1-2. Me yẹ omizu ọhworhare owu o yonirin nẹ oborẹ a ha ọkpọvi phia lele?

 ẸGBUKPE buebun ri vrẹnren, ekpako awanva ni kọn bru omizu ọmase owu ro jẹ uyono ẹnya vwo uvwre ọke. Ọkpako ro rhiẹ osiyaga rẹn onya na, no se ekete i Baibol ezẹko ri sekpahen uyono ẹnya. Ọye o roro taghene onya aye na ọ dabu mwidjẹn ne, ọrẹn ọke ọye ọrhẹ ọkpako ọreva na e rie, omizu ọmase na nọ tare, “Are e rhe oborẹ mie rhiẹromẹrẹ-ẹn.” Imizu na i ha urhebro rẹn omizu ọmase na, ọrẹn aye a nọ kpahen erhirhiẹ ọrhẹ ebẹnbẹn omizu ọmase na ọ dẹrughwaroghwẹ-ẹ. Fọkiẹ ọrana, omizu ọmase na nọ hariẹ taghene ọkpọvi na o serhọ-ọ.

² Ọke ọkpako ro rhiẹ osiyaga na ọ karorhọ oborẹ ọ phiare, nọ tare: “Uvwre ọke ọrana, ni mie roro taghene omizu ọmase na o dje ọghọ phia-a. Ọrẹn, ọke mie roro kpahiẹn, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi se ọsoso ekete i Baibol ro fori, ọrẹn mia ha enọ ri serhọ ruiruo-o, enọ jerẹ ‘Me yọ phia uvuẹn akpenyerẹn ọnọ?’ ‘Marhẹ mi ne ru ha userhumu wẹn?’ ” Ọkpako na o yono uyono ọghoghanren nẹ oborẹ ọ phiare na. Vwana, ọye ọkpako rọ dabu roro rẹn awan, ji ha userhumu phia.

3. Ayọmo uvuẹn ukoko na yi na sabu tiobọnu ọkpọvi?

 ³ Jerẹ isuingegede, ekpako i vwo owian aye ina ha ọkpọvi ra guọlọre phia. Ọrẹn o vwo ọkezẹko imizu uvuẹn ukoko na, ina ha ọkpọvi phia. Jerẹ udje, omizu ọhworhare yanghene ọmase ọnọ sabu ha ọkpọvi ro nẹ i Baibol rhe rẹn ugbehian yen. (Ps. 141:5; Prov. 25:12) Yanghene omizu ọmase rọ kpako ne ọnọ sabu “ha urhebro rẹn emẹse ri rhiẹ iphuphẹn,” sekpahen ẹmro ra hunute uvuẹn Titus  2:3-5. Itiọrurhomẹmro, ọgbọ buebun emiemọ a ha ọghwọghwu ọrhẹ ọkpọvi rẹn emọ aye. Dedevwo urhomu-ẹmro ọnana o sekpahen ekpako, ọrẹn ọwan ephian ina mẹrẹn erere nyoma re ne yono kpahen oborẹ ene ru tiobọnu ọkpọvi ro te ọmudu, ra na ji sabu ha ruiruo rọ “lẹrhẹ ọmudu na ghọghọ.”—Prov. 27:9.

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen enọ ẹne ri sekpahen ọkpọvi ra haphia: (1) Mesoriẹ ene tiobọnu ọkpọvi? (2) A ghini guọlọ ọkpọvi na? (3) Ọrọmo yo fori no tiobọnu ọkpọvi na? (4) Marhẹ wu ne ru ha ọkpọvi ro mwidjẹn phia?

