-13) Naho fa nihalale tamy i Jehovah reke mba handineke indraike i fanapahan-kevetse nirambese’e miomba azey, le hoe ty Jehovah: “Ko mirehake ty miomba izay amako sasa.” (Deot. 3:23-27) Faie tsy niboseke ty Mosesy. Ireke aza nagneke i fanapahan-keve i Jehovah-y, le ty voka’e mbe nampiasae i Jehovah hitarike o Israelio reke. (Deot. 4:1) Modely fanjaka ho antika ty Joba naho i Mosesy satria nagneke ty torohevetse nimeagne iareo. I Joba zao nagnitsy i heve-diso nanagna’ey sady tsy nipay fialan-tsiny. Trea ka tie nagneke i torohevetse nimey i Jehovah azey ty Mosesy kanao nanompo Aze avao ndra tie tsy nahazo i tombotsoa tena sarobily tama’ey aza.

10. a) Inogne ty soa ho azontika naho itika magnorike ty torohevetse meagne antika, arake ty Ohabolana 4:10-13? b) Inogne ty toe-tsaigne soa naseho ty ndaty ila’e naho fa nimeagne torohevetse?

¹⁰ Handrambe soa tika naho mitsikombe ty modely i lahilahy tsy nivalike rey, agnisa izay ty Joba naho i Mosesy. (Vakio ty Ohabolana 4:10-13.) Maro zao ty rahalahy naho ty rahavave nitsikombe iareo, le nagneke ty torohevetse nimeagne aze. Hoe ty rahalahy Emmanuel, mitoboke a Kongo agne: “Nisy rahalahy matotse tamy i fiangona’ay teo nahatrea tie fa ho nivaky sambo ara-pagnahy raho, le nirombahe iareo. Nampihareko ty torohevetse nimea iareo ahy, le nagnampe ahy tsy hahatrea olagne maro zay.” * Hoe ka ty Megan mpisava lalagne a Kanada agne: “Tsy torohevetse teako ho rey kindraike ty azoko. Faie tena nilaeko ty nitsanogne aze.” Hoe ty rahalahy Marko a Kroasia agne: “Nafahagne tamako ty tombotsoam-panompoako tamy i fiangonagne teo. Faie naho fa nandineke raho, le nitsapako tie ty fagnorihako ty torohevetse nimeagne ahy tamy izay ty nagnampe ahy hifandrambe soa amy i Jehovah indraike.”

11. Inogne ty raha nirehafe i Rahalahy Karl Klein miomba ty fagnekeagne torohevetse?

¹¹ Agnisa ty ndaty nandrambe soa boake amy ty fagnekeagne torohevetse ka ty Rahalahy Karl Klein, niagnisa ty Filan-keve-pitantanagne. Nirehafe’e tamy ty tantaram-piaigna’e ao fa nimey i Rahalahy Joseph F. Rutherford torohevetse mafemafe reke tie indraike. Ni-mpiragnetse maifitse iareo amy i Rutherford. Nagneke ty Rahalahy Karl Klein tie tsy nahafale aze i torohevetsey tamy ty voaloha’e. Hoe reke: “Naho fa  nitrea i Rahalahy Rutherford raho ty maray igne, le nifalefale reke ty nanalama ahy tie: ‘Akore Karl a!’ Faie nimonomonogne avao raho satria mbe niboseke ama’e. Le hoe ty Rutherford: ‘Mitaoa rehe Karl fa te hamandrike azo ty Devoly!’ Nimegnamegnatse raho ty namale aze tie: ‘Aha’a, tsy raha boseke ama’o zao raho!’ Faie nihay i Rutherford tie mbe boseke raho, le hoe reke: ‘Ein, faie mitaoa avao tsy mone ho voafita i Devoly.’ Tena maregne i reha’ey! Naho mitagne am-po amy ty rahalahy raike tika, lohotsie naho manan-jò hirehake antika reke, ... le hoe magnomey hirike i Devoly hamandrike antikagne tika.” * (Efes. 4:25-27) Nagneke i torohevetse nimea i Rahalahy Rutherford azey ty Rahalahy Klein. Ty voka’e, tsy nisimba i finamagna iareoy.

12. Nagnino ty fiambaneagne ro magnampe antika hagneke torohevetse? (Salamo 141:5)

¹² Inogne ty hagnampe antika hagneke ty torohevetse meagne antika? Mila miambane tika sady mitadidy tie tsy voririke, le va’e hanao raha tsy aman-kilala kindraike. Nitreantika teo fa nanagne heve-diso ty Joba. Faie nagnitsy ty toe-tsai’e reke tafara izay le nitahy aze ty Jehovah. Fa nagnino? Satria reke niambane. Trea zay naho fa nagneke ty torohevetse nimea i Eliho aze reke, ndra tie zai’e lavitse aza ty Eliho. (Joba 32:6, 7) O fiambaneagneo ka ty hagnampe antika hampihatse ty torohevetse meagne antika, ndra tie mieretseretse aza tika tie tsy natao ho antika i torohevetsey, ndra ndaty mbe zaintika ty magnomey aze. Hoe ze androanavi-pagnahy raike a Kanada agne zay: “Tsy mitovy ty fomba fahatreavantika ty tegnantika naho ty fahatreava ty hafa aze. Sarotse amantika areke ty handroso naho tsy misy ndaty magnomey torohevetse antika.” Ia amantika ohatse ro tsy mila mikezake mba hanagne i toetse voka ty fagnahy rey naho mba hagnasoa ty fanompoa’e?​—Vakio ty Salamo 141:5.

