Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 8

ʻOku Hoko Hoʻo Akonakí ʻo “Fakafiefiaʻi ʻa e Lotó”?

ʻOku Hoko Hoʻo Akonakí ʻo “Fakafiefiaʻi ʻa e Lotó”?

“Ko e loló mo e ʻinisēnisí ʻokú na fakafiefiaʻi ʻa e lotó; ʻoku hangē ia ha kaumeʻa ʻokú ne ʻoatu kiate koe ʻa e akonaki loto-moʻoní.”​—PAL. 27:9.

HIVA 102 “Tokoniʻi ʻa e Faʻahinga ʻOku Vaivaí”

ʻI HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā naʻe ako ʻe ha tokoua ʻe taha fekauʻaki mo hono ʻoatu ʻa e akonakí?

ʻI HE ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe ʻaʻahi ha mātuʻa ʻe toko ua ki ha tuofefine naʻe ʻikai ke ne toe maʻu ʻa e fakatahá ʻi ha vahaʻa taimi. Ko e mātuʻa naʻá ne kamata ʻa e fetalanoaʻakí naʻá ne ʻoatu ha ngaahi konga Tohi Tapu fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e fakatahá. Naʻá ne fakakaukau naʻe ola lelei ʻa e ʻaʻahí, ka ʻi he ʻai ke ne mavahe mo e mātuʻa ʻe tahá, naʻe pehē ange ʻe he tuofefiné, “Ongo tokoua ʻoku ʻikai te mo teitei ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ou fouá.” Naʻe ʻoatu ʻe he ongo tokouá ʻena akonakí ʻo ʻikai ʻeke ki he tuofefiné fekauʻaki mo ʻene ngaahi palopalemá mo hono tuʻungá. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke ne ongoʻi naʻe ʻaonga ʻena akonakí.

2 ʻI he manatu ki ai ʻa e mātuʻa naʻá ne takimuʻa ʻi he ʻaʻahí ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ko iá, naʻá ku fakakaukau naʻe taʻefakaʻapaʻapa ʻa e tuofefiné. Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku ʻalu atu mo e ngaahi konga Tohi Tapu feʻungamālié kotoa kae ʻikai ko e ngaahi fehuʻi feʻungamālié, hangē ko e ‘Ko e hā ʻokú ke fāinga mo ia ʻi he moʻuí?’ ‘Ko e hā ha meʻa te u ala tokoni atu ai?’” Naʻe ako ʻe he mātuʻá ha lēsoni mahuʻinga mei he hokosia ko iá. ʻI he ʻahó ni ʻokú ne hoko ko ha tauhi-sipi kaungāongoʻi mo tokanga.

3. Ko hai ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke ne ʻoatu ʻa e akonakí?

 3 ʻI he tuʻunga ko e kau tauhi-sipi, ko e kau mātuʻá ʻoku fakafatongiaʻaki ke nau ʻoatu ʻa e akonakí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe fiemaʻu nai ai ke ʻoatu ʻe he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻa e akonakí. Ko e fakatātaá, ʻe ʻoatu nai ʻe ha tokoua pe ko ha tuofefine ha faleʻi mei he Tohi Tapú ki ha kaumeʻa. (Saame 141:5; Pal. 25:12) Pe ko ha tuofefine taʻumotuʻa ange ʻe lava ke ne “faleʻi ʻa e kau fefine taʻu siʻi angé” ʻi he ngaahi meʻa ʻoku lave ki ai ʻa e Taitusi 2:3-5. Pea ko e moʻoni, ko e ngaahi mātuʻá ʻoku faʻa fiemaʻu ke nau ʻoatu ʻa e akonaki mo e fakatonutonu ki heʻenau fānaú. Ko ia neongo ʻoku fakahanga ʻa e kupu ko ení ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau ʻoatu ai ha akonaki ʻa ia ʻoku ʻaonga mo fakaueʻiloto pea te ne “fakafiefiaʻi ʻa e lotó.”​—Pal. 27:9.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he fehuʻi ʻe fā fekauʻaki mo hono ʻoatu ʻo e akonakí: (1) Ko e hā ʻa e fakaueʻiloto totonú? (2) ʻOku fiemaʻu moʻoni ke fai ʻa e akonakí? (3) Ko hai ʻoku totonu ke ne ʻoatu ʻa e akonakí? (4) ʻE lava fēfē ke ke ʻoatu ha akonaki ola lelei?

KO E HĀ ʻA E FAKAUEʻILOTO TOTONÚ?

5. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa hono maʻu ʻa e fakaueʻiloto totonú ki ha mātuʻa ke ne fakafuo ʻene akonakí ʻi ha founga fakamānako? (1 Kolinitō 13:4, 7)

5 Ko e kau mātuʻá ʻoku nau ʻofa ʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá ʻaki hono akonakiʻi ha taha ʻokú ne huʻu atu ʻi ha ʻalunga hala. (Kal. 6:1) Neongo ia, ki muʻa ke lea ha mātuʻa ki he tokotahá, te ne fakakaukau nai ki he tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e ʻofá naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá. “Ko e ʻofá ʻoku kātaki mo anga-lelei. . . . ʻOkú ne ʻūkuma ʻa e meʻa kotoa pē, tui ʻi he meʻa kotoa pē, ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pē, kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.” (Lau ʻa e 1 Kolinitō 13:4, 7.) Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi veesi ko iá te ne tokoniʻi ʻa e mātuʻá ke sivisiviʻi ʻene ngaahi fakaueʻiloto ki hono ʻoatu ʻa e akonakí pea fakaofiofi ki hono tokouá mo e vakai totonú. Kapau ʻoku lava ke ongoʻi ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e akonakí ʻa e tokanga ʻa e mātuʻá fekauʻaki mo iá, ʻoku ngalingali ange te ne tali ʻa e akonakí.​—Loma 12:10.

6. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá?

6 Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ko ha mātuʻa. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he fanga tokoua ʻi Tesalonaiká ha akonaki, naʻe ʻikai ke toumoua ʻa Paula ke ʻoatu ia. Kae kehe, ʻi heʻene tohi kiate kinautolú, naʻe ʻuluaki lave ʻa Paula ki heʻenau ngāue faitōnungá, fakaongosia ʻofá mo ʻenau kātakí. Naʻá ne toe lave ki honau tuʻungá, ʻo ne tala ange ʻokú ne lāuʻilo ki heʻenau tofanga ʻi he faingataʻá mo ʻenau kātaki ʻi he fakatangá. (1 Tes. 1:3; 2 Tes. 1:4) Naʻe aʻu ʻo ne tala ange ki he fanga tokoua ko iá naʻa nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau Kalisitiane kehé. (1 Tes. 1:8, 9) He fiefia ē ko kinautolu ʻi hono maʻu ʻa e fakaongoongolelei loto-māfana ʻa Paulá! ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻofa lahi ʻa Paula ʻi hono fanga tokouá. Ko e ʻuhinga ia naʻe malava ai ke ne ʻoatu ʻa e akonaki ola lelei ʻi heʻene tohi ʻe ua ki he kau Tesalonaiká.​—1 Tes. 4:1, 3-5, 11; 2 Tes. 3:11, 12.

7. Ko e hā nai heʻikai tali ai ʻe ha taha ʻa e akonakí?

7 Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻoatu ʻa e akonakí ʻi he founga totonú? Naʻe pehē ʻe ha mātuʻa taukei, “ʻOku ʻikai tali ʻe he niʻihi ʻa e akonakí, ʻo ʻikai ʻuhinga iá ʻoku fehālaaki ʻa e akonakí, ka koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻoatu ia ʻi ha founga anga-ʻofa.” Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻá ni? Ko e akonakí ʻoku faingofua ange ke tali ʻi he taimi ʻoku ʻoatu ai ʻi he ʻofa, kae ʻikai ʻi he ʻita.

ʻOKU FIEMAʻU MOʻONI KE FAI ʻA E AKONAKÍ?

8. Ko e hā ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe ha mātuʻa ʻi heʻene fakakaukau pe te ne akonakiʻi ha tokotaha?

8 Ko e kau mātuʻá ʻoku ʻikai totonu ke nau fakavave ke ʻoatu ʻa e akonakí. Ki muʻa ke ʻoatu iá, ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe ha mātuʻa: ‘ʻOku fiemaʻu moʻoni ke u lea ki he tokotahá? ʻOku ou fakapapauʻi ko e meʻa ʻoku fai ʻe he tokotahá ʻoku hala? Kuo maumauʻi ha fekau ʻi he Tohi Tapú? Pe ko e kehekehe pē ʻi he anga ʻo e fakakaukaú?’ Ko e kau mātuʻá ʻoku fakapotopoto ke nau fakaʻehiʻehi mei he “ʻohoʻoho ke lea.” (Pal. 29:20) Kapau ʻoku ʻikai fakapapauʻi ʻe he mātuʻá pe ʻoku fiemaʻu ke ne akonakiʻi ha taha, te ne fakaofiofi nai ki ha mātuʻa ʻe taha ke na vakai pe ʻoku ʻi ai ha ʻīsiu Fakatohitapu ʻoku fiemaʻu ke fai ki ai ha lāulea.​—2 Tīm. 3:16, 17.

