Pho kpẹ obo revun rọyen

Pho kpẹ ẹrhuẹrẹhọ robo rehẹ evun rọyen

UYONO 8

Uchebro Wẹn “Nẹrhẹ Udu rẹ Ohwo Ghọghọ”?

Uchebro Wẹn “Nẹrhẹ Udu rẹ Ohwo Ghọghọ”?

“Ori vẹ ishani nẹrhẹ udu rẹ ohwo ghọghọ, ọtiọyen omamọ rẹ uchebro nẹrhẹ e vwo uvi rẹ oyerinkugbe.”—ISẸ 27:9NW.

UNE 102 “Cha Otu rẹ Evwiẹre Uko”

ỌDJẸKOKO *

1-2. Die yen ọkpako ọvo yono kpahen uchebro ra vwọ kẹ ohwo?

 VWẸ ikpe buebun re wanre, ekpako ivẹ kọn bru oniọvo aye ọvo ra kidie a rha mrẹ vwẹ uyono-o. Ọkpako rọ kobaro rẹ otaẹtakuẹgbe na de se ẹkpo ri Baibol evo ri shekpahen uyono ẹra. O rorori nẹ ayen nabọ bọn oniọvo na gan. Ẹkẹvuọvo, ọke rọ vẹ ọkpako ro chekọ na vwọ yanran, oniọvo aye na da ta, “Ovwan nama riẹn oborẹ mi hirharokuẹ phiephie-e.” Iniọvo na vwẹ uchebro rayen phia jẹ ayen nọrọ kpahen ebẹnbẹn ro hirharokuẹ-ẹ. Eriyina, oniọvo aye na rhe ni uchebro rayen na fiemu-u.

2 Ọkpako rọ kobaro rẹ otaẹtakuẹgbe na vwo ni kpuko, ọ da ta: “Vwẹ ọke yena, mi ke roro nẹ oniọvo na yinvwaro. Jẹ mi vwo roro kpahọn, me da rhe mrẹvughe nẹ mi di dje ẹkpo ri Baibol eje ri fori kẹ ukperẹ me vwọ nọ enọ ri fori kerẹ, ‘Ebẹnbẹn vọ yen wo vwori?’ ‘Ukecha vọ me sa vwọ phia?’ ” Ọkpako na yono orọnvwọn ọghanghanre vwẹ ẹdẹ yena. Asaọkiephana, ọyen osuigodẹ ro vwo erorokẹ rọ je vwẹ ukẹcha phia.

3. Amono yen sa vwẹ uchebro phia vwẹ ukoko na?

 3 Kerẹ isuigodẹ, ekpako na yen vwo oghwa rẹ ayen vwọ vwẹ uchebro phia siẹrẹ o de fo. Ẹkẹvuọvo, o vwo ọke evo rẹ ihwo efa vwẹ ukoko na da sa vwẹ uchebro phia. Kerẹ udje, oniọvo ọshare yẹrẹ aye sa vwẹ uchebro ro nẹ Baibol rhe vwọ kẹ ugbeyan rọyen. (Une 141:5; Isẹ 25:12) Yẹrẹ oniọvo aye rọ kpakore se “yono eya rẹ itete na” kpahen eta rehẹ Taitọs 2:3-5. O muẹro nẹ ọke buebun yen emiọvwọn vwọ vwẹ uchebro vẹ ọkpọvi vwọ kẹ emọ rayen. Dede nẹ ekpako rẹ ukoko yen uyovwinrota nana me shekpahen, avwanre ihwo eje sa mrẹ erere siẹrẹ a da rhoma fuẹrẹn obo ra sa vwọ vwẹ uchebro phia vwẹ idjerhe ro fori, ọ me je nẹrhẹ “udu rẹ ohwo ghọghọ.”—Isẹ 27:9.

4. Die yen a cha fuẹrẹn vwẹ uyono nana?

4 Vwẹ uyono nana, a cha fuẹrẹn enọ ẹne ri shekpahen obo ra vwẹ uchebro phia: (1) Diesorọ a vwọ vwẹ uchebro phia? (2) Uchebro na ghini fo? (3) Ono yen ofori nẹ ọ vwẹ uchebro na phia? (4) Mavọ yen wọ sa vwọ vwẹ omamọ rẹ uchebro phia?

DIESORỌ A VWỌ VWẸ UCHEBRO PHIA?

