Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 8

¿Wan maʼ «xya gustoʼaxuk ja kʼujolal» jawa rasoniki?

¿Wan maʼ «xya gustoʼaxuk ja kʼujolal» jawa rasoniki?

«Ja aseyte sok ja incienso wa xya gustoʼaxuk ja kʼujolal, jastalni ja lekil amigoʼal ti wa xkʼi bʼa jun tsamal rason» (PROV. 27:9).

TSʼEBʼOJ 102 La jkoltaytik ja matik mey yipe

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1, 2. ¿Jasa snebʼa jun ansyano bʼa yayi rason jun hermana?

 AYXA jitsan jabʼil, chabʼ ansyanoʼik waj yulataye jun hermana bʼa ayxani tyempo mi xwaj ja bʼa reunioni. June ja bʼa yeʼnleʼi skʼumanyi jitsan tekstoʼik sbʼaja wajel ja bʼa reunioni. Ja yeʼn spensaraʼan ke stsatsankʼujolane ja hermana yuja yulataye, pe yajni wajumexa, ja hermana ti yala yalaʼa: «Ja weʼnlexi mini tʼun x-ekʼ bʼa wa pensarex ja jas wan ekʼel jbʼaji». Ja hermanoʼiki kechan yaweyi rason pe mi sjobʼoweyi jas wokol wan ekʼel sbʼaj. Ja yuj ja hermana yabʼ ke mini koltaji.

2 Ja ansyano maʼ skʼumanyi ja teksto wani xjul skʼujol ja jas ekʼi: «Ja bʼa jutsʼin jaw, jpensaraʼan ke mini wanuk kiswanel. Pe yajni kan jpensaraʼuk leki ti kaʼa jbʼaj kuenta ke mini yajnaluk oj chʼak jkʼumukyi ajyi ja tekstoʼiki, masni lek oj kayi sjobʼjelik jastal it ajyi: ‹¿Jastal aya xa wabʼi?›, ‹¿jastal wa xbʼobʼ jkoltaya?›». Ja ansyano it snebʼa jun jasunuk jel tʼilan, sok ja wego juni talnanum bʼa yajxta wa stalnay ja tuk.

3. ¿Machtik wa xbʼobʼ ya rason ja bʼa kongregasyon?

 3 Ja ansyanoʼiki, bʼa kʼotele talnanumik, ayni yiʼoje ja cholal bʼa oj yaʼe rason ja yajni ay stʼilanili. Pe bʼobʼta ayni ekʼele tʼilani oj yaʼe rason tuk hermanoʼik ja bʼa kongregasyon. Jun sjejel, bʼobʼta ayni tʼilan ay maʼ oj yayi rason soka Biblia jun yamigo (Sal. 141:5; Prov. 25:12). Ma bʼobʼta jun hermana bʼa ayxa skʼujol tʼilani oj yayi rason june bʼa mito ay skʼujol sok jastik bʼa ti chʼikan ja jas wa xyala ja Tito 2:3-5. Pe yeʼnleni ja nantatalik ja matik tʼilan oj yaweyi rason sok oj stoje ja yuntikileʼi. Ja yuj, ama ja artikulo it jani chapubʼal sbʼaja ansyanoʼiki, ojni skoltayotik jpetsaniltik bʼa oj katik lekil rasonik sok bʼa oj tsatsankʼujolanuk, bʼa jani wa «xya gustoʼaxuk ja kʼujolal» (Prov. 27:9).

4. ¿Jastik sjobʼjel oj katikyi sjakʼjel ja bʼa artikulo it?

4 Ja bʼa artikulo it, oj katikyi sjakʼjel chane sjobʼjel bʼa jani ti chʼikansok ja yajel rason: ¿Jasa wa snikawotiki?, ¿ay maʼ stʼilanil meran?, ¿machʼa tʼilan oj yaʼi? sok ¿jastal wa xbʼobʼ katik rason bʼa meran oj koltanuk?

¿JASA WA SNIKAWOTIKI?

5. ¿Jas yuj bʼobʼta masni oj skis june ta wa x-ajiyi rason sok yajalkʼujol? (1 Corintios 13:4, 7).

