1. Otyipuka patyi otyiwa tumona pokati kovaumbili va Siovaa?

 KOHALE-HALE, Ombimbiliya yapopile okuti ovaumbili va Huku ‘mavekeliava’ movilinga vya Siovaa tyihongolelwa Nomona wae Sesusi. (Sal. 110:3) Eulo olio likahi umwe nokufuisuapo mononthiki mbuno. Omanima aeho, ovaumbili va Siovaa vaundapa onoola ononyingi movilinga viokuivisa. Kavalingi otyilinga otyo opo vafetwe, mahi vetyilinga umwe nomutima auho mokonda otyo vehole. Tupu valinga ononkhono opo vakuatesako ava vafenda navo, mekongoko liavo, nokulinga evi vivehambukiswa, nokuvekuatesako moupanga wavo na Siovaa. Ovakulu vomawaneno novakuatesiko vavo, vatala nawa ononthele mbavo vakalinga momaliongiyo, tupu vapameka ovakuatate. Oityi tyivepa ondundo yokulinga otyilinga otyo? Vetyilinga mokonda vehole Siovaa tupu vehole vakuavo. — Mat. 22:37-39.

2. Ngetyi tyipopia Ova Loma 15:1-3, ongeleka patyi Sesusi etusila?

² Sesusi ankho usoka vali kuvakuavo, kasoko vala kwe. Nonthwe tuhanda okulinga ngetyi Sesusi ankho alinga. (Tanga Ova Loma 15:1-3.) Inkha nonthue tutyilinga, matupoloko ouwa. Sesusi wati: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa” — Ovil. 20:35.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Monthele ei, matulilongesa ovipuka Sesusi alingile opo akuateseko vakuavo, atutale oñgeni tupondola okumuhetekela. Tupu matupopi oityi tyipondola okutukuatesako opo  apeho tukale tyafuapo pala okukuatesako vakuetu.

4. Oñgeni Sesusi alekesile okuti ankho usuka vali navakuavo?

⁴ Sesusi wakuatesileko vakuavo namphila ankho aponwa. Nkhele soka oñgeni Sesusi akalele etyi ovanthu ovanyingi-nyingi vemuvasa komphunda, tyipondola hamwe popepi no Kafalanau. Sesusi wakalele aike otyinthiki tyina nokulikuambela. Ankho waponwa unene, mahi etyi amona ovanthu ovanyingi, vokuahepa no vokuavela, eveetehila-mo okankhenda. Kevehakulile vala, mahi tupu evelingila elongomona limwe lipameka, Elongomona Liokomphunda. — Luka 6:12-20.

5. Oñgeni ononkhalamutwe mbonombunga vapondola okuhetekela Sesusi tyina vaponwa?

⁵ Oñgeni ononkhalamutwe mbonombunga vapondola okuhetekela Sesusi? Nkhele kuetyi: Hekulu yeumbo wapetuka kovilinga komakumbi pahe tyina ehika meumbo waponwa unene. Namphila ankho ahanda umwe okuahalingi vali Efendelo Liombunga, mahi elikuambela ku Siovaa etyivile okulinga Efendelo Liombunga. Siovaa akumbulula elikuambelo liae, iya avetyivili umwe okulinga Efendelo Liombunga. Pahe ovana vavo avanoñgonoka otyipuka tyimwe otyiwa unene motyinthiki otyo. Vanoñgonoka okuti, ovohe vetupu vali otyipuka otyikuavo vehole tyipona okufenda Siovaa.

6. Popia ongeleka ilekesa oñgeni Sesusi ankho akuatesako vakuavo.

⁶ Sesusi ankho ukuatesako vakuavo, namphila pamwe ankho ahanda okukala aike. Kuove, oñgeni Sesusi akalele etyi eiva okuti epanga liae Suau Batisita waipawa? Mokutala tyemuihamene unene. Ombimbiliya yati: “Etyi etyiiva, [okuti Suau waipawa], Sesusi alondo mowato aende no pomphangu pehena ovanthu.” (Mat. 14:10-13) Onthwe tutyii umwe omokonda yatyi Sesusi aila pomphangu pehena ovanthu. Ovanyingi pu onthwe, tyina pena tyimwe tyetuihama, pamwe katuhande povanthu. Mahi Sesusi ehetyivili okukala aike. Ovanthu ovanyingi-nyingi avahimbika okuya naapa ankho ekahi. Oñgeni  Sesusi akalele? Asoko kovitateka ovanthu vana ankho venavio, “akala nokankhenda navo.” Sesusi etyimono okuti ovanthu vana ankho vesukisa okupamekwa, iya ngatyo umwe alinga. Sesusi “ahimbika okuvelongesa [kevelongesile vala ovipuka viehehi, mahi] ovipuka ovinyingi. — Malu. 6:31-34; Luka 9:10, 11.

7-8. Popia ongeleka ilekesa oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela Sesusi tyina umwe mewaneno esukisa okukuatesuako.