5. Die yen sa nẹrhẹ ọ lọhọ ihwo vwo rhiabọreyọ uchebro rẹ ọkpako? (1 Kọrẹnt 13:4, 7)

5 Ekpako na vwo ẹguọnọ rẹ iniọvo na. Ọkievo, ayen dje ẹguọnọ na phia womarẹ uchebro rẹ ayen vwọ kẹ ohwo rọ guọnọ bo ghwrẹ. (Gal. 6:1) Tavwen ọkpako ke ta ota kẹ ohwo na, o se roro kpahen oborẹ ọyinkọn Pọl ta kpahen ẹguọnọ. “Ẹguọnọ vwo odiri kugbe aruẹdọ. . . . Ẹguọnọ chiri emu ejobi, o se emu ejobi gbuyota, o phiẹrohọ emu ejobi, o chirẹ emu ejobi.” (Se 1 Kọrẹnt 13:4, 7.) Ọkpako na de roro kokodo kpahen ẹkpo ri Baibol yena, kọ sa chọn uko vwọ vwẹ uchebro na phia vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ. Ohwo ra vwẹ uchebro na kẹ da sa mrẹ nẹ ọkpako na vwo ọdavwẹ rọyen, kọ sa lọhọ o vwo rhiabọreyọ uchebro na.—Rom 12:10.

6. Omamọ rẹ udje vọ yen ọyinkọn Pọl phi phiyotọ?

6 Kerẹ ọkpako, ọyinkọn Pọl phi omamọ rẹ udje phiyotọ. Kerẹ udje, Pọl vwẹ uchebro kẹ iniọvo rehẹ Tẹsalonaika ọke rẹ ayen vwọ guọnọ. Ẹkẹvuọvo, vwẹ ileta ro si rhe ayen, Pọl ka jokaphiyọ iruo esiri, ẹguọnọ vẹ akoechiro rayen. O ji roro kpahen akpeyeren rayen, ọ da vuẹ ayen nẹ ọyen riẹnre nẹ akpeyeren lọhọ kẹ aye-en, jẹ ayen ji fuevun chirakon rẹ omukpahen. (1 Tẹsa. 1:3; 2 Tẹsa. 1:4) Ọ tobọ vuẹ iniọvo yena nẹ ayen oniru vwọ kẹ iniọvo efa. (1 Tẹsa. 1:8, 9) O muẹro nẹ eta rẹ ujiri ri Pọl na nẹrhẹ oma vwerhen ayen. Aphro herọ-ọ, Pọl vwo ẹguọnọ rẹ iniọvo na mamọ. Ọnana yen sorọ ọ sa vwọ vwẹ omamọ rẹ uchebro vwọ kẹ ayen vwẹ ileta ivẹ ro si rhe iniọvo rehẹ Tẹsalonaika.—1 Tẹsa. 4:1, 3-5, 11; 2 Tẹsa. 3:11, 12.

7. Die yen sa nẹrhẹ ohwo sen uchebro?

7 Die yen sa phia siẹrẹ a rha vwẹ uchebro phia vwẹ idjerhe ẹguọnọ-ọ? Ọkpako ọvo ro tedje da ta: “Ihwo evo sen uchebro, ọ dia kidie nẹ uchebro na chọre-e, ẹkẹvuọvo a vwerọphia vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ-ọ.” Die yen e se yono norhe? Ọ sa lọhọ e vwo rhiabọreyọ uchebro siẹrẹ a da vwọphia vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ ukperẹ ẹwẹn rẹ ophu.

UCHEBRO NA GHINI FO?

8. Die yen ọkpako nọ oma rọyen ọke ro de brorhiẹn sẹ ofori nẹ ọ vwẹ uchebro kẹ ohwo?

8 Ofori nẹ ekpako brokpakpa vwẹ uchebro phia-a. Ọkpako ke vwẹ uchebro phia, e jẹ ọ nọ oma rọyen: ‘Ofori nẹ mi ghini ta ota? O muvwẹro nẹ oborẹ ohwo na ruẹ na ghene chọ? Ọ vwọso urhi ri Baibol ọvo re? Gbanẹ ẹro mi vwo no yen fẹnẹre?’ Ekpako kẹnoma kẹ e vwo “brẹ okpakpa rẹ ota.” (Isẹ 29:20) Ọkpako de roro sẹ ofori nẹ ọ vwẹ uchebro kẹ ohwo, ọ sa nọ ọkpako ọfa sẹ o rorori nẹ oniọvo na ru obo re vwọso Baibol na, yẹrẹ sẹ ọ guọnọ uchebro.—2 Tim. 3:16, 17.