9. Ko e hā ʻoku tau ako meia Paula fekauʻaki mo e founga ke ʻoatu ai ʻa e akonaki ʻi he ʻai valá mo e teuteú? (1 Tīmote 2:9, 10)

9 Fakakaukau ki ha fakatātā. Tau pehē pē ʻoku hohaʻa ha mātuʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e ʻai vala pe teuteu ʻa ha kaungātui. ʻOku lava ke ʻeke hifo ʻe he mātuʻá, ‘ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga Fakatohitapu ke lea ai ki he tokotahá?’ ʻI he fakaʻehiʻehi mei he fakapalatahá, te ne ʻeke nai ki ha mātuʻa ʻe taha pe ko ha tokotaha malanga matuʻotuʻa fekauʻaki mo ʻene fakakaukaú. Te na vakaiʻi fakataha nai ʻa e akonaki ʻa Paula ki he ʻai valá mo e teuteú. (Lau ʻa e 1 Tīmote 2:9, 10.) Ko e tefitoʻi moʻoni naʻe ʻomai ʻe Paulá naʻe mata-lahi, ʻo fakahaaʻi ai ko e ʻai vala ʻa ha Kalisitiane ʻoku totonu ke anga-fakanānā, feʻunga mo taau. Ka naʻe ʻikai ke ʻomai ʻe Paula ha lisi ʻo e meʻa ʻoku totonu ke tau fai mo ʻikai ke fai. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e kau Kalisitiané ke fili ʻa e meʻa ʻoku nau saiʻia tāutaha aí kae ʻi loto pē ʻi he tuʻunga Fakatohitapú. Ko ia ʻi hono fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻá pe ʻoku fiemaʻu ke fai ha akonaki, ʻoku totonu ke nau fakakaukau pe ʻoku tapua mai ʻi he ngaahi fili ʻa e tokotahá ʻa e anga-fakanānā mo e fakakaukau lelei.

10. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi fekauʻaki mo e ngaahi fili fakafoʻituituí?

10 ʻOku lelei ke tau ʻiloʻi ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻe toko ua ʻe kehekehe nai ha fili ʻokú na fai, ka ʻokú na tonu lōua pē. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamālohiʻi hotau kaungātuí ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku tau pehē ʻoku tonu mo halá.​—Loma 14:10.

KO HAI ʻOKU TOTONU KE NE ʻOATU ʻA E AKONAKÍ?

11-12. Kapau ʻoku fiemaʻu ke fai ha akonaki, ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe ha mātuʻa, pea ko e hā hono ʻuhingá?

11 Kapau ʻoku hā mahino ʻoku fiemaʻu ke fai ha akonaki, ko e fehuʻi hokó leva, Ko hai ʻoku totonu ke ne ʻoatu iá? Ki muʻa ke ʻoatu ha akonaki ki ha tuofefine ʻosi mali pe ko ha tokotaha kei siʻi, ʻe talanoa nai ʻa e mātuʻá mo e ʻuluʻi fāmilí, ʻa ia te ne saiʻia nai ke ne fai pē ʻe ia ha ngāue ki ai. * Pe ʻe kole ange nai ʻe he ʻuluʻi fāmilí ke ʻi ai ʻi he taimi ʻe fai ai ʻe he mātuʻá ʻa e akonakí. Pea hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he  palakalafi 3, ʻe ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe lelei ange ki ha tuofefine taʻumotuʻa ange ke ne ʻoatu ʻa e akonakí ki ha tuofefine kei siʻi ange.

12 ʻOku ʻi ai mo e tafaʻaki ʻe taha ke fakakaukau ki ai. Ko ha mātuʻa te ne ʻeke hifo nai, ‘Ko e tokotaha lelei taha au ke u ʻoatu ʻa e akonakí, pe ʻe tali lelei ange ia kapau ʻe ʻoatu ʻe ha taha kehe?’ Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha ʻokú ne fāinga mo e ongoʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻingá te ne tali lelei ange nai ʻa e akonakí mei ha mātuʻa kuó ne fekuki mo e pole ko ení. ʻOku ngalingali ko e mātuʻa naʻá ne hokosia ʻa e ngaahi ongoʻi meimei tatau mo iá te ne kaungāongoʻi ange, pea ko e meʻa te ne leaʻakí ʻe ala tali lelei ange. Neongo ia, ko e kotoa ʻo e kau mātuʻá ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia ke fakalototoʻaʻi mo ueʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke fai ha fakatonutonu pē ʻoku fiemaʻu ʻe he Folofolá. Ko ia ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ekinakí, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ke ʻoatu ʻa e akonakí.

