Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 7

“Fanongo ki he Ngaahi Lea ʻa e Potó”

“Fanongo ki he Ngaahi Lea ʻa e Potó”

“Fokotuʻu telinga mai ʻo fanongo ki he ngaahi lea ʻa e potó.”​—PAL. 22:17.

HIVA 123 Moʻulaloa Mateaki ki he Maau Fakateokalati

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā nai ʻa e founga ʻe ʻomi ai ʻa e akonakí, pea ko e hā ʻoku tau fiemaʻu kotoa ai iá?

ʻOKU tau fiemaʻu kotoa ʻa e akonakí mei he taimi ki he taimi. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, te tau tamuʻomuʻa nai ke kole faleʻi mei ha taha ʻoku tau tokaʻi. ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, ʻe fakaofiofi mai nai ha tokoua ʻoku hohaʻa ʻi he ʻamanaki ke tau fai “ha laka hala”​—ko ha meʻa te tau fakaʻiseʻisa ai. (Kal. 6:1) Ko e fakaʻosí, ʻe ʻomi nai ʻa e akonakí kiate kitautolu fakafou ʻi ha fakatonutonu hili ʻetau fai ha fehālaaki mamafa. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻa e akonakí, ʻoku totonu ke tau fanongo ki ai. Ko hono fai iá ko e lelei pē kiate kitautolu pea ʻe lava ke fakahaofi ai ʻetau moʻuí!​—Pal. 6:23.

2. ʻI he fehoanaki mo e Palōveepi 12:15 mo e fakamatala ʻi laló, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fanongo ki he akonakí?

2 Ko ʻetau konga tohi ʻo e kaveingá ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke “fanongo ki he ngaahi lea ʻa e potó.” (Pal. 22:17) ʻOku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa; ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e tokotaha ʻoku lahi ange ʻene ʻiló pe taukeí ʻiate kitautolu. (Lau ʻa e Palōveepi 12:15 mo e fakamatala ʻi lalo.) Ko ia ko e fanongo ki he akonakí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e anga-fakatōkilalo. ʻOku fakahaaʻi ai ʻoku tau lāuʻilo ki hotau ngataʻangá; ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ke aʻusia ai ʻetau ngaahi taumuʻá. ʻI hono fakamānavaʻi ʻa e poto ko Tuʻi Solomoné, naʻá ne tohi: “ʻOku lavameʻa ia ʻi he tokolahi ʻa e kau faleʻí [pe “kau faiakonakí,” fkm. ʻi lalo].”​—Pal. 15:22.

Ko fē ʻi he ongo founga akonaki ko ení ʻoku faingataʻa taha ke ke talí? (Sio ki he palakalafi 3-4)

3. ʻI he founga fē te tau maʻu ai ʻa e akonakí?

3 ʻOku tau maʻu nai ʻa e akonakí ʻi ha founga taʻefakahangatonu pe fakahangatonu. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e akonaki taʻefakahangatonu? Te tau lau nai ha meʻa ʻi he Tohi Tapú pe ʻi he taha ʻo ʻetau ʻū tohí ʻokú ne ʻai ke tau kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ʻalunga ʻoku tau fou aí pea ueʻi kitautolu ke fakatonutonu hotau ʻalungá. (Hep. 4:12) ʻE lava ke tau ui ia ko e akonaki taʻefakahangatonu. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e akonaki fakahangatonu? ʻE fakahaaʻi mai nai ʻe ha mātuʻa pe ko ha tokoua taau ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue ki aí. ʻE lava ke tau ui ia ko e akonaki fakahangatonu. Kapau ko e ʻofa ʻa ha tokotaha ʻiate kitautolú ʻokú ne ueʻi ia ke ne ʻomi ha akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻiá ʻaki ʻetau fanongo ki he meʻa ʻokú ne tala maí pea tali ʻa e akonakí.