5. Me yọ nọ lẹrhẹ imizu ha ọkpọvi ọkpako ukoko, orhianẹ ọ hariẹ phia izede ro serhọ? (1 Corinthians 13:4, 7)

⁵ Ekpako i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. Ọkezẹko, aye e dje ẹguọlọ ọrana phia nyoma aye a ha ọkpọvi rẹn omizu rọ guọlọ kpare idjaghwẹ rọ sọre. (Gal. 6:1) Ọrẹn, bọmọke aye a ki tẹmro rẹn ohworho na, aye e roro kpahen eghọn sansan ri sekpahen ẹguọlọ rẹ ọnyikọ Paul ọ hunute. “Ẹguọlọ o vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri. . . . O din kemru kemru, o vwo imwẹro kpahen kemru kemru, o fiẹrorhọ i kemru kemru, o vwo erhionrin kemru kemru.” (Se 1 Corinthians 13:4, 7.) Ọkpako ukoko orho roro kodo kpahen ekete i Baibol ọrana, ọnọ ha userhumu riẹn ni oborẹ ọsoriẹ ọ ha ọkpọvi phia, ji dje uruemru ro serhọ phia ọke orho bru omizu na nya. Omizu ra yẹre ọkpọvi ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọkpako na o vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ọnọ lẹrhiẹ ha ọkpọvi na.—Rom. 12:10.

6. Omamọ udje ọgo yi Paul o djephia?

⁶ Ọnyikọ Paul ro rhiẹ ọkpako ukoko, o dje omamọ udje phia. Jerẹ udje, ọke imizu ri ha Thessalonica a guọlọ urhebro, Paul ọ ha urhebro na rẹn aye ogege. Ọrẹn, uvuẹn ileta rọ ya vwe aye, Paul o kiki jiri ewian aye, ẹguọlọ kugbe edirin aye. Paul ọ dabu roro kpahen erhirhiẹ aye, nọ ji ta taghene akpenyerẹn ọ ghwai lọhọ rẹn aye-e, ọrẹn aye e vwo edirin udabọ ẹkparehaso. (1 Thess. 1:3; 2 Thess. 1:4) Ọ tobọ ta rẹn imizu na taghene aye obọdẹn udje rẹn Ilele Kristi erọrọ. (1 Thess. 1:8, 9) Oma ọ ghini merhen aye kpahen ekpẹmẹ i Paul ọ haphia! O vwo ẹfro-o, Paul o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen imizu na. Ọrana yọ soriẹ ọ sabu yẹ aye ọkpọvi ro mwidjẹn uvuẹn ileta eva rọ ya vwe itu i Thessalonica.—1 Thess. 4:1, 3-5, 11; 2 Thess. 3:11, 12.

7. Mesoriẹ imizu ezẹko i vwe rhiabọ dede ọkpọvi?

⁷ Me yọ nọ sabu phia orhianẹ a ha ọkpọvi phia izede ro serhọ-ọ? Ọkpako owu ro te edje ne ọrhọ ta, “Imizu ezẹko i vwa ha ọkpọvi-i, orhiẹ fọkime ọkpọvi na o serhọ-ọ, ọrẹn fọkime a haye phia izede ẹguọlọ-ọ.” Me ya na sabu yono nẹ ọrana? Ọ phẹrẹ ra na ha ọkpọvi ruiruo arha haye phia uvuẹn izede ẹguọlọ, orhiẹ ọrẹ ekwẹre-e.

8. Me yẹ ọkpako ukoko ọnọ nọ omayen, o ki brorhiẹn sẹ ọnọ ha ọkpọvi rẹn omizu?

⁸ O fo nẹ ekpako i brokpakpa ha ọkpọvi phia-a. Bọmọke ọkpako ọnọ ki ha ọkpọvi phia, o fori nọ nọ omayen: ‘O ghini fo ne mi tẹmro? Mi ghini rhe sẹ oborẹ ohworho na o ruẹ ọ sọre? Omizu na o gbe akama i Baibol na ghwu? Gbinẹ iroro yi yọ vẹnẹ ọnẹmẹ?’ Ekpako i  kẹnoma rẹn uruemru re “brokpakpa tẹmro.” (Prov. 29:20) Orhianẹ ọkpako o rhe sẹ o fori nọ ha ọkpọvi phia-a, ọnọ sabu bru ọkpako ukoko ọrọrọ ye lelie tẹmro sẹ oborẹ ohworho na o ruru, ọ haso i Baibol na ro fori nẹ aye i ha ọkpọvi phia kpahen.—2 Tim. 3:16, 17.