ʻE LAVA FĒFĒ KE KE ʻOATU HA AKONAKI OLA LELEI?

Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kau mātuʻa Kalisitiané ke nau “vave ki he fanongo”? (Sio ki he palakalafi 13-14)

13-14. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha mātuʻa ke ne fanongó?

13Mateuteu ke fanongo. ʻI he taimi ʻoku teuteu ai ha mātuʻa ke ne ʻoatu ha akonaki, ʻoku totonu ke ne ʻeke hifo: ‘Ko e hā ʻoku ou ʻiloʻi fekauʻaki mo e tuʻunga hoku tokouá? Ko e hā ʻokú ne fāinga mo ia ʻi heʻene moʻuí? ʻOkú ne fekuki nai mo ha pole ʻoku ʻikai haʻaku ʻilo ki ai? Ko e hā ʻokú ne fiemaʻu lahi taha ʻi he taimi ní?’

14 Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku hiki ʻi he Sēmisi 1:19 ʻoku ʻaonga moʻoni ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e akonakí. Naʻe hiki ʻe Sēmisi: “Ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke ne vave ki he fanongo, fakatuotuai ki he lea, fakatuotuai ki he ʻita.” ʻE fakahuʻunga nai ʻe ha mātuʻa ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa, ka ʻokú ne maʻu moʻoni ia? ʻI he Palōveepi 18:13 ʻoku fakamanatu mai ai: “ʻI hono fai ʻe ha taha ha tali ki ha meʻa ki muʻa ke ne fanongo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá, ko e vale ia mo e meʻa fakamā.” Ko e lelei tahá ke tau maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá mei he tokotahá tonu. ʻOku kau ki ai ʻa e fanongo ki muʻa ke lea. Manatuʻi ʻa e lēsoni naʻe ako ʻe he mātuʻa naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ení. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonu ke ne kamata ʻa e ʻaʻahí ʻaki hono ʻeke ange ki he tuofefiné ʻa e fehuʻi hangē ko e: “Ko e hā ʻokú ke fāinga mo ia ʻi he moʻuí?” “Ko e hā ha meʻa te u ala tokoni atu ai?” Kae ʻikai ko ʻene ʻalu atu pē ʻo kamataʻaki ʻa e meʻa kuó ne ʻosi teuteu ki he ʻaʻahí. Kapau ʻe vaheʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e taimi ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, ʻoku ngalingali te nau tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ange ai honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

15. ʻE lava fēfē ke ngāueʻaki ʻe he kau mātuʻá ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Palōveepi 27:23?

15Feinga ke ʻiloʻi ʻa e tākangá. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, ko hono ʻoatu ʻa e akonaki ola leleí ʻoku ʻikai ko hono lau pē ha ngaahi konga Tohi Tapu pe ʻoatu ha fokotuʻu ʻe taha pe ua. ʻOku fiemaʻu ke ongoʻi ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku tau tokanga kiate kinautolu, ʻoku tau mahinoʻi kinautolu pea ʻoku tau loto ke tokoniʻi kinautolu. (Lau ʻa e Palōveepi 27:23.) Ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke nau fai honau lelei tahá ke fakatupulekina ha kaumeʻa vāofi mo honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

Ko e hā te ne ʻai ke faingofua ange ki he kau mātuʻá ke nau ʻoatu ha akonaki? (Sio ki he palakalafi 16)

16. Ko e hā ʻe tokoni ki he kau mātuʻá ke nau ʻoatu ha akonaki ola lelei?

16 Ko e moʻoni ʻoku fiemaʻu ki he kau mātuʻá ke nau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke pehē ʻe he fanga tokouá ʻoku nau toki fakaofiofi atu pē kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fai ha ngāue kiate kinautolu. ʻI hono kehé, ʻoku nau talanoa maʻu pē ki honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻo fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate kinautolu ʻi heʻenau fekuki mo e ngaahi polé. ʻOku pehē ʻe ha mātuʻa taukei ʻe taha, “Kapau te ke fai ia, te ke langa hake ai ha vahaʻangatae lelei. Pea ʻo ka fiemaʻu ke ke ʻoatu ha akonaki, te ke ʻiloʻi ʻe faingofua ange ke ke fai ia.” Pea ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e akonakí ʻe faingofua ange ke ne tali ia.

