Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 8

Obuhabuzi Bwawe ‘Busemeza Omutima’?

Obuhabuzi Bwawe ‘Busemeza Omutima’?

“Amagita geseta nebirukuboya bisemeza omutima: nukwo okunura okwenganjani yomuntu okuruga omu [kuhabura] okwomutimagwe.”​—NFU. 27:9.

EKIZINA 102 Konyera Abaceke

EBITURAYEGA *

1-2. Kiki ow’oruganda omu ekiyayegere obukihika ha kuha obuhabuzi?

 EMYAKA nyingi muno enyuma, abagurusi b’ekitebe babiri bakabungira munyaanya itwe ow’akaba amazire akasumi atarukwija omu nsorrokano. Omu h’abagurusi abo akooleka munyaanya itwe Ebyahandiikirwe ebimu ebirukwoleka obukuru obw’okwija omu nsorrokano. Akateekereza ngu asoboire kugarramu munyaanya itwe amaani, baitu obubakaba nibaraga, munyaanya itwe ogu akabagambira ati, “Inywe ab’oruganda, timumanyire ebizibu ebindukurabamu.” Ab’oruganda banu, bakaha munyaanya itwe obuhabuzi batabandize kulengaho kumanya ebizibu ebyarukurabamu. Ekyarugiremu, munyaanya itwe onu atarole omugaso gw’obuhabuzi bwabo.

2 Omugurusi ayamusomiire Ebyahandiikirwe nagamba ati: “Omu kasumi ako, nkatekereza ngu munyaanya itwe ogu aturabizeemu amaiso. Baitu obunayeyongiire kukitekerezaaho, nkakyetegereza nk’oku naizire ntekaniize Ebyahandiikirwe eby’okumusomera omu kiikaro ky’okwija ntekaniize ebikaguzo ebisemeriire nka ‘Bizibu ki eby’oikaire norabamu?’ ‘Ninsobora nta kukukonyera?’” Omugurusi onu, akeega isomo erikuru muno kuruga omuli eki ekyabaireho. Omu kasumi kanu, muliisa ow’embabazi kandi ow’akonyera abandi.

3. Nibaha omu kitebe abasobora kuha obuhabuzi?

 3 Nk’abaliisa, abagurusi baine obujunanizibwa obw’okuha obuhabuzi obukiba nikyetaagisa. Baitu haroho obumu, abandi omu kitebe nabo obukibetaagisa kuha abandi obuhabuzi. Ekyokurorraho, ow’oruganda rundi munyaanya itwe nasobora kuha munywani we obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli. (Zab. 141:5; Nfu. 25:12) Rundi munyaanya itwe nasobora ‘kuterekereza abakazi abato’ omu nsonga nk’ezi ezibaziibweho omu Tito 2:3-5. Kandi ky’amananu ngu abazaire nabo kikira kubetaagisa kuha abaana baabo obuhabuzi. N’obukiraaba ngu ekicweka kinu kitekaniziibwe kukonyera muno abagurusi, itwena nitwija kugasirwa omu kweijukya emiringo tusobora kuha abandi obuhabuzi, oburabagasira, bukabagarramu amaani, kandi ‘bukabasemeza omutima.’​—Nfu. 27:9.

4. Biki ebiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?

4 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho ebikaguzo binu bbina, ebirukukwata ha kuha obuhabuzi: (1) Nsonga ki ey’ehikire ey’esemeriire kutuletera kuha obuhabuzi? (2) Mali obuhabuzi nibwetaagisa? (3) Noha ow’asemeriire kuha obuhabuzi obu? (4) Nosobora ota kuha obuhabuzi oburakonyera omuntu?

NSONGA KI EY’EHIKIRE EY’ESEMERIIRE KUTULETERA KUHA OBUHABUZI?