5 Ja ansyanoʼiki wani syajtaye ja yermanoʼeʼi. Sok ayni ekʼele wa sjeʼawe ja yajalkʼujol jaw yajni wa xyaweyi rason ja maʼ mixa lekuk wan bʼejyeli (Gál. 6:1). Pe yajni jun ansyano ay maʼ oj yayi rason, tʼilani oj spensaraʼuk bʼa jujuntik jas ti chʼikan ja bʼa yajal kʼujol staʼa tiʼal ja jekabʼanum Pablo: «Ja yajalkʼujoli jelni juntiro ja spasensya sok lek skʼujol. […] Spetsanil wa stekʼa, spetsanil wa skʼuʼan, spetsanil wa smajlay, spetsanil wa xkuchyuj» (kʼuman ja 1 Corintios 13:4, 7). Spensarajel ja bʼa bersikuloʼik it ojni koltajuk ja ansyano bʼa yiljel ta jani wa xnikjiyuj ja yajalkʼujoli sok yajel bʼa jun modo toj ja rasoni. Bʼobʼta masni oj skis ja maʼ wa x-ajiyi rasoni ta wa xyabʼ ke wani xcham skʼujol ja maʼ wa x-ajiyuji (Rom. 12:10).

6. ¿Jas lekil sjejel yaʼa ja Pablo yajni yaʼa rason?

6 Ja jekabʼanum Pablo juni lekil sjejel sbʼaja ansyanoʼiki. Jun sjejel, ja yeʼn mini skʼulan dudar yajelyi rason ja hermanoʼik bʼa Tesalónica yajni tʼilan yila. Pe ja bʼa skartaʼiki bʼajtan skʼulan felicitar yuja tojil yaʼteleʼi, yuja yaʼtele wa xnikjiye yuja yajal kʼujol sok yuja wa xkuchyujileʼi. Cha spensaraʼani ja bʼa jastal wa xtaxyeʼi sok yala yabʼye bʼa wani snaʼa ke wane yijel wokol sok wan ijel spatike (1 Tes. 1:3; 2 Tes. 1:4). Sok yala yabʼye ke kʼoteleni jun lekil sjejel sbʼaja tuk (1 Tes. 1:8, 9). ¡Sen jelni gustoʼaxiye yuja tsatsankʼujolajiye! Wani skʼuʼane lek ke jelni xyajtajiye yuja Pablo. Ja yuj, ja rasonik yaʼa bʼa xchabʼil ja skarta jelni koltani (1 Tes. 4:1, 3-5, 11; 2 Tes. 3:11, 12).

7. ¿Jas yuj bʼobʼta mini lek oj yabʼ jun kristyano yajni wa x-ajiyi jun rason?

7 Pe ta mi stojoluk ja jas wa snikawotik bʼa yajel rason, ojni bʼobʼ ekʼuk ja jas yala jun ansyano bʼa ayxa yiʼoj experiencia: «Ayni mi lekuk xyabʼye ja yajni wa x-ajiyile jun rason, mi yuj mi lekuk ja rasoni, jani yuja mi x-axi sok yajalkʼujoli». ¿Jasa wa xnebʼatik? Ke masni pasil skisjel ja rason yajni jaʼ wa xnikwani ja yajalkʼujol sok mi jaʼuk ja tajkel.

¿AY MAʼ STʼILANIL MERAN?

8. ¿Jasa tʼilan oj sjobʼ sbʼaj jun ansyano bʼajtanto ay maʼ oj yayi rason?

8 Ja ansyanoʼiki mini wegoʼukxta oj yaʼe rasonik. Bʼajtanto ay maʼ oj axukyi rason, ja ansyano tʼilani oj sjobʼ sbʼaj: «¿Tʼilan maʼ ay jas oj kalyabʼi? ¿Seguro maʼ ayon bʼa ay jas wan skʼulajel bʼa mi lekuk? ¿Skʼokunej maʼ jun mandar bʼa Biblia? ¿Ma kechan wan skʼulajel jun jasunuk bʼa mi jach oj jkʼuluk ja keʼn?». Jun ansyano bʼa bibo «mini wegoʼukxta wa xkʼumani» (Prov. 29:20). Ta ay sduda, wani xbʼobʼ stayi tiʼal pilan ansyano bʼa yiljel ta ay jun rason bʼa Biblia bʼa yajel ja rasoni (2 Tim. 3:16, 17).

9. ¿Jastal wa xbʼobʼ snoch-e ja ansyanoʼik ja Pablo yajni wa xyaʼawe rasonik sbʼaja skʼutesel jbʼajtik sok xchapjel jbʼajtik? (1 Timoteo 2:9, 10).