4. Fakatatau ki he Tangata Malanga 7:9, ko e hā ʻa e fakafeangai ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai ʻi heʻetau maʻu ha akonaki?

4 Ko hono moʻoní, ʻe faingataʻa nai ke tau tali ʻa e akonakí tautefito ʻi heʻene haʻu fakahangatonú. ʻE aʻu nai ʻo tau ʻita. Ko e hā hono ʻuhingá? Neongo ʻoku tau fakahaaʻi loto-lelei ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻe faingataʻa nai ke tau tali ʻa e akonakí ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe ha taha haʻatau tōnounou. (Lau ʻa e Tangata Malanga 7:9.) Te tau feinga nai ke fakatonuhiaʻi kitautolu. Te tau fehuʻia nai ʻa e fakaueʻiloto ʻa e tokotaha faiakonakí pe ʻita ʻi he founga naʻá ne ʻomi ai ʻa e akonakí. ʻE aʻu nai ʻo tau fakasio ha fehālaaki ʻa e tokotaha faiakonakí, ʻo fakaʻuhinga: ‘Ko hai ia ke ne akonakiʻi au? ʻOku tōnounou pē mo ia!’ Pea kapau ʻoku ʻikai feʻungamālie ʻa e akonaki ʻoku tau maʻú mo kitautolu, te tau tukunoaʻi nai ia pe kumi ki ha akonaki te tau saiʻia ange ai mei ha feituʻu kehe.

5. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

5 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mei he Tohi Tapú ʻa e faʻahinga naʻa nau talitekeʻi ʻa e akonakí pea mo e faʻahinga naʻa nau tali ia. Te tau toe lāulea foki ki he meʻa te ne tokoniʻi kitautolu ke tali ʻa e akonakí pea maʻu ʻaonga mei ai.

NAʻA NAU TALITEKEʻI ʻA E AKONAKÍ

6. Ko e hā ʻoku tau ako mei he anga ʻo e fakafeangai ʻa Tuʻi Lehopoame ki he akonaki naʻá ne maʻú?

6 Fakakaukau kia Lehopoame ʻi heʻene hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí. Naʻe haʻu hono kakaí ʻo kole ange ke ne fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga naʻe hilifaki kiate kinautolu ʻe heʻene tamaí, ʻa Solomone. Naʻe fakapotopoto ʻa Lehopoame ʻi heʻene kumi faleʻi ki he kau tangata taʻumotuʻa ʻo ʻIsilelí ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe totonu ke ne fakafeangai ai ki he kakaí. Naʻe faleʻi ʻe he kau tangata taʻumotuʻá ʻa e tuʻí kapau te ne fai ʻa e meʻa naʻe kole ange ʻe he kakaí, te nau poupou maʻu pē kiate ia. (1 Tuʻi 12:3-7) ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ke fiemālie ʻa Lehopoame ʻi he faleʻi ko iá, ko ia naʻá ne kumi faleʻi ki he kau tangata naʻa nau tupu fakataha haké. Ko e kau tangata ko iá ʻoku ngalingali naʻa nau taʻu 40 tupu, ko ia kuo pau pē naʻa nau maʻu ha taukei ʻi he moʻuí. (2 Kal. 12:13) Ka ʻi he taimi ko ení, naʻa nau ʻoange kia Lehopoame ha faleʻi kovi. Naʻa nau faleʻi ia ke ne fakalahi ʻa e kavenga ʻa e kakaí. (1 Tuʻi 12:8-11) ʻI he maʻu ko eni ʻe Lehopoame ha vakai kehekehe ʻe uá, naʻe mei lava ke ne fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu pea ʻeke kiate Ia pe ko e faleʻi fē ʻoku totonu ke ne muimui aí. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke tali ʻa e faleʻi naʻe fakamānako kiate iá pea fanongo ki he kau tangata kei siʻi angé. Naʻe hoko ai ha ola fakatupu maumau kia Lehopoame pea pehē ki he kakai ʻo ʻIsilelí. ʻI heʻene haʻu kiate kitautolú, heʻikai nai ke ongo lelei maʻu pē ki hotau telingá ʻa e faleʻi ʻoku tau maʻú. Neongo ia, kapau ʻoku makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke tau tali ia.

7. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi ʻŪsaiá?

7 Naʻe talitekeʻi ʻe Tuʻi ʻŪsaia ʻa e akonakí. Naʻá ne hū ki ha feituʻu ʻi he temipale ʻo Sihová ʻa ia ko e kau taulaʻeikí pē naʻe ngofua ke hū ki aí, peá ne feinga ke tutu ʻa e ʻinisēnisí. Naʻe tala ange ʻe he kau taulaʻeiki ʻa Sihová kiate ia: “ʻOku ʻikai totonu kiate koe, ʻe ʻŪsaia, ke ke tutu ʻinisēnisi kia Sihova! Ko e kau taulaʻeikí pē ʻoku totonu ke nau tutu ʻinisēnisí.” Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa ʻŪsaiá? Kapau naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e akonakí pea mavahe leva mei he temipalé, naʻe mei fakamolemoleʻi nai ia ʻe Sihova. ʻI hono kehé, “ko ʻŪsaia . . . naʻá ne hoko ʻo tōlili.” Ko e hā naʻá ne talitekeʻi ai ʻa e akonakí? ʻOku hā mahino, naʻá ne ongoʻi ko ia ʻa e tuʻí, naʻá ne maʻu ʻa e totonu ke fai ha meʻa pē naʻá ne loto ki ai. Ka naʻe ʻikai ke vakai pehē ʻa Sihova. Koeʻuhi ko e ʻafungi ʻa ʻŪsaiá, naʻe taaʻi ʻaki ia ʻa e kiliá pea naʻá ne hoko ai pē “ko ha kilia ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene maté.” (2 Kal. 26:16-21) ʻOku akoʻi mai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻŪsaiá, tatau ai pē pe ko hai kitautolu, kapau ʻoku tau talitekeʻi ʻa e akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa Sihová.

NAʻA NAU TALI ʻA E AKONAKÍ

8. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Siope ki he akonakí?

8 ʻI hono kehe mei he ongo faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga naʻa tau toki lāulea ki aí, ʻoku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e faʻahinga naʻe faitāpuekina koeʻuhí naʻa nau tali ʻa e akonakí. Fakakaukau kia Siope. Neongo ko ha tokotaha manavahē-ʻOtua ia, naʻe ʻikai ke ne haohaoa. ʻI heʻene tofanga ʻi he tenge lahi, naʻá ne fakahaaʻi ha ngaahi vakai hala. Ko hono olá, naʻá ne maʻu ha akonaki hangatonu meia ʻIlaiū pea mo Sihova. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Siopé? Naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e akonakí. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku lea, ka naʻe ʻikai te u maʻu ʻa e mahinó . . . ʻOku ou fakafoki ai ʻa e meʻa naʻá ku leaʻakí, pea ʻoku ou fakatomala ʻi he efu mo e efuefu.” Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Siope koeʻuhi ko ʻene fakafeangai anga-fakatōkilaló.​—Siope 42:3-6, 12-17.

9. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Mōsese ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono tali ʻa e akonakí?

