1-2. Oityi omukuatate umwe elilongesa pokupakailamo vakuavo?

 OMANIMA amwe konyima, ovakulu vamwe vevali vewaneno vakatalelelepo omphange umwe wakalele omuvo omunyingi tyahai vali komaliongiyo. Etyi vehika-ko, umwe povakulu ovo vewaneno apopi ono tesitu ononyingi mbupopia omokonda yatyi otyiwa okuenda komaliongiyo. Omukulu oo wewaneno asoko okuti etyi alinga tyikahi nawa, mahi pahe tyina vatundako, omphange oo apopi okuti: “Vakuatate, onwe kamwi nawa otyitateka ndyinatyo.” Ovakuatate ovo vapakailamo vala omphange mahi avehemupulu-vo otyitateka ankho enatyo. Oityi tyatundililako? Omphange kapolele ouwa kovipuka vemupopila.

² Konyima, omukulu oo wewaneno ati: “Andyisoko okuti omphange ou utupu onthilo novakulu vewaneno. Mahi etyi nasoka umwe nawa, andyityimono okuti ñgeno ankho himulekesa vala onotesitu ononyingi mbupopia omokonda yatyi otyiwa okuenda komaliongiyo. Mahi ñgeno ankho ndyimupula okuti: Otyitateka patyi unatyo? Oñgeni ndyipondola okukukuatesako?” Omukuatate oo welilongesilile unene kotyipuka alingile. Pehepano, pahe omunthita omunongo tyina akapameka vakuavo.

3. Mewaneno ovalie vaviyula vakuavo?

 ³ Ovakulu vewaneno vena otyilinga tyokuviyula vakuavo tyina tyesukisa. Mahi, pamwe omukuatate umwe wehemukulu wewaneno nae upondola okuviyula mukuavo. Mongeleka, pamwe omukuatate umwe ine omphange upondola okuviyula  epanga liae no nondongwa mbo Mbimbiliya. (Sal. 141:5; Pro. 25:12) Omphange umwe omukulu upondola “okulongesa ovahikuena” ovipuka ngeevi viapopiwa mu Titu 2:3-5. Tupu, pamwe ovohe vesukisa okuviyula ovana vavo. Naina namphila onthele ei yalingilwa vala ovakulu vewaneno, mahi atuho tupondola okupolako ouwa inkha tutala nawa oñgeni tuna okuviyula vakuetu, ‘atyivehambukiswa.’ — Pro. 27:9.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Monthele ei, matukumbulula omapulo ekuana, apopia etyi tyayemba kokuviyula vakuetu: (1) Omokonda yatyi tuviyulila vakuetu? (2) Okuti tyesukisa umwe okuviyula mukuetu? (3) Olie una okuviyula vakuavo? (4) Oñgeni ove upondola okuviyula nawa vakuenyi?

5. Oityi matyikuatesako omukulu wewaneno okuviyula nawa vakuavo? (1 Ova Kolindu 13:4, 7)

⁵ Ovakulu vewaneno vehole ovakuatate nonomphange. Iya mavetyilekesa tyina vaviyula omunthu umwe uhungi kokulinga etyi tyapenga. (Gal. 6:1) Tyina nkhele ovakulu vewaneno vehenepopie nomunthu oo, vesukisa okutala nawa ovipuka apositolu Paulu apopia viayemba koluembia. “Omunthu wohole wapua elundo una onkhenda. . . . Ulikuatehila movipuka aviho, utavela movipuka aviho, ukevela ovipuka aviho, ukoleleya movipuka aviho.” (Tanga 1 Ova Kolindu 13:4, 7.) Tyina ovakulu vewaneno vasokolola umwe nawa konondaka ombo, matyivekuatesako okuviyula nawa omunthu. Inkha wokuviyulwa utyimona umwe okuti ovakulu vewaneno vesuka nae, otyo matyimuavela ondundo yokutavela etyi apopilwa. — Loma 12:10.