9 La kiltik jun sjejel. La jpensaraʼuktik ke jun ansyano wa xcham skʼujol ja jastal wa skʼutes sbʼaj ma wa xchapa sbʼaj jun hermano. Ojni bʼobʼ sjobʼ sbʼaj: «¿Ay maʼ rasonik bʼa Biblia bʼa ay jas oj alxuk yabʼi?». Yuja mi kechan wa skʼana oj skʼuluk ja jas wa snaʼa, ojni bʼobʼ sjobʼyi ja jas wa spensaraʼan pilan ansyano ma jun hermano bʼa takʼanxa. Ojni bʼobʼ spaklaye lajan ja jas yala ja Pablo sbʼaja skʼutesel jbʼajtik sok xchapjel jbʼajtik (kʼuman ja 1 Timoteo 2:9, 10). Ja Pablo mini yaʼa jun lista bʼa mandarik sbʼa jastik wa xbʼobʼ kʼulaxuk sok jastik miyuk. Jaʼuktoma, staʼa tiʼal rasonik bʼa wa stojowotik bʼa oj jkʼutes jbʼajtik bʼa jun modo toj sok mok jelxukotik ja jastal oj jchap jbʼajtik sok la jpensaraʼuktik lek. Ja yeʼn wani snaʼa ke ja snochumanik ja Kristo wani xbʼobʼ stsaʼe jastal skʼutesel sbʼaje sok xchapjel sbʼaje, pe tolabida aya tʼabʼan skʼujole ja jas wa xyala ja Biblia. Yajni ay maʼ oj yaweyi rason, ja ansyanoʼiki tʼilani oj yile ta ja kristyano mi xjelxi sok wa spensaraʼan lek ja jastal wa xchapa sbʼaji.

10. ¿Jasa tʼilan oj juljkʼujoltik sbʼaja jas wa stsaʼatik skʼulajeli?

10 Tʼilani oj kaʼ tʼabʼan jkʼujoltik ke mini junukxta ja jas oj stsaʼe skʼulajel chabʼ hermanoʼik bʼa takʼanexa. Pe ja jaw mi wa stojolan ke june lek ay sok june miyuk. Ja yuj mok jtʼentik ja tuk kermanotiki bʼa oj skʼuluke ja jas lek wa xkilatiki (Rom. 14:10).

¿MACHʼA TʼILAN OJ YAʼI?

11, 12. Ta tʼilan oj axuk jun rason, ¿jasa tʼilan oj sjobʼ sbʼaj jun ansyano, sok jas yuj?

11 Ta tʼilani lek ay maʼ oj axukyi rason, ja pilan sjobʼjeli jaʼa it, ¿machʼa tʼilan oj yaʼi? Jun sjejel, bʼajtanto oj axukyi rason jun hermana bʼa nupanelxa ma june bʼa mito ay skʼujol, june ja bʼa ansyano tʼilani oj stayi tiʼal ja olomal bʼa pamilya ja jas ekʼeli. Bʼobʼta ojni yal ke yeʼn oj yaʼ ja rasoni ma ti oj ajyuk yajni ja ansyano xyaʼa ja rasoni. * Ma junkʼa akʼix, bʼobʼta masni lek oj yayi rason jun hermana bʼa ayxa skʼujol, jastalni tax tiʼal ja bʼa  parrapo 3.

12 Ayni pilan sjobʼjel bʼa tʼilan oj yaʼ sbʼaj jun ansyano: «¿Keʼn maʼ ja mas lek bʼa yajel ja rasoni, ma mas lek aya pilan?». Jun sjejel, jun kristyano bʼa jelni elel sgana bʼobʼta masni lek oj yabʼ ja rasoni ta aljiyabʼyuj jun ansyano bʼa jachni cha ekʼel sbʼaj, pes masni oj abʼjukyuj stojol. Pe ama jachuk, spetsanil ja ansyanoʼik ayni yiʼoje ja cholal bʼa stsatsankʼujolajel ja hermanoʼiki bʼa stukbʼesel ja jastik tʼilan bʼa skʼulajel ja jastalni wa xyala ja Biblia. Ta ay maʼ wa skʼana oj tojxuk, ja mas tʼilani jani oj kʼulaxuk.

¿JASTAL WA XBʼOBʼ KATIK RASON BʼA MERAN OJ KOLTANUK?

¿Jas yuj jel tʼilan ke ja ansyanoʼik ‹puestoxta oj ajyuke bʼa smaklajel›? (Kʼela ja parrapo 13 sok 14).

13, 14. ¿Jas yuj jel tʼilan ke ja ansyanoʼik a-snaʼe smaklajel?