9. Die yen e yono mie Pọl kpahen obo ra vwẹ uchebro kẹ ohwo kpahen irhuon vẹ osẹnvwe? (1 Timoti 2:9, 10)

9 Roro kpahen udje ọvo. Di roro nẹ ẹwẹn kpokpo ọkpako ọvo kpahen irhuon yẹrẹ osẹnvwe rẹ oniọvo ọvo. Ọkpako na sa nọ oma rọyen, ‘Ọ vwọso Baibol na?’ Kidie nẹ ọkpako na guọnọ vwẹ ẹwẹn romobọ rọyen ọvo vwo ru-u, ọ sa nọ ọkpako ọfa yẹrẹ oniọvo ro tedje kpahọn. Ayen ihwo ivẹ sa fuẹrẹn oborẹ Pọl ta kpahen irhuon vẹ osẹnvwe. (Se 1 Timoti 2:9, 10.) Pọl djunute odjekẹ evo ri djerephia nẹ osẹnvwe rẹ Onenikristi dia ọ rẹ omaevwokpotọ, ro ji shephiyọ. Ẹkẹvuọvo, Pọl jurhi kpahen obo re kuphiyọ vẹ e re jẹ kuẹphiyọ-ọ. Ọ mrẹvughe nẹ Onenikristi vwo uturhi rọ vwọ sane obo ro kuphiyọ takpe nẹ ọ vwọso Baibol na-a. Ọtiọyena, a vwọ fuẹrẹn sẹ ohwo guọnọ uchebro, ọkpako na me fuẹrẹn sẹ orhiẹn rẹ ohwo na bruru dje omaevwokpotọ vẹ omamọ iroro phia.

10. Die yen o fori ne ru kpahen orhiẹn rẹ ihwo efa bruru?

10 Ofori nẹ avwanre mrẹvughe nẹ Inenikristi ivẹ ri tedje se brorhiẹn re fẹnẹre; orhiẹn ayen ihwo ivẹ me je gba. Ọtiọyena, o rhe fo nẹ a gba iniọvo rẹ avwanre vwo ru oborẹ avwanre komobọ rorori nẹ ọyen yovwinri-in.—Rom 14:10.

ONO YEN OFORI NẸ Ọ VWẸ UCHEBRO NA PHIA?

11-12. A da guọnọ uchebro, onọ vọ yen ofori nẹ ọkpako nọ oma rọyen, kẹ diesorọ?

11 O de rhi phẹn nẹ a guọnọ uchebro, onọ ra cha nọ kọyen, ono yen ofori nẹ ọ vwẹ uchebro na phia? A ke vwẹ uchebro kẹ aye rọ rọvwọnre yẹrẹ omotete, ọkpako na cha ta ota kẹ ọgbuyovwin orua na tavwen, ọkiọvo ọ cha guọnọ rhuẹrẹ ẹdia na phiyọ komobọ. * Yẹrẹ ọgbuyovwin orua na sa guọnọ dia etiyin ọke rẹ ọkpako na da vwẹ uchebro na phia. Kirobo re djunute vwẹ  ẹkorota rerha, ọkievo oniọvo aye rọ kpakore yen me fo ohwo rọ vwẹ uchebro vwọ kẹ oniọvo aye rọ dia eghene.

12 O vwo emu ọfa ọkpako che roro kpahen. Ọ sa nọ oma rọyen, ‘Mẹvwẹ yen me fo ohwo rọ vwẹ uchebro na phia, gbanẹ ohwo ọfa da vwẹ uchebro na vwọ kẹ yen che me yovwin?’ Kerẹ udje, ohwo rọ vwẹ ẹro okueku vwo ni oma rọyen sa nabọ rhiabọreyọ uchebro ro nẹ obọ rẹ ọkpako ro hirharoku ẹdia tiọyen jovwo re ukperẹ ọ ro ji hirharokuo dẹvo-o. Ọkiọvo, ọkpako ro vwo oka rẹ ẹwẹn tiọyen jovwo re yen che me vwo ẹruọ rọyen, je ta eta re cha nabọ te ẹwẹn rọyen. Ẹkẹvuọvo, ekpako eje yen vwo oghwa ayen vwo bru iniọvo na uche je bọn ayen gan rere ayen se vwo ru ewene eje rẹ Baibol na tare nẹ e ru. Obo re ma ghanre yen a vwọ vwẹ uchebro na phia ọ da tobọ dianẹ ọkpako na ji rhiẹromrẹ ẹdia tiọyen jovwo-o.