5. Habwaki kyanguhira muno abantu kwikiriza obuhabuzi bw’omugurusi obw’abubaha omu mulingo ogw’okugonza? (1 Abakolinso 13:4, 7)

5 Abagurusi bagonza Abakristaayo bagenzi baabo. Obwire obumu, booleka okugonza oku kurabira omu kuhabura omuntu ow’aba ali haihi kukora ensobi. (Bag. 6:1) Omugurusi atakabalize n’omuntu, kirungi abanze atekerezeeho ebintu ebimu Paulo ebiyabalizeeho ebirukukwata ha kugonza. “Okugonza nukugumisiriza, kuba nembabazi. . . . Nukuguma byona, nukuikiriza byona, nukunihira byona, nukugumisiriza byona.” (Soma 1 Abakolinso 13:4, 7.) Kwecumiitirizaaho enkarra ezi, nikiija kukonyera omugurusi kutekerezaaho ensonga habwaki nagonza kuha obuhabuzi kandi n’okuhikirra Omukristaayo mugenzi we omu mulingo ogw’okugonza. Kakuba arukuheebwa obuhabuzi akyetegereza ngu omugurusi n’amufaaho, nikiija kumwanguhira kubwikiriza.​—Bar. 12:10.

6. Kyokurorraho ki ekirungi Paulo ekiyataireho?

6 Omukwenda Paulo, akateekaho ekyokurorraho ekirungi nk’omugurusi w’ekitebe. Ekyokurorraho, ab’oruganda omu Sesalonika obu bakaba nibetaaga obuhabuzi, Paulo atatiine kububaha. Baitu omu bbaruha Paulo eziyabahandikiire, akabanza kubasiima habw’okuheereza n’obwesigwa, obwekambi bwabo, hamu n’okugumiisiriza. Ekindi, akatekerezaaho n’enyikara yabo, kandi yabagambira nk’oku akaba akimanyire ngu obwomeezi bwabo tibwanguhire, kandi nk’oku bakaba nibagumiisiriza okuhiganizibwa. (1 Bas. 1:3; 2 Bas. 1:4) Kandi akagambira ab’oruganda abo nk’oku bakaba bali kyokurorraho ekirungi hali Abakristaayo abandi. (1 Bas. 1:8, 9) Bakasemererwa muno Paulo obuyabasiimire! Hataroho kugurukyagurukya kwona, Paulo akaba nagonza muno Abakristaayo bagenzi be. Egi niyo ensonga habwaki yasoboire kuha obuhabuzi oburungi omu bbaruha ze ibiri hali Abasesalonika.​—1 Bas. 4:1, 3-5, 11; 2 Bas. 3:11, 12.

7. Habwaki omuntu asobora kwanga obuhabuzi?

7 Kiki ekisobora kubaho kakuba tulemwa kuha obuhabuzi omu mulingo ogusemeriire? Ow’oruganda ow’amazire akasumi kaingi naheereza nk’omugurusi akagamba ngu, “Abamu banga obuhabuzi habwokuba buba buhairwe omu mulingo ogutali gw’okugonza, hatali habwokuba ngu bubi.” Kiki ekiturukwega omu bigambo binu? Kyanguhire kwikiriza obuhabuzi obuhairwe kusigikirra ha kugonza hatali obusigikiriire ha kiniga.

MALI OBUHABUZI NIBWETAAGISA?

8. Kiki omugurusi eky’asemeriire kwekaguza obwarukuba natekerezaaho kuhabura omuntu?

8 Abagurusi tibasemeriire kwanguhiiriza kuha obuhabuzi. Omugurusi atakahaire obuhabuzi asemeriire kubanza kwekaguza: ‘Mali nikyetaagisa kugira ekinabaza? Mali ninkigumya ngu omuntu ogu ekyarukukora tikihikire? Baibuli n’eyoleka ngu ekyarukukora tikihikire? Rundi ekyarukukora nikyahukana kwonka n’ekinakukozere?’ Ky’amagezi abagurusi kwerinda ‘kwanguhiriza ebigambo.’ (Nfu. 29:20) Kakuba omugurusi aba atarukukigumya ngu asemeriire kuhabura omuntu, nasobora kubanza kwekaguzaaho omugurusi ondi kurora omuntu ogu obwaraaba naacwa emisingi ya Baibuli kandi n’ayetaaga obuhabuzi.​—2 Tim. 3:16, 17.