9. Me ye yono nẹ udje i Paul kpahen oborẹ ana ha ọkpọvi phia lele kpahen osẹme ọrhẹ eheri? (1 Timothy 2:9, 10)

⁹ Roro kpahen udje ọnana. Gbe rorie taghene omizu owu ọ sẹ osẹme ro vwo je ọkpako ukoko owu. Ọkpako na ọnọ sabu nọ omayen, ‘O vwo ekete uvuẹn i Baibol ro gbeghwu rọ soriẹ o fo ne mi tẹmro?’ Fọkime o fo nọ ha iroro ọnẹyen ọvo wia-an, ọnọ sabu ya nọ ọkpako ọrọrọ yanghene omizu ro te edje ne kpahen ẹmro na. Ọrẹ okugbe aye ina sabu roro kpahen ọkpọvi Paul kpahen osẹme ọrhẹ eheri uvuẹn i Baibol na. (Se 1 Timothy 2:9, 10.) Paul ọ hunute iruemru-urhi Baibol sansan, ọ tare taghene osẹme Olele Kristi o rhiẹ obọdẹn ro serhọ ovwan, rọ nọ ha ujiri vwe i Jehova. Ọrẹn, Paul o kele ekwakwa re ne ru ọrhẹ erẹ ana kẹnoma riẹ-ẹn. Ọ mẹrẹnvwrurhe taghene Ilele Kristi i vwo omẹgbanhon aye ina djẹ odjẹ oborẹ o jeri aye ri Baibol na o kwerhọ. Omarana, nọ sabu brorhiẹn sẹ o fori nọ ha ọkpọvi phia, ọkpako ukoko ono roro kpahen odjẹ ohworho na sẹ oserhọ ovwan.

10. Me yo fori na karorhọ kpahen ọrẹ ana họghọ rẹn odjẹ awọrọ?

¹⁰ O fori ne rhe taghene imizu awanva ri te edje ne ina sabu djẹ odjẹ ri vẹnẹren, ọrẹn odjẹ eva na i serhọ. O fo na gba awọrọ kwerhọ iroro ọwan kpahen oborẹ ọgbare ọrhẹ obiomuru-un.—Rom. 14:10.

11-12. Enọ ego yo fori nẹ ọkpako ọ nọ omayen orhianẹ ohworho ọ guọlọ ọkpọvi, mesoriẹ?

¹¹ Orhianẹ o fiotọre taghene erhirhiẹ na ọ guọlọ ọkpọvi, onọ ro fori na nọ yẹ, Ọrọmo yo fori no tiobọnie? Ọrẹn, bọmọke ọkpako ọnọ ki ha ọkpọvi rẹn omizu ọmase rọ rọnmọ ne yanghene ọmọvwerhe, o fori no bru urhomu ekrun na nya vwẹre, ọkezẹko, urhomu ekrun na ọnọ sabu ta taghene ọye ọvo ọnọ kwaphiẹ ẹmro na rhọ. * Yanghene ọye ọ guọlọ rhirhiẹ ye ọke ekpako na ine tiobọnu ọkpọvi na. Habaye, jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn  udjoghwẹ 3, ono ji vwo ọkezẹko rẹ omizu ọmase rọ kpako ne ọnọ ha ọkpọvi rẹn omizu ọmase ro rhiẹ uphuphẹn.