13 Naʼa smaklajel. Yajni jun ansyano wan xchapjel sbʼaj bʼa yajel jun rason, tʼilani oj sjobʼ sbʼaj: «¿Meran maʼ wa xnaʼa jastal wa xtax ja hermano? ¿Wan maʼ xnaʼa ja jas wan ekʼel sbʼaji? ¿Wan maʼ ekʼel sbʼaj wokolik bʼa mi xnaʼa? ¿Jasa mas wa xmakuniyuj ja wego?».

14 Ja jas wa xyala ja Santiago 1:19 jani wa xkʼot sbʼaj ja matik wa xyaʼa rasoni. Ja Santiago stsʼijbʼan: «Awibʼanalex jel tʼilan puestoxta oj ajyanik bʼa oja maklayex, pe mi wegoʼukxta oj kʼumananik sok mi wegoʼukxta oj tajkanik». Jun ansyano jelni tʼilan mok sjip skʼujol ke wanxa xchʼak snaʼ ja jastal wa xtax ja hermano maʼ oj yayi rasoni. Ja Proverbios 18:13 wa xya juljkʼujoltik: «Yajni ay maʼ wa sjakʼa sbʼaj jun loʼil bʼa mito smaklunejuk, wan skʼulajel jun jasunuk bʼa mi snaʼa sok oj yi kʼixwel». Ja mas leki jani sjobʼjelyi yeʼn mismo ja kristyano, sok ja yuj jelni tʼilan oj maklaytik bʼajtanto ay jas oj kaltik. Jani jaw ja jas snebʼa ja ansyano jtaʼatik tiʼal ja bʼa skʼeʼulabʼil ja artikulo. Yaʼa sbʼaj kuenta ke jaʼuktoma oj kʼe stul ja sloʼil soka jas xchapuneji, masni lek oj kʼe yayi sjobʼjelik jastal it ajyi ja hermana: «¿Jastal aya xa wabʼi?», «¿jastal wa xbʼobʼ jkoltaya?». Ta ja ansyanoʼik wa xcham skʼujole snajel ja jastal wa xtaxye ja hermanoʼiki, bʼobʼta masni oj skoltaye sok oj stsatsankʼujoluke.

15. ¿Jastal oj bʼobʼ yawe makunuk ja ansyanoʼik ja rason bʼa Proverbios 27:23?

15 Naʼa sbʼaj lek ja yal chejiki. Jastalni kilatik ja bʼa skʼeʼulabʼili, bʼa oj kiltik slekilalik yajni ay maʼ xkatikyi rason, mini malanukta skʼumajel jujuntik tekstoʼik sok yajel jujuntik rason. Ja hermanoʼiki wani skʼanawe oj yabʼye ke wa xcham jkʼujoltik bʼa yeʼnle, wa xkabʼtike stojol sok wa xkʼana oj jkoltaytike (kʼuman ja Proverbios 27:23). Ja ansyanoʼiki tʼilani oj skʼujoluke bʼa kʼotel lekil amigoʼik sbʼaja hermanoʼik sok hermanaʼik.

¿Jasa jel tʼilan oj skʼuluke ja ansyanoʼik bʼa jachuk mas pasil oj yaʼe jun rason? (Kʼela ja parrapo 16).

16. ¿Jasa tʼilan oj skʼuluke ja ansyanoʼik bʼa jachuk ja srasone oj koltanuk?

16 Ja ansyanoʼiki jelni tʼilan mok sjeʼe ke kechan wa skʼana oj loʼilanuke soka hermanoʼik yajni ay jas tʼilan oj yale yabʼ. Jaʼuktoma, jelni tʼilan oj kʼajyuke loʼilanel soka yeʼnle sok oj chamskʼujole bʼa yeʼnle yajni wa stʼaspune wokolik. Jun ansyano bʼa ayxa yiʼoj experiencia wa xyala ke ta wa skʼulane ja jaw, ojni kʼotuke lekil amigoʼik sbʼaja hermanoʼiki. Sok cha yala: «Sok jachuk, yajni ay stʼilanil yajel jun rason, masni mi wokoluk skʼulajel». Sok jachuk, ja maʼ wa x-ajiyi rasoni masni pasil oj skis.

¿Jas yuj jel tʼilan ke ja ansyanoʼik oj ajyuk spasensyaʼe sok syajal skʼujole ja yajni xyaʼawe rason? (Kʼela ja parrapo 17).

17. ¿Bʼa jas tyempo jel tʼilan oj ajyuk spasensyaʼe sok syajalkʼujole ja ansyanoʼik?