6. Ongeleka patyi ongwa apositolu Paulu etusila?

⁶ Apositolu Paulu wasapo ongeleka ongwa pala ovakulu vewaneno. Mongeleka, etyi ovakuatate vomo Tesalonika vesukisa okuviyulwa, Paulu ehelikondola okutyilinga. Mahi momikanda Paulu evehonekela, tete wevepandula mokonda yovilinga ankho valinga noukuatyili, noluembia ankho vena-lo, netyi velikuatehila movitateka vakalele navio. Mahi tupu wasokele kovitateka ankho vena, etyimono okuti katyapepukile mokonda ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi. (1 Tes. 1:3; 2 Tes. 1:4) Tupu evepopila umwe okuti vekahi nokuava ongeleka ongwa ku vakuavo. (1 Tes. 1:8, 9) Mokutala ovakuatate ovo vapandulile unene etyi vapandulwa nomu apositolu Paulu! Tupu vetyimuene umwe okuti Paulu ankho uvehole unene. Mokonda Paulu ankho una oluembia, momikanda viae vivali ahonekela ova Tesalonika, etyivili umwe okuviyula nawa. — 1 Tes. 4:1, 3-5, 11; 2 Tes. 3:11, 12.

7. Omokonda yatyi omunthu umwe pamwe ehetavelela tyina aviyulwa?

⁷ Oityi matyimonekapo inkha katuviyula nawa vakuetu? Omukulu umwe wewaneno wapopia okuti: “Vamwe kavetavela okuviyulwa, hakuti etyi vapopilwa tyapenga, mahi omokonda wokueveviyula ketyilingile-vo noluembia.” Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti, tyipepuka vali okutavela tyina tuviyullwa, tyina wokuetuviyula etyilinga noluembia, ha nokuanumana.

8. Oityi omukulu umwe wewaneno esukisa okulipula, tyina ahanda okuviyula omukuatate umwe?

⁸ Ovakulu vewaneno kavapondola vala okulumbana tyina vavyiyula vakuavo. Mahi tyina nkhele vehenetyilinge, tete vesukisa  okulipula okuti: ‘Nesukisa umwe okutyipopia? Ndyina umwe onthumbi yokuti walinga umwe etyi tyapenga? Okuti etyi alinga, mo Mbimbiliya tyailikwa? Ine otyipuka muene tyitei ku munthu-na-munthu?’ Ovakulu vewaneno vesukisa okutyilika ‘okupopia tyahasoko.’ (Pro. 29:20) Ine omukulu wewaneno kei nawa etyi omunthu ahanda okuyivula alinga, una okupula komukulu omukuavo wewaneno inkha nae usoka okuti omukuatate oo wesukisa umwe tyili okuviyulwa. — 2 Tim. 3:16, 17.

9. Oityi tulilongesila kuetyi tyapopia Paulu, tyayemba kokuvala nokulihiwiswa? (1 Timotiu 2:9, 10)

⁹ NKhele tusokei kuetyi: Soka ñgeno omukulu umwe wewaneno umona okuti omukuatate umwe ine omphange uvala ovikutu viehekahi nawa. Omukulu wewaneno upondola okulipula okuti: ‘Okuti pena otyitumino tyo Mbimbiliya ekahi nokuliatela?’ Mokonda utyii okuti una okutala nawa tyina eheneviyule omukuatate oo, tete una okupula komukulu mukuavo wewaneno, atehele etyi nae asoka. Pahe aveho avatale umwe nawa onondongwa mba Paulu mbupopia etyi tyayemba kokuvala nokulihiwiswa. (Tanga 1 Timotiu 2:9, 10.) Paulu wapopia okuti Ovakilisitau vena okuvala nawa, mahi ahapopi ovikutu patyi vena okuvala. Ngwe ankho utyii okuti ovakuatate vapondola okuvala ovikutu vehole, mahi avahaliatela konondongwa velilongesa Mondaka ha Huku. Ngotyo, inkha ovakulu vahanda okukaviyula omunthu ngoo, vena okutala nawa ine ovikutu avala vilekesa okuti una onthilo na Huku, tupu una onondunge.