¹² O ji vwo emru ọrọrọ re ne roro kpahen. Ọkpako na ọnọ sabu nọ omayen,  ‘Mẹmẹ yẹ ohworho ro fori rọ nọ ha ọkpọvi na phia, gbinẹ ono rhomu orhianẹ ohworho ọrọrọ ọ hariẹ phia?’ Jerẹ udje, ohworho rọ damoma rọ nọ wọnrọn haso uruemru re ni oma sakamu, ọnọ sabu ha ọkpọvi ọkpako ukoko rọ dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọrana dẹ ne. Ọkpako ukoko ro rhiẹromẹrẹn ọrana dẹ ne, ọnọ sabu tẹmro ro no te ọmudu omizu na, rọ nọ lẹrhiẹ ha ọkpọvi na. Ọrẹn ekpako ephian, yi vwo owian ra na ha urhebro ọrhẹ ọkpọvi rẹn imizu ukoko na, nẹ aye i ruẹ ewene ri Baibol na ọ guọlọre. Omarana, orhianẹ ohworho ọ guọlọ ọkpọvi, o fori ne tiobọnie.

13-14. Mesoriẹ o fo nẹ ọkpako ọ dabu kerhọ?

¹³ Mwuegbe wu na kerhọ. Ọkpako ọrhọ guọlọ ha ọkpọvi phia, o fori nọ nọ omayen: ‘Me mi rhe kpahen erhirhiẹ omizu na? Me yọ phia uvuẹn akpenyerẹn yen? Omizu na ọ dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn mi vwe rhe kpahen? Me yọ mai guọlọ ọke ọnana?’

¹⁴ Uruemru-urhi rọ ha James 1:19, o sekpahen imizu ra ha ọkpọvi phia. James ọrhọ ya: “Kohworho kohworho ọrhọ kiki kerhọ, ọ vwọ kiki tẹmro-o, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e.” Ọkpako ukoko ọnọ sabu roro taghene ọye o rhe ọsoso iyẹnrẹn na, ọrẹn o ghini rhe yi? Proverbs 18:13 ọrhọ ta rẹn ọwan: “Ohworho ọrhọ kpahenrhọ ẹmro o ki rhon ọsoso iyẹnrẹn na fiotọre, emru akpa ọrhẹ ophọphọme.” Ono rhomu erhe rhon iyẹnrẹn na mie omizu na. Ọnana o mevirhọ taghene wu na dabu kerhọ ye wu ki tẹmro. Karorhọ ọkpako ra hunute uvuẹn ọtonrhọ na. Ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ukperẹ ọnọ tonrhọ rhẹ ẹmro ro mwuegbe rhotọre ne, manẹ ọ nọ omizu ọmase na enọ jerẹ: “Me yọ phia uvuẹn akpenyerẹn ọnọ?” “Marhẹ mi ne ru ha userhumu wẹn?” Ekpako ukoko i rha dabu fi ọke rhotọre rhe iyẹnrẹn na, aye ni na sabu ha urhebro ro serhọ rẹn imizu na.

15. Marhẹ ekpako ine ru ha uruemru-urhi rọ ha Proverbs 27:23 ruiruo?

¹⁵ Dabu rhe imizu ukoko na. Jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn ọtonrhọ na, na ha ọkpọvi ro mwidjẹn phia ọ vrẹn ọrẹ ene se ekete ezẹko uvuẹn i Baibol na yanghene ha irorẹdjẹ owu yanghene eva phia. O fori nẹ imizu ukoko na i rhe taghene e vwo ọdamẹ kpahen aye, e ji vwẹruọ aye ji guọlọ ha userhumu rẹn aye. (Se Proverbs 27:23.) O fori nẹ ekpako i damoma vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ imizu ukoko na.

16. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ekpako ha ọkpọvi ro mwidjẹn phia?

¹⁶ O fori nẹ ekpako i kẹnoma rẹn uruemru re djephia taghene ewian i burun aye obọ, ro djephia taghene o vwo ọke re ne siyẹ-ẹ, jokpanẹ ọke ra na ha ọkpọvi phia ọvo. Ukpomaran, o fori nẹ aye i tẹmro  rẹn imizu na ọke ephian, ji dje ọdamẹ omobọ rẹn aye ọke aye a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Ọkpako ukoko owu ọrhọ ta taghene “wu rhe ruẹ omaran, wu na sabu bọn omamọ onyerẹnkugbe rhẹ imizu na. Ọke wu na ha ọkpọvi phia orho te, nọ phẹrẹ wẹn wu na haye phia.” Ọnọ ji phẹrẹ rẹn omizu ra yẹre ọkpọvi na, ọnọ haye ruiruo.