9. Kiki ekiturukwega kuruga hali Paulo, obukirukuhika ha kuha obuhabuzi ha njwara n’okwekoraho? (1 Timoseo 2:9, 10)

9 Tekerezaaho ekyokurorraho. Katugambe ngu omugurusi akwasirweho omulingo Omukristaayo mugenzi we arukujwaramu rundi arukwekoraho. Omugurusi nasobora kwekaguza, ‘Haroho ensonga kusigikirra ha Byahandiikirwe, habwaki nsemeriire kuha obuhabuzi?’ Habw’okugonza kwerinda kuha entekereza ye nk’omuntu, nasobora kwekaguzaaho omugurusi ondi rundi Omukristaayo ondi ow’akuzire omu by’omwoyo. Nibasobora kubazaaho hamu obuhabuzi bwa Paulo oburukukwata ha kujwara n’okwekoraho. (Soma 1 Timoseo 2:9, 10.) Paulo akabazaaho emisingi emu kwoleka ngu Omukristaayo asemeriire kujwara omu mulingo ogusemeriire, ogurukuhaisa ekitiinisa, kandi ogutarukujumisa ibara lya Yahwe. Baitu Paulo atatekeho ebiragiro ha mulingo omuntu asemeriire kujwaramu. Akaba akimanyire ngu Abakristaayo nibasobora kujwara ekintu kyona ekibarukugonza kakuba kiba kitarukucwa emisingi ya Baibuli. Nahabweki, abagurusi obubaraaba nibacwamu obukiraaba nikyetaagisa kuhana omuntu habw’enjwara ye, basemeriire kurora enjwara y’omuntu ogu obweraaba esemeriire kandi n’ehaisa ekitiinisa.

10. Kiki ekitusemeriire kwikara nitwijuka ha ncwamu abandi ezibakora?

10 Kirungi kukyetegereza ngu Abakristaayo babiri abakuzire omu by’omwoyo nibasobora kukora encwamu ezirukwahukana baitu kandi ezirukwikirizibwa. Titusemeriire kulengaho kuhambiriza Abakristaayo bagenzi baitu kukora ekintu ekiturukuteekereza ngu nikyo kihikire.​—Bar. 14:10.

NOHA OW’ASEMERIIRE KUHA OBUHABUZI OBU?

11-12. Obukiba nikyetaagisa kuhabura omuntu, bikaguzo ki omugurusi eby’asemeriire kwekaguza, kandi habwaki?

11 Kakuba ky’eyoleka ngu obuhabuzi nibwetaagwa, ekikaguzo ekirukwongeraho kiri, Noha asemeriire kuha obuhabuzi obu? Omugurusi atakahaire munyaanya itwe ow’aswirwe rundi omwana omuto obuhabuzi, asemeriire kubanza kubaza n’omutwe gw’eka, ow’asobora kucwamu kwekwatiramu ensonga egi. * Rundi omutwe gw’eka nasobora kusaba abeho, obubaraaba nibaha ow’omu ka ye obuhabuzi. Kandi nk’oku kibaziibweho omu  kacweka 3, nikisobora kuba kirungi munyaanya itwe ow’akuzire omu myaka kuhabura munyaanya itwe omuto.

12 Haroho ensonga endi omugurusi ey’asemeriire kutekerezaaho. Omugurusi n’asobora kwekaguza, ‘Ninyowe arukukirayo oburungi ow’asemeriire kuha obuhabuzi bunu, rundi omuntu ogu naija kwanguha kwikiriza obuhabuzi kakuba omuntu ondi nuwe abumuha?’ Ekyokurorraho, nikisobora kwanguhira omuntu atarukweyikiririzaamu kuhuliiriza obuhabuzi kuruga hali omugurusi ayarabire omu kizibu nikyo kimu. Omugurusi ayarabire omu kizibu nikyo kimu, nikisobora kumwanguhira kumusaalirirwa kandi n’okumuha obuhabuzi oburamwanguhira kwikiriza. Baitu abagurusi boona, baine obujunanizibwa obw’okugarramu amaani, n’okwekambisa Abakristaayo bagenzi baabo kukora empindahinduka ezirukwetaagwa ezirukusigikirra ha Byahandiikirwe. Nahabweki, obuhabuzi obububa nibwetaagwa, ekirukukira obukuru nikyo ngu buheebwe, nobukiraaba ngu omugurusi arabuha atarabe omu nyikara niyo emu.