13. Akore ty toko’e hiheverantikagne ty torohevetse meagne antikagne?

¹³Rambeso ho hatean’Andrianagnahare azo i torohevetsey. Tea i Jehovah ho sambatse tika. (Ohab. 4:20-22) Manoro ze hatea’e zay reke naho fa manoro hevetse antika amy ty alala ty Saontsi’e, naho amo o boke aman-gazete ara-baibolio, ndra amy ty alala ty Kristiana matotse. Hoe ty Hebreo 12:9, 10: “Manao izay reke mba hahasoa antika.”

14. Inogne ty toko’e hifantohantika naho fa meagne torohevetse?

¹⁴Mifantoha amy i torohevetsey fa tsy amy ty fomba nagnomeagne aze. Kindraike tika mahatsapa tie hoe tsy tena soa zay ty fomba nagnomeagne torohevetse antika. Mazava hoaze aloha, fa toko’e hatao o ndaty magnomey torohevetseo ze hahavy i toroheve’ey ho mora rambesegne. * (Gal. 6:1) Faie soa naho mifantoke  amy i torohevetse meagne antikagney tika, ndra tie mahatsapa aza tie hoe tsy tena tamy ty fomba soa zay ty nagnomeagne i torohevetsey. Azontika atao ty mieretseretse hoe izao: ‘Kera misy mahamaregne aze avao i raha nirehafe’ey ndra tie tsy tena teako aza ty fomba nirehafa’e aze? Magnino raho naho tsy mifantoke amy ty tsy fahavoririha i ndaty nanoro hevetse ahikey fa ty soa ho azoko boake amy ty fagnorihako i toroheve’ey ro ifantohako?’ Hendre tika naho mandineke ty soa ho azontika boake amy ty fampiharagne ty torohevetse meagne antika.​—Ohab. 15:31.

15. Nagnino tika ro toko’e hangatake torohevetse?

¹⁵ Mandrisike antika hangatake torohevetse ty Baiboly. Hoe ty Ohabolana 13:10: “Hendre ze mipay torohevetse amy ty hafa.” Tena maregne zay! Mateteke ro mora mandroso ara-pagnahy ze ndaty mangatake torohevetse amy ty hafa naho oharegne amy ty ndaty mandigne homeagne torohevetse avao. Ko misalasala mangatake torohevetse amy ty hafa areke.

16. Inogne iaby ty raha azontikagne angatahagne torohevetse?

¹⁶ Inogne iaby ty raha va’e hangatahantikagne torohevetse amo o mpiara-manompò? Intoagne misy ohatse: 1) Misy rahavave raike mitaogne rahavave raike za-draha mba hiarake hampianatse Baiboly miarake ama’e. Ie afara izay reke le mangatake torohevetse amy i mpitory za-drahay tie akore ty azo’e agnasoagne ty fomba fampianara’e. 2) Misy rahavave raike tsy manambaly te hivily akanjo. Nagnontane ty heve ty rahavave raike matotse areke reke miomba i akanjo tea’e hoviliegney. 3) Misy rahalahy raike tinendre hanao lahajaka hoahy ty ndaty maro. Le mangatake amy ty rahalahy raike fa mpizaka mahay reke mba hitsanogne soa aze naho fa manao i lahajaka’ey sady hagnomey torohevetse aze amy ze toko’e mbe hihasoa’e. Ndra ty rahalahy raike fa nanao lahajaka tagnate ty taogne maro aza, le soa naho mbe mangatake torohevetse amo o mpizaka mahaio sady mampihatse ty torohevetse mea’e aze.

17. Inogne ty soa azontika boake amy ty fagnekeagne torohevetse?

¹⁷ Agne andro agne volagne, tsy maintsy hahazo torohevetse avao tika. Va’e hivantagne zay ndra tsy hivantagne. Naho fa miseho zay, le tsiarovo i hevetse nidinehentikagne tato rey. Miambanea avao. Mifantoha amy i torohevetsey fa tsy amy ty fomba nagnomeagne aze. Ampiharo ka ty torohevetse meagne azo. Tsy misy ndaty hendre boake an-troke agne zao. Faie “ho hendre” tika, hoe ty Saontsin’Agnahare naho ‘mitsanogne torohevetse, sady mandrambe fagnanaragne.’​—Ohab. 19:20.