10. Oityi matyitukuatesako okukala nonthilo nevi vakuetu valinga?

¹⁰ Otyiwa tunoñgonoke okuti Ovakilisitau vevali vapondola okukala nomalusoke elikalela, mahi kaapengele. Onthwe katupondola okukuluminya vakuetu okutavela ovipuka onthwe tusoka okuti ovio viaviuka. — Loma 14:10.

11-12. Ine tyesukisa umwe okuviyula omukuatate umwe, oityi omukulu wewaneno ena okulipula iya omokonda yatyi?

¹¹ Ine tyesukisa umwe okuviyula omukuatate umwe, etyi tuesukisa okulipula otyetyi: Olie una okutyilinga? Tyina nkhele omukulu wewaneno eheneviyule omphange umwe wanepua, ine omona omututu, una okupopia nonkhalamutwe yombunga. * Pahe onkhalamutwe yombunga ngae utala ine oe mapopi nae, ine maiti komukulu wewaneno vemukuateseko. Ngetyi tyapopiwa  mopalangalafu 3, ine omphange omukulu oe uviyula omphange omuhikuena, ovipuka vipondola okuenda nawa.

¹² Pena vali otyipuka otyikuavo tyesukisa.  Omukulu wewaneno wesukisa okulipula okuti: ‘Ame umwe ndyina okukaviyula omukuatate ou, ine hahe vali tyilingwe nomunthu omukuavo?’ Mongeleka, omunthu una wokulitala ngoti kesilivila, pamwe hahe vali akuatesueko nomukulu umwe nae wali notyitateka ngo tyae. Omukulu wokuali notyitateka ngootyo, pokumukuatesako makala nokankhenda iya una ekahi nokukuatesako kamasete okutyitavela. Mahi, ovakulu aveho vewaneno vena otyilinga tyokupameka nokuavela ondundo ovakuatate nonomphange, ngetyi Ovihonekwa vipopia. Tyina pena umwe wesukisa okuviyulwa, ovakulu vewaneno vena umwe okutyilinga.

13-14. Omokonda yatyi ovakulu vewaneno vena okutehelela nawa?

¹³ Tehelela nawa. Tyina omukulu wewaneno ena nokutala nawa oñgeni makaviyula omukuatate umwe, una okulipula okuti: ‘Oityi ame ndyii tyikahi nokupita nomukuatate wange? Otyitateka patyi ekahi nokulambela? Okuti una otyitateka ame nehei nawa? Oityi ngwe esukisa vali pehepano?’

¹⁴ Etyi tyipopia Tiaku 1:19, haunene o pala umwe vana vokuviyula vakuavo. Tiaku wahoneka okuti: “Kese munthu, una okukanyauka okutehelela, mahi asete okupopia, asete okunumana.” Omukulu umwe vewaneno pamwe upondola okusoka okuti wii ovipuka aviho, mahi okuti tyili uvii umwe? Provérbios 18:13 itupopila okuti: “Tyina omunthu akumbulula otyipuka eheneive nawa, otyo owova iya makundu.” Otyiwa okutehelela komunthu watyo opo unoñgonoke ovipuka aviho. Otyo tyilekesa okuti una okutehelela umwe nawa, tyina nkhele wehenepopie. Hinangela etyi tuelilongesila komukulu wewaneno wapopiwa konthyimbi yonthele ei. Ngwe wanoñgonoka okuti etyi vakatalelapo omphange, ñgeno ankho kemupopila vala evi eya navio, mahi ñgeno ankho una okupula omphange okuti: “Otyitateka patyi unatyo? Oñgeni ndyipondola okukukuatesako?” Ine ovakulu vewaneno tete vanoñgonoka ovipuka aviho, mavetyivili okukuatesako, nokupameka ovakuatate nonomphange.