NOSOBORA OTA KUHA OBUHABUZI OBURAKONYERA OMUNTU?

Habwaki abagurusi b’ekitebe basemeriire ‘kurahuka kuhurra’? (Rora akacweka 13-14)

13-14. Habwaki kikuru omugurusi kuhuliiriza?

13 Ikara oyetekaniize kuhuliiriza. Omugurusi obwarukuba nayetekaniza kuha obuhabuzi, asemeriire kwekaguza ati: ‘Kiki ekimanyire ha nyikara y’Omukristaayo mugenzi wange onu? Biki ebyarukurabamu? Nasobora kuba naraba omu bizibu ebintamanyire? Kiki ekyarukukira kwetaaga omu kasumi kanu?’

14 Busaho kugurukyagurukya, omusingi ogurukusangwa omu Yakobo 1:19, nugukwataho naabo abarukuha obuhabuzi. Yakobo akahindiika ati: “Omuntu arahukege okuhurra, naikaraho okutagamba, naikaraho okutabihirwa.” Omugurusi nasobora kuteekereza ngu amanyire kurungi enyikara y’Omukristaayo mugenzi we, baitu mali agimanyire kwo? Enfumo 18:13 n’etwijukya ngu: “Anyakugarukamu atakahuliire, buba budomadoma nensoni namberali.” Nikikira kukaguza omuntu nuwe akakusoborra enyikara ye. Eki nikitwarramu kuhuliiriza otakabalize. Ijuka omugurusi outusangirwe tubalizeeho ha kutandika kw’ekicweka kinu. Akakyetegereza nk’oku, omu kiikaro ky’okutandika n’Ebyahandiikirwe ebyakaba atekaniize, akaba asemeriire kukaguza munyaanya itwe ebikaguzo nka: “Bizibu ki ebyoikaire norabamu?” “Ninsobora kukukonyera nta?” Abagurusi kakuba batunga obwire obw’okumanya amananu gonyini, nikiija kubanguhira kukonyera n’okugarramu Abakristaayo bagenzi baabo amaani.

15. Abagurusi nibasobora bata kuteeka omu nkora omusingi ogurukusangwa omu Enfumo 27:23?

15 Lengaho kumanya kurungi igana. Nk’oku turozerege ha kubanza, kuha obuhabuzi oburakonyera omuntu tikirukugarukira ha kusoma Ebyahandiikirwe, rundi ha kuha amagezi. Ab’oruganda na banyaanya itwe, nibetaaga kukirora ngu nitubafaaho, nitubetegereza, kandi nitugonza kubakonyera. (Soma Enfumo 27:23.) Abagurusi basemeriire kukora kyona ekibarukusobora kutunga enkoragana enungi n’Abakristaayo bagenzi baabo.

Kiki ekirakonyera abagurusi kwanguhirwa kuha obuhabuzi? (Rora akacweka 16)

16. Kiki ekirakonyera abagurusi kuha obuhabuzi oburakonyera abandi?

16 Abagurusi tibasemeriire kuleetera ab’oruganda kuteekereza ngu babaza nabo obubaba nibagonza kubaha obuhabuzi kyonka. Oihireho, babaza n’Abakristaayo bagenzi baabo butoosa, kandi booleka ngu nibabafaaho obubaba nibaraba omu bizibu. Ow’oruganda omu ow’amazire akasumi kaingi naheereza nk’omugurusi akagamba ngu, “Obwokora oti, kikukonyera kutunga enkoragana enungi n’ab’oruganda. Hanyuma obworayetaaga kubaha obuhabuzi nikiija kukwanguhira kukikora.” Kandi n’ogu ow’oraaha obuhabuzi nikiija kumwanguhira kubwikiriza.