9 Ko Mōsese ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo ha tokotaha naʻá ne tali ʻa e fakatonutonú hili haʻane fai ha fehālaaki mamafa. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne ʻita pea naʻe ʻikai ke ne fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. Naʻe mole ai meia Mōsese ʻa e monū ke ne hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōm. 20:1-13) ʻI hono fakahaaʻi ʻe Mōsese ʻene mamahi ʻi he fili ko ení, naʻe tala ange ʻe Sihova: “ʻOua ʻaupito naʻá ke toe lea mai kiate au ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni.” (Teu. 3:23-27) Naʻe ʻikai ke hoko ʻa Mōsese ʻo loto-kona. ʻI hono kehé, naʻá ne tali ʻa e fili naʻe fai ʻe Sihová, pea naʻe hokohoko atu hono ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne taki ʻa ʻIsilelí. (Teu. 4:1) Kuo tuku mai ʻe Siope mo Mōsese ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono tali ʻa e akonakí ke tau muimui ki ai. Naʻe fakatonutonu ʻe Siope ʻene vakaí; naʻe ʻikai ke ne kumi kalofanga. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Mōsese naʻá ne tali ʻa e akonaki ʻa Sihová ʻaki ʻene nofoʻaki faitōnunga naʻa mo e hili ʻa e mole meiate ia ha monū naʻe mahuʻinga kiate ia.

10. (a) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Palōveepi 4:10-13 fekauʻaki mo e ʻaonga hono tali ʻa e akonakí? (e) Ko e hā ʻa e vakai lelei naʻe fakahaaʻi ʻe he niʻihi fekauʻaki mo e akonakí?

10 ʻOku tau maʻu ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he kau tangata faitōnunga hangē ko Siope mo Mōsesé. (Lau ʻa e Palōveepi 4:10-13.) Kuo fai ʻe hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻa e meʻa tofu pē ko iá. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ha tokoua ko Emmanuel, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Kongo, fekauʻaki mo ha fakatokanga naʻá ne maʻu: “Naʻe fakatokangaʻi ʻe he fanga tokoua matuʻotuʻa ʻi heʻemau fakatahaʻangá naʻe kamata ke u hoko ʻo tūkia fakalaumālie pea nau fakahaofi au. Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e akonaki naʻa nau ʻomí, pea naʻe tokoniʻi ai au ke u kalofi ʻa e ngaahi palopalema lahi.” * Ko ha tāimuʻa ʻi Kānata ko Megan ʻokú ne pehē fekauʻaki mo e akonakí: “Naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻá ku faʻa fiefanongo ki aí, ka ko e meʻa tofu pē ia naʻe fiemaʻu ke u fanongo ki aí.” Pea ʻoku pehē ʻe ha tokoua mei Kolōtia ko Marko: “Naʻe mole meiate au ha monū, ka ʻi heʻeku vakai atu ki aí, ʻoku ou ʻiloʻi ko e akonaki naʻá ku maʻú naʻá ne tokoniʻi au ke u toe mafamafatatau fakalaumālie.”

11. Ko e hā naʻe ako ʻe Tokoua Karl Klein fekauʻaki mo hono tali ʻa e akonakí?

11 Ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha tokotaha naʻe maʻu ʻaonga mei hono tali ʻa e akonakí ko Tokoua Karl Klein, naʻá ne ngāue ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé. ʻI he talanoa ki he moʻuí ʻa Tokoua Klein, naʻá ne lave ki ha taimi naʻe akonakiʻi fefeka ai ia ʻe Joseph F. Rutherford, ʻa ia naʻá ne kaumeʻa vāofi mo ia. Naʻe fakahaaʻi ʻe Tokoua Klein ʻi he kamatá naʻe ʻikai ke ne tali lelei ʻa e akonakí. Naʻá ne pehē: “ʻI he taimi hoko naʻá ku sio ai kia [Tokoua Rutherford], naʻá ne fakalea fiefia mai, ‘Mālō e lelei Karl!’ Ka koeʻuhí naʻá ku kei ongoʻi loto-mamahi pē, naʻe ʻikai ke u fie fakalea ki ai. Naʻá ne pehē mai, ‘Karl, tokanga! ʻE maʻu koe ʻe he Tēvoló!’ Naʻá ku mā, ʻo u pehē ange, ‘Siʻi, ʻoku ʻikai ke u ʻita au ia, Tokoua Rutherford.’ Ka naʻá ne ʻiloʻi pē ʻe ia, peá ne toe fakatokanga mai, ‘ʻOku sai pē ia. Ka ke tokanga. ʻE maʻu koe ʻe he Tēvoló.’ He moʻoni ē ko ʻene leá! ʻI he taimi ʻoku tau tukulotoʻi ai ha ʻita ʻi hotau tokouá, tautefito ʻi heʻene tala mai ha meʻa totonu . . . , ʻoku tau ʻoange ai ʻa e faingamālie ke maʻu kitautolu ʻe he Tēvoló.” * (ʻEf. 4:25-27) Naʻe tali ʻe Tokoua Klein ʻa e akonaki ʻa Tokoua Rutherford, pea naʻá na kei maʻu pē ha vahaʻangatae māfana.