15. Oñgeni etyi tyivasiwa mu Provérbios 27:23, tyipondola okukuatesako ovakulu vewaneno?

¹⁵ Noñgonoka nawa ovakuatate. Ngetyi tuapopiale konthyimbi, okuviyula mukuetu, hakumutangela vala onotesitu, ine okumupopila ovipuka ena okulinga. Ovakuatate vetu nonomphange, etyi vehole vali okumona okuti tuesuka navo, tunoñgonoka ovitateka viavo, iya tuhanda okuvekuatesako. (Tanga Provérbios 27:23.) Ovakulu vewaneno vena okulinga ononkhono mbokupameka oupanga wavo novakuatate nonomphange mewaneno.

16. Oityi matyikuatesako ovakulu vewaneno, avetyivili okuviyula nawa ovakuatate?

 ¹⁶ Ovakulu vewaneno kavapondola okusoka okuti vapopia vala novakuatate putyina valinga tyimwe tyapenga. Mahi apeho vena okutomphola novakuatate, avalekesa okuti vesuka navo iya vahanda okuvekuatesako movitateka viavo. Omukulu umwe wewaneno wapopia okuti: “Inkha ovakulu vewaneno valinga ngotyo, oupanga wavo novakuatate maupame. Pahe tyina nthiki imwe uhanda okuviyula omukuatate umwe, kamatyikupuiya okutyilinga.” Iya una matuviyula, etyi tuemupopila metyitavela.

17. Onalupi ovakulu vewaneno haunene vesukisa okupwa elundo, nokukala nokankhenda?

¹⁷ Pwa-elundo iya kala nokankhenda. Okupwa elundo nokukala nokankhenda, tyesukisa haunene tyina omunthu tuviyula ahaendela muetyi tumupopila. Omukulu wewaneno una okutyilika okunumana, tyina omunthu aviyula ehetavela. Ombimbiliya yapopile konthele ya Sesusi okuti: “Kamatyatyaula olumbungu luateka, nii okanyanga kokandiyelo nkhele katuima kamekenyimi” (Mat. 12:20) Tyina omukulu wewaneno elikuambela, una okuita Siovaa akuateseko omukuatate akakuatesako okunoñgonoka etyi emupopila iya aendelamo. Omukuatate tyipondola mesukisa omuvo opo asokolole kuetyi apopilwa. Inkha omukulu wewaneno upwa elundo iya akala nokankhenda, matyipepukila omukuatate okuendela muetyi emupopila. Mahi etyi tupopia tyina tuviyula vakuetu, apeho tuna okutyipola Mondaka ya Huku.

18. (a) Tyina tuviyula vakuetu, oityi apeho tuna okuhalimbwa? (b) Ngetyi tyilekesa okakasa, oityi ovohe vesukisa okulipula?

¹⁸ Lilongesila koviponyo viove. Mokonda tuvakuankhali, kamatutyivili okueendela umwe nawa-nawa monondongwa tuelilongesa monthele ei. (Tia. 3:2) Onthwe matulingi oviponyo, mahi tyina otyo tyamamoneka-po, otyiwa tulilongesile koviponyo vietu. Inkha ovakuatate nonomphange vetyimona umwe okuti tuvehole, matyivepepukila okutuevela tyina tuamapopi otyipuka tyivenumanesa. — Tala okakasa kati: “ Opala Ovohe.”

19. Oñgeni tupondola okupameka ovakuatate nonomphange?

¹⁹ Ngetyi tuamona monthele ei, okuviyula vakuetu, katyapepukile. Onthwe tuvakuankhali iya ava tuviyula navo ovakuankhali. Wahalimbueko onondongwa tuelilongesa monthele ei. Tyina uhanda okuviyula mukuenyi, noñgonoka omokonda yatyi motyilingila. Tupu kala nonthumbi yokuti okuviyula mukuenyi tyesukisa, iya ove umwe ankho una okuviyula omunthu oo. Tyina weheneviyule mukuenyi, tete mupula, omutehelela umwe nawa, opo unoñgonoke ovitateka ekahi nokulambela. Wahatokele meliva liokuti etyi wasoka otyo tyikahi nawa. Kala epanga liovakuatate nonomphange. Iya wahalimbueko okuti katuhande vala okuviyula nawa vakuetu, mahi tupu tuhanda ‘okuvehambukiswa.’ — Pro. 27:9.