17. Ọkiọgo maido yẹ ọkpako ono dje erhionrin ọrhẹ uruemru esiri phia?

¹⁷ Vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri. A guọlọ erhionrin ọrhẹ uruemru esiri maido ọke omizu ọrhọ tiẹn ọkpọvi ro nẹ i Baibol rhe ọke ukaro. O fori nẹ ọkpako ọ kẹnoma rẹn uruemru ra tuekwẹre, orhianẹ a ha ọkpọviẹ ogege yanghene a haye ruiruo-o. Baibol na ọrhọ ta kpahen Jesu: “Ọye o burhun uphrophro orhan rọ joma ghwọghọ hin ne na-a, ọye ọ jeghwai fuẹn ukpẹ rọ joma fun ne na-a.” (Matt. 12:20) Omarana, uvuẹn ẹrhomo omobọ ye, ọkpako ọnọ sabu rẹ i Jehova nọ ha userhumu rẹn omizu rọ guọlọ ọkpọvi na, no vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ a yẹ ye ọkpọvi, nọ ji haye ruiruo. Ọnọ sabu ha ọke rẹ omizu rọ guọlọ ọkpọvi, ono roro kpahen oborẹ a ta riẹn na. Orhianẹ ọkpako na o vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri, ọnọ lọhọ rẹ omizu ra guọlọ ha userhumu riẹn na, ọnọ kerhọ ọkpọvi na ji haye ruiruo. Itiọrurhomẹmro, o fori na bọn ọkpọvi ọwan kpahen i Baibol na ọke ephian.

18. (a) Me yo fori na karorhọ ọke ra ha ọkpọvi phia? (b) Jerẹ oborẹ ifoto rhẹ ekpeti na o djephia, me yẹ ọsẹ ọrhẹ izu na a ta kpahan?

¹⁸ Yono nẹ orusọ enọ. Fọkiẹ ijẹgba, a sabu nyalele ọsoso irorẹdjẹ ra haphia uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana gbagba-a. (Jas. 3:2) Ene rusọ ọkezẹko, ọrẹn ọrhọ phia, o fori na damoma yono nẹ aye. Imizu ukoko na i rha mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọnọ phẹrẹ aye ina harhomu ọwan ọke oborẹ a tare yanghene e ruru, orho biomu aye evwan.—Se ekpeti na “ Okarorhọ Rẹn Emiemọ.”

19. Marhẹ ene ru lẹrhẹ ọmudu imizu ukoko na ghọghọ?

¹⁹ Ọwan i yonorin taghene ọ vwọ lọhọ ra na ha ọkpọvi ro mwidjẹn phia-a. Ọwan ihworho ri vwa gba, omaran ji te erẹ ọwan a ha ọkpọvi riẹn na. O fori na karorhọ iruemru-urhi ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana. Damoma vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ wa ha ọkpọvi phia. Habaye, jenẹ o mwuo ẹro taghene a ghini guọlọ ọkpọvi na, wẹwẹ yi jẹ ohworho ro fori rọ nọ ha ọkpọvi na phia. Bọmọke wu na ki ha ọkpọvi phia, nọ enọ ne wu ji dabu kerhọ neneyo wu sabu vwẹruọ oborẹ omizu na ọ dẹrughwaroghwẹ. Damoma ha ukẹro rọ ha ni ekwakwa nie. Vwo uruemru dẹndẹn, vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ imizu ukoko na. Karorhọ: A guọlọre taghene ọkpọvi ra na haphia o mwidjẹn, ji “lẹrhẹ ọmudu na ghọghọ.”—Prov. 27:9.