MAVỌ YEN WỌ SA VWỌ VWẸ OMAMỌ UCHEBRO PHIA?

Diesorọ o vwo fo nẹ ekpako re dia Inenikristi “fobọ nyo ẹme”? (Ni ẹkoreta 13-14)

13-14. Diesorọ ọ vwo fo nẹ ọkpako kerhọ?

13 Muegbe wọ vwọ kerhọ. Ọkpako de muegbe rọ vwọ vwẹ uchebro phia, ofori nẹ ọ nọ oma rọyen: ‘Die yen me riẹn kpahen ẹdia rẹ oniọvo mẹ na? Die yen phia vwẹ akpeyeren rọyen? O hirharokuẹ egbabọse re me riẹn kpahe-en? Die yen ọ ma guọnọ enẹna?’

14 Odjekẹ ri Baibol rọhẹ Jems 1:19 nabọ shekpahen ihwo re vwẹ uchebro phia. Jems de si: “Ẹkẹvuọvo e ji kohwo kohwo fobọ nyo ẹme, ọ fobọ, kpahe ota-a, ọ fobọ mu ophu-u.” Ọkpako se roro nẹ ọyen riẹn ẹdia na eje, kẹ ọyen ghene uyota? Isẹ 18:13 karophiyọ avwanre: “Wọ da kpahe ota tavwe wo ki nyo, ọye ẹkpa vẹ omẹvuọ.” Obo ri me yovwin yen a vwọ nọ ohwo na kpahen ẹdia na. Ọtiọyena, ofori nẹ ọkpako kerhọ ọ ke ta ota. Karophiyọ oborẹ ọkpako re djunute vwẹ ọtonphiyọ rẹ uyovwinrota nana yonori. Ọ mrẹvughe nẹ ukperẹ ọ vwọ vwẹ obo ro muegbe rọyen phiyotọ vwọ tuẹn echidiotọ na phiyọ, ofori nẹ ọ rha nọ oniọvo aye na nẹ, “Ebẹnbẹn vọ yen wo vwori?” “Ukecha vọ me sa vwọ phia?” Ekpako na da ghwọrọ ọke vwọ riẹn oborẹ ẹdia na hepha, kẹ ayen sa vwẹ ukẹcha vẹ ọbọngan vwọ kẹ iniọvo na.

15. Mavọ yen ekpako na sa vwọ vwẹ odjekẹ rọhẹ Isẹ 27:23 vwo ruiruo?

15 Vughe igodẹ na. Kirobo re djunute vwẹ ọtonphiyọ, a vwọ vwẹ omamọ rẹ uchebro phia vrẹ e di vwo se ẹkpo ri Baibol evo yẹrẹ vwẹ iroroẹjẹ evo phia. Ofori nẹ iniọvo avwanre mrẹ nẹ e vwo ọdavwẹ rayen, vwo ẹruọ rayen, a je guọnọ vwẹ ukẹcha kẹ ayen. (Se Isẹ 27:23.) E jẹ ekpako davwẹngba rayen eje vwo vwo oyerinkugbe ọkpẹkpẹkpẹ vẹ iniọvo rayen.

Die yen cha nẹrhẹ ọ lọhọ ekpako vwọ vwẹ uchebro phia? (Ni ẹkorota 16)

16. Die yen cha nẹrhẹ ekpako sa vwẹ omamọ rẹ uchebro phia?

16 O muẹro nẹ ekpako na guọnọre nẹ iniọvo na roro nẹ ọke rẹ ayen de ru chọ ọvo yen ekpako na vwọ guọnọ nene ayen ta ota-a. Ukperẹ ọtiọyen, ekpako na nene iniọvo na ta ota kuẹgbe ọkieje, ji dje ẹguọnọ kẹ ayen ọke rẹ ayen de hirharoku ebẹnbẹn. Ọkpako ọvo da ta: “Wo de ru ọtiọyen, kẹ wọ cha dia ugbeyan rayen. Ọtiọyena, kọ cha lọhọ wọ vwọ vwẹ uchebro kẹ ayen siẹrẹ ayen da guọnọ.” Ọ je cha lọhọ ọ ra vwẹ uchebro kẹ na vwo rhiabọreyọ.

Diesorọ ọkpako vwo vwo odirin vẹ uruemu esiri ọke rọ da vwẹ uchebro phia? (Ni ẹkorota 17)

17. Ọke vọ yen a ma vwọ guọnọ nẹ ọkpako vwo odirin vẹ uruemu esiri?