⁷ Oñgeni ovakulu vewaneno mavahetekela Sesusi? Onthwe tupandula unene ovipuka oviwa ovakulu vewaneno vetulingila! Ovipuka ovinyingi ovakulu vewaneno valinga, ovakuatate nonomphange mewaneno pamwe kavevimono. Soka pamwe omukuatate umwe uvela, iya ovakulu Vokomisau Yokukuatesako Ava Vavela avahateka opo vekemukuateseko. Otyipuka otyo pamwe vetyilinga mokati kovinthiki! Mahi mokonda yoluembia vena, ovakulu ovo vomawaneno vasapo umwe omaumbo avo, opo vakakuateseko vakuavo.

⁸ Ovakulu vomawaneno tupu vakuatesako movilinga viokutunga Onondyuo Mbouhamba, nokukuatesako ovakuatate vatumbukilwa noviponga. Tupu soka kononkhono ovakulu vewaneno lienyi valinga opo vemulongese, nokumupameka, nokumukuatesako. Ovakuatate ovo aveho nonombunga mbavo, onthwe tuvepandula unene. Siovaa upanda unene ononkhono ovakuatate ovo valinga! Mahi nongotyo, ovakulu vewaneno vesukisa okupola pokati. Kavapondola vala okumanena omuvo movilinga vieongano, avahamono vali omuvo wokukuatesako onombunga mbavo.

9. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 2:4, 5, oityi Ovakilisitau aveho vena okulinga?

⁹ Tanga Ova Filipu 2:4, 5. Atuho, tyilinge tuvakulu vewaneno, tyilinge katuvakulu vewaneno, tupondola okulilongesa kuetyi Sesusi ankho alinga. Ombimbiliya ipopia okuti “wakala ngomupika.” (Fili. 2:7) Otyo tyitulongesa-tyi? Omupika ulinga ononkhono mbokuhambukiswa omuhona wae. Mokonda onthwe tuvapika va Siovaa tupu tuundapela ovakuatate vetu, tulinga ononkhono mbokulinga ovipuka vivehambukiswa. Ove upondola okutyilinga tyina ulinga ovipuka evi matulilongesa.

10. Oityi tuesukisa okulipula?

¹⁰ Noñgonoka umwe nawa oityi uhandela okukuatesako vakuenyi. Lipula okuti: ‘Okuti nafuapo opo ndyikuateseko vakuetu? Mongeleka, oñgeni mokumbulula inkha umwe okuiita opo ukuateseko omukuatate umwe wakulupa, nokukuatesako omphange umwe wakulupa okuenda komaliongiyo? Okuti ndyiliava liwa tyina pamwe ovakuatate vaita ava vapondola okukomba apa matulingila otyonge, nokusukula Mondyuo Yomaliongiyo?’ Siova uhambukwa unene tyina tupola komuvo wetu, nokovipuka tuna opo tukuateseko vakuetu. Inkha tuamona okuti pena apa tuesukisa okutala nawa, oityi tuna okulinga?

11. Oñgeni okulikuambela tyipondola okutuavela ondundo yokukuatesako vakuetu?

¹¹ Likuambela nomutima auho ku Siovaa. Soka ñgeno wamona okuti pena otyipuka tyimwe wesukisa okupilulula, mahi pahe ononkhono mbokutyilinga utupu. Opo yatyo, opo umwe wesukisa okuita ku Siovaa ekukuateseko. Mupopila umwe atyiho. Popila Siovaa oñgeni ulitehelela, omuiti ekuavele “ehando nepondolo liokutyilinga.” — Fili. 2:13.

12. Oñgeni ovakuendye vambatisalwa vapondola okukuatesako ewaneno?

¹² Inkha umukuendye iya wambatisalwa, ita ku Siovaa ekuavele ondundo yokukuatesako ovakuatate mewaneno lienyi. Kovilongo vimwe, ovakulu vewaneno ovanyingi vali kovakuatesiko vavo iya ovanyingi povakuatesiko ovo vovakulu vomawaneno vakulupale. Tyina eongano lya Siovaa litualako okuliyawisa, tuesukisa ovakuatate ovakuendye mavakuatesako vali nawa ovanthu va Siovaa. Inkha ove uliava opo ukaundape oku kuesukisa vali ovaivisi, mokala nehambu. Omokonda yatyi? Omokonda mohambukiswa Siovaa, tupu ovakuatate mavetyimono okuti okukuatesako vakuenyi utyihole unene, iya mokala nehambu litundilila lituka kokukuatesako vakuenyi.

13-14. Oityi tuesukisa okulinga opo tukuateseko ovakuatate nonomphange? (Tala olutalatu lwo kondye.)