17 Jeʼa aya pasensya sok ay syajala kʼujol. Mastoni jel tʼilan sjejel ay jpasensyatik sok syajal jkʼujoltik yajni ay maʼ mi wegoxta skisa jun rason elel bʼa Biblia ma wa x-ekʼ tyempo bʼa yajel makunuk. Ja ansyanoʼiki mokni tajkuke lek x-ekʼ ja jawi. Tʼilani oj snoch-e ja sjejel bʼa Jesús, bʼa jachxani alubʼal bʼajtan bʼa yeʼna: «Mi oj skʼok-el juntiro ja kʼaʼem bʼa kumtsʼijelxa sok mini oj stup ja mecha bʼa tʼusanxta wan ajleli» (Mat. 12:20). Ja yujil, ja ansyano wani xbʼobʼ skʼanyi ja Jyoba ja bʼa yorasyoniki bʼa a-skoltay ja kristyano bʼa yiljel jas yuj wani skʼana rason sok bʼa oj ya makunuk. Bʼobʼta ojni yi yuj tyempo bʼa oj spensaraʼuk ja jas alxiyabʼi. Ta ja ansyano ay spasensya sok syajal skʼujol, ja kristyano jani oj waj skʼujol ja bʼa rasoni sok mini jaʼuk ja bʼa jastal aljiyabʼi. Pe ja rasoni jelni tʼilan tolabida ti oj eluk bʼa Yabʼal Dyos.

18. a) ¿Jasa tʼilan oj juljkʼujoltik yajni xkaʼatik jun rason? b) Jastalni wa x-ilxi ja bʼa poto sok ja bʼa recuadro, ¿jasa oj spaklaye jun nantatal bʼajtanto oj yaweyi rason jun yuntikile?

18 Nebʼa ja bʼa jastik mi lek waxa kʼulani. Yuja jpetsaniltik wa xkʼulantik jastik bʼa mi stojoluk, mini xbʼobʼ katik makunuk lek ja jastal mero wa xyala ja artikulo it (Sant. 3:2). Ojni jkʼojchuk koktik, pe tʼilani oj jkʼujoluktik bʼa oj jnebʼtik sbʼaja jastik wa xkʼulantiki. Ta ja hermanoʼik wa xyilawe ke wa xyajtaytike, masni pasil oj yaʼotike perdon ta jkʼulantik ma ta kalatik jun jasunuk bʼa wa xyajbʼestike. (Cha kʼela ja recuadro « Jun rason sbʼaja nantatalik»).

¿JASA JNEBʼUNEJTIKI?

19. ¿Jastal wa xbʼobʼ katik gustoʼaxuk ja skʼujole ja kermanotiki?

19 Jastalni kilunejtik, mini pasiluk yajel rasonik bʼa oj koltanuk. Jpetsaniltik mulanumotik, tanto ja matik wa xyaʼawe rasoni sok ja matik wa x-ajiyileʼi. Ja yuj, la juljkʼujoltik ja rasonik jpaklunejtik ja bʼa artikulo it. Yajni ay maʼ wa xkatikyi rason, la jkʼuluktik yuj jun rason bʼa stojolil. Cha la kiltik ta tʼilani lek ja rasoni sok machunkiluk ja kristyano wa xbʼobʼ yaʼi. La katik sjobʼjelik sok la jmaklaytik lek bʼa snajel jastal wa xtax ja kristyano. La jkʼujoluktik bʼa oj kabʼtik stojol. Yajxta la kiltik ja hermanoʼik sok la kʼotkotik lekil yamigoʼe. Mok chʼay jkʼujoltik ja jas wa xkʼanatiki: yajel rasonik bʼa oj koltanuk sok bʼa wa «xya gustoʼaxuk ja kʼujolal» (Prov. 27:9).

TSʼEBʼOJ 103 Ja talnumanik: jun majtanale bʼa Dyos

^ par. 5 Mini tolabida pasiluk yajelyi rason june. ¿Jasa oj bʼobʼ jkʼuluktik bʼa jachuk ja jas oj kaltiki oj stsatsankʼujoluk sok oj skoltay ja kristyano? Ja artikulo it jani mas oj skoltay ja ansyanoʼik bʼa jachuk ja rason oj yaʼe oj kʼot bʼa skʼujole ja matik wa xmaklajiye yuji.

^ par. 11 Kʼela ja artikulo «Ja rason ja bʼa olomal ja bʼa kongregasyon», ja bʼa Ja Juʼun Cholumani bʼa febrero bʼa 2021.