17 Vwo odirin vẹ uruemu esiri. Odirin vẹ uruemu esiri ghanre mamọ siẹrẹ ohwo da ka sen uchebro ro nẹ Baibol rhe. Ofori nẹ ọkpako fobọ muophu-u siẹrẹ ohwo rha fobọ rhiabọreyọ uchebro rọyen yẹrẹ reyọ vwo ruiruo-o. Baibol na da ta kpahen Jesu: “O che vwirhi ugbẹn rẹ eyareya-a, eyẹ o che se fu umwerhanre-e.” (Mat. 12:20) Vwẹ ẹrhovwo romobọ rọyen, ọkpako na sa rẹ Jihova nẹ o bruba kẹ ohwo rọ guọnọ uchebro na, ọ chọn uko vwo vwo ẹruọ rẹ oboresorọ a vwọ vwẹ uchebro na vwọ kẹ, o mi ji vwo ruiruo. Oniọvo ra vwẹ uchebro vwọ kẹ na sa guọnọ ọke ro vwo roro kpahen obo ra vuẹrẹ na. Ọkpako na de vwo odirin vẹ uruemu esiri, ohwo rọ guọnọ vwẹ ukẹcha kẹ na sa tẹnrovi uchebro ra vwọ kẹ na ukperẹ obo ra vwẹ uchebro na phia wan. Oborọhepha, ofori nẹ e mu uchebro na kpahen Ota rẹ Ọghẹnẹ ọkieje.

18. (a)  Die yen ofori nẹ a kọn phiyọ ẹwẹn siẹrẹ a da vwẹ uchebro phia? (b) Kerẹ oborẹ uhoho na vẹ ekpeti na djephia, die yen emiọvwọn na tota kpahan?

18 Yono nẹ echobọ wẹn. Kidie nẹ avwanre ihwo ri jẹgba, a cha sa vwẹ iroroẹjẹ ra vwọphia vwẹ uyono nana vwo ruiruo gbagba-a. (Jems 3:2) E che ruchọ, jẹ ọyena da phia, gba davwẹngba vwo yono norhe. Iniọvo rẹ avwanre da sa mrẹ nẹ e vwo ẹguọnọ rayen, kọ sa lọhọ rẹ ayen vwo ghovwo avwanre siẹrẹ e de gbe ayen ku vwọrẹ ota yẹrẹ uruemu.—Ji ni ekpeti na “ Oborẹ Emiọvwọn Niso.”

DIE YEN E YONORI?

19. Mavọ yen e se vwo ru udu rẹ iniọvo rẹ avwanre ghọghọ?

19 Kirobo ra mrẹre, a vwọ vwẹ uchebro phia lọhọre-e. Avwanre gbare-e, ọtiọyen ji te ihwo ra vwẹ uchebro kẹ. Karophiyọ obo re yonori vwẹ uyono nana. Vwo ọmrẹvughe rẹ oboresorọ wọ vwẹ uchebro na phia. Jẹ o muwẹro nẹ a ghene guọnọ uchebro na, owẹ yen ji fo ohwo rọ vwẹ uchebro na phia. Wọ ke vwẹ uchebro na phia, nọ enọ wọ je kerhọ rere wo se vwo vwo ẹruọ rẹ oborẹ ohwo na hirharokuẹ. Davwẹngba wọ vwẹ ẹro rẹ ohwo na vwo ni emu vwo no. Vwẹ ẹwẹn kpotọ, wọ je vwẹ ugbeyan mu iniọvo wẹn. Obo ro fori nẹ a karophiyọ kọna: Avwanre guọnọ vwẹ omamọ rẹ uchebro phia je nẹrhẹ “udu rẹ ohwo ghọghọ.”—Isẹ 27:9.

UNE 103 Eshare re Vwo Ruẹse kẹ Avwanre

^ ẹko. 5 A vwọ vwẹ uchebro phia lọhọre-e. Ẹkẹvuọvo, mavọ yen a sa vwọ ta eta vwẹ idjerhe ra da vwẹ ukẹcha kẹ ihwo ji bru ayen uche? Uyono nana cha vwẹ ukẹcha kẹ ekpako vwọ vwẹ uchebro kẹ ihwo vwẹ idjerhe rẹ oma da vwerhen ayen.

^ ẹko. 11 Ni uyovwinrota na “Riẹn Oborẹ Ọgbuyovwin Mudiaphiyọ Vwẹ Ukoko Na” rọhẹ Uwevwin Orhẹrẹ ri February 2021.