¹³ Apeho soka kuetyi vakuenyi vesukisa. Omu apositolu Paulu wapopilile ova Hebeleu okuti: “Muhalimbuei-ko okulinga otyiwa nokukuatesako vakuenyi novipuka muna, mokonda Huku uhambukilwa ovilikutila ovio” (Heb. 13:16) Otyo otyili umwe! Etyi Ovakilisitau mo Sundeya vatambula omukanda oo, kapakalele-ale ehimbwe, avasipo omaumbo avo, no nondando mbavo, no vavo, ‘avatilila konomphunda.’ (Mat. 24:16) Pomuvo opo, tyotyili ankho vesukisile umwe okulikuatesako na vakuavo. Ankho vetavelele etyi Paulu evepopilile okuti vena okulikuatesako poyavo pomuvo pana, tyipondola katyepuiyile vali okulikuatesako kuna vaile nako.

¹⁴ Ovakuatate vetu nonomphange, hapeho mavetupopila ovipuka vesukisa. Mongeleka, omukuatate umwe upondola okunyimisa omukai wae. Okuti omukuatate oo kamesukisa okulingiluako okulia, novilinga  viomeumbo, novikuavo vali? Mahi omukuatate oo kametupopila evi esukisa okukuatesuako, mokonda masoko okuti metulingisa otyiho. Pahe ine onthwe tuliava opo tumukuateseko, tyotyili metupandula unene. Onthwe katupondola okusoka okuti mapamonekale omunthu upondola okumukuatesako, ine okusoka okuti metupopila-le etyi esukisa. Lipula okuti: ‘Ine ame nali notyitateka etyi, oityi ñgeno nahanda ndyikuatesweko?’

15. Oityi vali tupondola okulinga, inkha tuhanda okukuatesako vakuetu?

¹⁵ Kala omunthu wapepuka omutima. Tyipondola ove wii ovakuatate vamwe nonomphange mewaneno lienyi veheliseta-seta vali pokukuatesako vakuavo. Ovakuatate ovo kavetusokesa okuti tukahi nokuvepuilisa. Onthwe tutyii okuti tyina pena tyimwe tuesukisa, okuvo tuhatekela, iya tyina tuvetala, tuhanda okukala ngavo! Omukulu umwe wewaneno utiwa o Alan, una omanima 45, uhanda okukala omunthu wapepuka omutima. Mokuasoka kuetyi Sesusi ankho alinga, omukuatate Alan wapopia okuti: “Sesusi ankho una ovilinga ovinyingi, mahi ovanthu aveho, tyilinge omona tyilinge omukulu, ankho katyivepuiya okuenda kwe opo evekuateseko. Muene ankho vetyii umwe okuti Sesusi wesuka navo. Nahanda okukala nga Sesusi, andyinoñgonokwa okuti napepuka omutima iya apeho nahanda okukuatesako vakuetu.”

16. Oñgeni etyi tyipopia Salmo 119:59, 60 tyitukuatesako okulinga ovipuka Sesusi alingile?

¹⁶ Inkha katuetyivilile okulinga ngetyi Sesusi ankho alinga, tuahasoyei. (Tia. 3:2) Omulongwa hapeho utyivila okuhetekela umwe nawa-nwa omulongesi wae. Mahi tyina omulongwa elilongesila koviponyo viae alingi umwe ononkhono mbokuhetekela omulongesi  wae muetyi evila, omulongwa malingi nawa ovipuka. Tupu, inkha tuendela movipuka tulilongesa mo Mbimbiliya, atulingi ononkhono mbokuahalingi vali oviponyo tualingile, opo matutyivili okulandula nawa ongeleka Sesusi etusila. — Tanga Salmo 119:59, 60.

17-18. Inkha tulinga ngetyi ankho tyilinga Sesusi, ouwa patyi matupoloko?

¹⁷ Tyina apeho tukuatesako ovanthu, vakuetu navo mavetuhetekela. Omukulu umwe wewaneno uti o Tim, wati: “Tuna ovakuendye ovanyingi vakala ovakuatesiko vovakulu vewaneno, iya vamwe nkhele ovana vala. Tyevekuatesako okutala ovakuatate mewaneno vakuatesako vakuavo, pahe navo avahimbika okukuatesako vakuavo. Etyi valinga tyikuatesako ewaneno, tupu tyikuatesako ovakulu vewaneno.”

¹⁸ Onthwe tuli mouye umwe muna ovanthu vehesukile-ale nokukuatesako vakuavo. Mahi ovaumbili va Siovaa okukuatesako vakuavo vetyihole unene. Onthwe tuhetekela Sesusi mokukuatesako vakuetu iya tuhanda okulandula apeho ongeleka yae. Namphila tuhetyivili okulinga umwe nawa-nawa ovipuka Sesusi alingile, mahi tupondola ‘okulandulila popepi ononthambo mbae.’ (1 Pet. 2:21) Tyina tulinga ononkhono mbokukuatesako vakuetu ngetyi Sesusi alingile, matukala nehambu tupu matuyambwa na Siovaa.