KO E HĀ ʻE LAVA KE NE TOKONIʻI KITAUTOLU KE TALI ʻA E AKONAKÍ?

12. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke tali ʻa e akonakí? (Saame 141:5)

12 Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tali ʻa e akonakí? ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ʻo anga-fakatōkilalo ʻaki hono manatuʻi ʻoku tau mātuʻaki taʻehaohaoa pea ʻoku tau fai ha meʻa fakavalevale ʻi he taimi ʻe niʻihi. Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki aí, naʻe maʻu ʻe Siope ha vakai hala. Ka ki mui ange naʻá ne fakatonutonu ʻene fakakaukaú, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe anga-fakatōkilalo ʻa Siope. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene anga-fakatōkilaló ʻaki hono tali ʻa e akonaki naʻe ʻoange ʻe ʻIlaiuú, neongo naʻe kei siʻi ange ʻa ʻIlaiū ʻiate ia. (Siope 32:6, 7) ʻE pehē pē foki mo hono tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke ngāueʻaki ʻa e akonakí naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau tuha mo ia pe ko e tokotaha ʻokú ne ʻomi iá ʻokú ne kei siʻi ange ʻiate kitautolu. Ko ha mātuʻa ʻi Kānata ʻokú ne pehē, “Koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke tau vakai hifo kiate kitautolu ʻo hangē ko e vakai ʻa e niʻihi kehé, ʻe lava fēfē ke tau fakalakalaka kapau heʻikai ha taha ke ne akonakiʻi kitautolu?” Ko hai ia ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ke ne fie fakalakalaka ʻi hono fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālié pea fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané?​—Lau ʻa e Saame 141:5.

13. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he akonaki ʻoku tau maʻú?

13Vakai ki he akonakí ko ha fakahāhā ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e lelei tahá maʻatautolu. (Pal. 4:20-22) ʻI he taimi ʻokú ne akonakiʻi ai kitautolu fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko ha tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú pe ko ha kaungātui matuʻotuʻa, ʻokú ne fakahāhā mai ai ʻene ʻofa kiate kitautolú. “ʻOku fai pehē ʻa e ʻOtuá ki ha lelei maʻatautolu,” ko e lau ia ʻa e Hepelū 12:9, 10.

14. Ko e hā ʻoku totonu ke tau tokangataha ki ai ʻi hono akonakiʻi kitautolú?

14Tokangataha ki he akonakí, kae ʻikai ko e founga ʻoku ʻoatu aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ongoʻi nai ko e akonaki ʻoku tau maʻú naʻe ʻikai ʻomi ia ʻi he founga lelei tahá. Ko e moʻoni, ko ha taha ʻokú ne fai ha akonaki ʻoku totonu ke ne feinga ke ʻoatu ia ʻi he founga faingofua taha ʻe ala tali aí. * (Kal. 6:1) Ka ʻo kapau ko kitautolu ʻoku akonakiʻí, ʻoku lelei ke tau tokangataha ki he pōpoakí​—neongo kapau ʻoku tau ongoʻi naʻe mei lava ke ʻomi ia ʻi ha founga lelei ange. Te tau ʻeke hifo nai: ‘Neongo kapau ʻoku ʻikai ke u saiʻia ʻi he founga naʻe ʻomi ai ʻa e akonakí, ʻoku ʻi ai nai ha moʻoni ʻi he akonakí? ʻE lava nai ke u sio fakalaka ʻi he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e tokotaha talafekaú pea maʻu ʻaonga mei he pōpoakí?’ ʻE fakapotopoto ke tau kumi ha founga ke maʻu ʻaonga ai mei ha akonaki pē ʻoku tau maʻu.​—Pal. 15:31.