Ko e hā ʻoku totonu ai ki ha mātuʻa ke anga-kātaki mo anga-lelei ʻi hono ʻoatu ʻa e akonakí? (Sio ki he palakalafi 17)

17. Ko fē ʻa e taimi ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ki ha mātuʻa ke ne hoko ʻo anga-kātaki mo anga-leleí?

17Hoko ʻo anga-kātaki mo anga-lelei. Ko e anga-kātakí mo e anga-leleí ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ʻi he taimi ʻoku talitekeʻi ai ʻe ha taha ʻa e akonaki mei he Tohi Tapú ʻi he kamatá. Kuo pau ki ha mātuʻa ke ne maluʻi ia mei he hehema ke ʻita kapau ʻoku ʻikai ke tali pe ngāueʻaki leva ʻe ha taha ʻene akonakí. ʻI he fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe kikiteʻi: “Heʻikai te ne laiki ha kaho ʻoku mapelu, pea heʻikai te ne tāmateʻi ha vavae maama ʻoku tamatemate.” (Māt. 12:20) Ko ia ʻi he ngaahi lotu fakafoʻituitui ʻa e mātuʻá, ʻe lava ke ne kole kia Sihova ke ne tāpuakiʻi ʻa e tokotaha ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e akonakí pea tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e akonakí pea ngāueʻaki ia. Ko e tokoua ʻokú ne maʻu ʻa e akonakí ʻe fiemaʻu nai ʻa e taimi ke ne fakakaukau ai ki he meʻa naʻe tala ange kiate iá. Kapau ʻoku anga-kātaki mo anga-lelei ʻa e mātuʻá, heʻikai leva ke tokanga ʻa e tokotaha ʻokú ne feinga ke tokoniʻí ki he founga ʻoku ʻoatu ai ʻa e akonakí, ka ʻe malava ke ne tokangataha ki he pōpoakí. Ko e moʻoni, ko e akonakí ʻoku totonu ke makatuʻunga maʻu pē ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.

18. (a) ʻI hono ʻoatu ʻa e akonakí, ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí? (e) Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakatātaá mo e puhá, ko e hā ʻoku lāulea ki ai ʻa e ongo mātuʻá?

18Ako mei hoʻo ngaahi fehālaakí. Ko ʻetau toki haohaoá pē ʻe malava ai ke tau ngāueʻaki haohaoa ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he kupu ko ení. (Sēm. 3:2) Te tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki, ka ʻi he taimi ʻoku tau fai ai iá, ʻoku totonu ke tau feinga ke ako mei ai. Kapau ʻe ʻiloʻi ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu, ʻoku ngalingali ʻe faingofua ange ke nau fakamolemoleʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻitaʻi ai kinautolu ʻi ha meʻa ʻoku tau leaʻaki pe fai.​—Sio foki ki he puha “ Fakamanatu ki he Mātuʻá.”

KO E HĀ KUO TAU AKÓ?

19. ʻE lava fēfē ke tau fakafiefiaʻi ʻa e loto hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

19 Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ʻoku ʻikai ke faingofua ke ʻoatu ha akonaki ola lelei. ʻOku tau taʻehaohaoa, pea pehē ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e akonakí. Manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení. Fakapapauʻi ʻoku tau ʻoatu ʻa e akonakí mo e fakaueʻiloto totonu. Pehē foki, fakapapauʻi pe ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻa e akonakí pea ko koe ʻa e tokotaha totonu ke ʻoatu iá. Ki muʻa ke ke ʻoatu ha akonaki, ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi pea fanongo tokanga koeʻuhi ke ke lava ʻo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fekuki mo e tokotahá. Feinga ke maʻu ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki he ngaahi meʻá. Hoko ʻo anga-fakaalaala, ʻo fakatupulekina ha kaumeʻa māfana mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Manatuʻi ʻetau taumuʻá: ʻOku tau loto ke hoko ʻetau akonakí ʻo ola lelei pea ke ne toe “fakafiefiaʻi [foki] ʻa e lotó.”​—Pal. 27:9.

HIVA 103 Kau Tauhi-Sipi​—Ngaahi Meʻaʻofa ko e Kau Tangata

^ pal. 5 ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke fai ha akonaki. ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai iá, ʻe lava fēfē ke tau ʻoatu ia ʻi ha founga ʻoku ʻaonga mo fakaivifoʻou? ʻE tokoni ʻa e kupu ko ení tautefito ki he kau mātuʻá ʻi heʻenau ʻoatu ʻa e akonaki ʻoku fakamānako ki he loto ʻo e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá.

^ pal. 11 Sio ki he kupu “Mahinoʻi ʻa e Tuʻunga-ʻUlu ʻi he Fakatahaʻangá” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Fepueli 2021.