Habwaki omugurusi asemeriire kugumiisiriza kandi n’okwoleka embabazi obwarukuba naha obuhabuzi? (Rora akacweka 17)

17. Nidi omugurusi akira kwetaaga kugumiisiriza kandi n’okwoleka embabazi?

17 Ba muntu arukugumiisiriza kandi ow’embabazi. Okugumiisiriza hamu n’embabazi nibyetaagwa muno omuntu obwabanza kwanga obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli. Omugurusi asemeriire kwerinda kubihirwa kakuba ow’oruganda rundi munyaanya itwe ayanga obuhabuzi rundi kubuteeka omu nkora aho naaho. Baibuli ekaranga hali Yesu ngu: “Orubingo orwatikire taliruhenda, nekibugo ekicucuka talikiraza.” (Mat. 12:20) Nahabweki, omugurusi obwarukuba ali wenka, nasobora kusaba Yahwe akonyere omuntu arukwetaaga obuhabuzi kwetegereza ensonga habwaki nabwetaaga, kandi n’okumukonyera kubuteeka omu nkora. Ow’oruganda ow’ahairwe obuhabuzi nasobora kwetaaga akaire kubanza kutekerezaaho ebyahuliire. Kakuba omugurusi abaza omu mulingo ogw’okugumiisiriza kandi ogw’embabazi, niikija kwanguhira ow’oruganda kuteeka omutima ha buhabuzi. Kandi kikuru muno obuhabuzi bwona kwikara nibusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga.

18. (a) Obutuba nituha omuntu obuhabuzi, biki ebitusemeriire kwikara nitwijuka? (b) Nk’oku kyolekerwe omu kisisani ekiri omu kasanduuko, abazaire nibabazaaho ki?

18 Yegera ha nsobi zaawe. Habwokuba tituhikiriire, titurukwija kusobora kuteeka omu nkora amagezi agatuhairwe omu kicweka kinu kikumi ha kikumi. (Yak. 3:2) Nitwija kukora ensobi, baitu eki obukirabaho, kirungi tuzegereho. Kakuba ab’oruganda na banyaanya itwe bakyetegereza ngu nitubagonza, nikiija kubanguhira kutuganyira obuturabaza rundi tukakora ekintu ekirababiihiza.​—Rora n’akasanduuko “ Ebintu Ebikuru Abazaire Basemeriire Kwijuka.”

BIKI EBITWEGERE?

19. Nitusobora tuta kusemeza emitima y’ab’oruganda na banyaanya itwe?

19 Nk’oku turozere, tikyanguhire kuha obuhabuzi oburakonyera omuntu. Itwe hamu naabo abaturukuhabura tituhikiriire. Ikara noijuka emisingi tubalizeeho omu kicweka kinu. Kigumye ngu ensonga ey’ehikire niyo ekuletiire kuha obuhabuzi. Ekindi, kigumye ngu obuhabuzi nibwetaagwa kandi obworaaba niiwe osemeriire kubuha. Otakahaire obuhabuzi, banza okaguze kandi ohuliirize kurungi nukwo osobole kwetegereza kurungi omuntu ogu eby’arukurabamu. Lengaho kurora ebintu omu mulingo arukubiroramu. Twaza kurungi kandi okurakuranize enkoragana enungi n’Abakristaayo bagenzi baawe. Ijuka ekigendererwa ekikuru: Nitugonza obuhabuzi bwaitu butagarukira ha kukonyera omuntu kyonka baitu ‘n’okusemeza omutima’ gwe.​—Nfu. 27:9.

EKIZINA 103 Abagurusi b’Ekitebe Bisembo

^ kac. 5 Tikikira kwanguha kuhabura abandi. Obukiba kyetaagisize kuhabura abandi, nitusobora kukikora tuta omu mulingo ogurabagasira kandi ogurabagarramu amaani? Ekicweka kinu kukira muno, nikiija kukonyera abagurusi kumanya nk’oku basobora kuha obuhabuzi omu mulingo oguraletera abandi kugonza kubuhuliiriza kandi n’okubuteeka omu nkora.

^ kac. 11 Rora ekicweka “Obusobozi Abagurusi Baine omu Kitebe” omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Febwali 2021.