KOLE FALEʻI PEA UTU HONO ʻAONGÁ

15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau kole faleʻí?

15 ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ke tau kole faleʻi. ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 13:10: “Ko e potó ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku kumi faleʻí.” He moʻoni ē ko ia! Ko e faʻahinga ʻoku nau kole faleʻi kae ʻikai ke nau tatali ke toki fakaofiofi atu ha taha kiate kinautolú te nau faʻa fakalakalaka fakalaumālie lahi ange ʻi he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau kumi faleʻí. Ko ia tamuʻomuʻa ke kumi ki ha faleʻi.

Ko e hā ʻoku kole faleʻi ai ʻa e tuofefine kei siʻí ki ha tuofefine matuʻotuʻá? (Sio ki he palakalafi 16)

16. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga te tau kole nai ai ki ha faleʻi?

16 Ko fē nai ʻa e taimi ke tau kole faleʻi ai mei hotau kaungātuí? Fakakaukau ki ha ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi. (1) Ko ha tuofefine ʻokú ne kole ange ki ha tokotaha malanga taukei ke kau fakataha mo ia ʻi heʻene akó pea ʻeke ki mui ai ki ha faleʻi ki he founga ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ai ʻene founga fakafaiakó. (2) Ko ha tuofefine teʻeki mali te ne saiʻia ke fakatau mai ha talausese lōloa, ko ia ʻokú ne ʻeke ki ha tuofefine matuʻotuʻa pe ko e hā ʻene vakai faitotonu fekauʻaki mo ʻene filí. (3) Ko ha tokoua ʻoku vaheʻi ke ne fai ʻene fuofua malanga maʻá e kakaí. ʻOkú ne kole ki ha tokotaha-malanga taukei ke fanongo fakalelei ki heʻene malangá pea ʻoange ha faleʻi ʻaonga ki he founga ke ne fakalakalaka aí. Naʻa mo ha tokoua kuó ne malanga ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻoku lelei ke ne ʻeke ki he kau malanga taukeí fekauʻaki mo ʻenau fakakaukaú pea ngāueʻaki leva ʻa e faleʻi ʻokú ne maʻú.

17. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he akonakí?

17 ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí, ko kitautolu kotoa te tau maʻu ha akonaki fakahangatonu pe taʻefakahangatonu. ʻI heʻene hoko iá, fakakaukau ki he ngaahi poini naʻa tau toki lāulea ki aí. Nofoʻaki anga-fakatōkilalo. Tokangataha ki he akonakí, kae ʻikai ko e founga ʻoku ʻoatu aí. Pea ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻokú ke maʻú. ʻOku ʻikai ha taha ʻo kitautolu naʻe fanauʻi mai ʻoku poto. Ka ʻi heʻetau “fanongo ki he faleʻí pea tali ʻa e akonakí,” ʻoku talaʻofa mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá te tau “hoko ai ʻo poto.”​—Pal. 19:20.

HIVA 124 Mateaki Maʻu Ai Pē

^ pal. 5 Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fanongo ki he akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi tatau, ʻoku ʻikai ke faʻa faingofua ke tali ʻa e akonakí. Ko e hā hono ʻuhingá? Pea ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻaonga mei he akonaki ʻoku tau maʻú?

^ pal. 10 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

^ pal. 11 Sio ki he Watchtower, ʻOkatopa 1, 1984, p. 21-28.

^ pal. 14 ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke fakahoko ai ʻe he kau faiakonakí ʻenau akonakí ʻi ha founga fakapotopoto.