1. Omamọ uruemru ọgo yẹ idibo i Jehova e djephia?

 BAIBOL na ọ tare taghene ihworho i Jehova ina “homakpahontọre nẹ ẹhẹn rhe,” wian owian yen uvuẹn otọre usuon i Jesu. (Ps. 110:3) Aruẹmẹrẹn ọrana o ghini ruẹgba inyenana. Kẹgbukpe kẹgbukpe, idibo i Jehova ri vwo oruru, a ghwọghọ iduduru inọke buebun rhẹ owian aghwoghwo na. Aye e ruie nẹ ẹhẹn sa, orhiẹ fọkime a kwosa rẹn aye-e. Aye a ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na izede ugboma, ha urhebro rẹn aye, ji mwu aye ruẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ Jehova gbanhanrhọ. Ekpako ukoko ọrhẹ idibo owian, a ghwọghọ inọke buebun mwuegbe rhẹ ẹmro ji kọn bru imizu na. Me yo mwu ihworho i Jehova wian ewian enana? Ẹguọlọ aye i vwo kpahen Jehova ọrhẹ ereva aye.—Matt. 22:37-39.

2. Jerẹ oborẹ ọ ha Romans 15:1-3, udje ọgo yi Jesu o dje rhotọre?

² Jesu o dje obọdẹn udje phia rẹn ọwan kpahen ọrẹ ana ha edamẹ awọrọ karo rẹn erẹ ọwan. Ọwan a damoma hẹrokele udje yi. (Se Romans 15:1-3.) Ihworho ri hẹrokele udje yi, ina mẹrẹn erere buebun. Jesu ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọro tiobọnẹ ghwẹ ọra yẹre.”—Acts 20:35.

3. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ekwakwa ezẹko ri Jesu o ruru nọ sabu ha userhumu rẹn awọrọ, ene ji yono oborẹ ene ru hẹrokele udje yi. Orho ru, ene yono oborẹ ene ru vwo oruru rhọ ra na ha userhumu rẹn awọrọ.

4. Marhẹ i Jesu o ru ha edamẹ awọrọ karo rẹn enẹyen?

⁴ Jesu ọ ha userhumu rẹn awọrọ dedevwo oma ọ rhọriẹ ne. Roro kpahen oborẹ i Jesu o ruru ọke otu ihworho buebun a ya vwaye uvuẹn ekete ugbenu na, ọkezẹko ọrẹ kẹrẹ Capernaum. Jesu ọ nẹrhomo uvuẹn ọsoso ason na ne. Oma ọ rhọriẹ ne, ọrẹn ọke rọ mẹrẹn erhirhiẹ otu na, aro aye nọ dọnriẹn. No simirin aye, ji yono aye ekwakwa ri yẹre aye urhebro, ro rhiẹ ẹmro rọ haphia uvuẹn oberun Ugbenu na.—Luke 6:12-20.

5. Marhẹ urhomu ekrun e ru hẹrokele udje i Jesu ọke oma ọrhọ rhọ aye ne?

⁵ Oborẹ urhomu ekrun e ru hẹrokele i Jesu. Roro kpahen erhirhiẹ ọnana: Uvuẹn obẹta owian ẹdẹ na, oma ọ rhọ urhomu ekrun na ne. Dedevwo o vwo ẹhẹn rọ nọ kpare ẹkwaphiẹrhotọre Ogame Ekrun na uvuẹn ẹdẹ ọrana, ọrẹn nọ nẹrhomo vwe i Jehova no vwo omẹgbanhon ro no ruẹ uyono na. Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo na, aye ni ji ruẹ uyono na jerẹ oborẹ aye e ruie bi. Emọyen i yono uyono ọghoghanren owuọwọn ẹdẹ ọrana taghene ogame i Jehova yọ mai ghanren harẹn eri vwiẹre aye.

6. Dje udje ro djephia taghene Jesu ọ ha ọke ọnẹyen ha userhumu rẹn awọrọ.

⁶ Jesu o fi ọke ọnẹyen rhotọre rẹn awọrọ. Wu na sabu ha ẹhẹn roro kpahen oborẹ oma o ruẹ i Jesu ọke ro rhon taghene e kpe ugbehian yen John ro Brawanrhame hwu ne? Ọnọ da i Jesu omamọ. Baibol na nọ tare: “Ọke ro rhon [kpahen uhwu i John], Jesu nọ ruẹ owọ nẹ avwaye riẹ ekete ọfọfọ, nẹ ọye ọvo o rhirhiẹ ye.” (Matt. 14:10-13) Ana sabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ọye ọvo ọ guọlọ rhirhiẹ ye. Buebun ọwan a guọlọ ekete ọfọfọ ra na viẹ. Ọrẹn, Jesu ọvo ọ sabu rhirhiẹ ye-e. Otu ihworho buebun ni riẹ ekete ọfọfọ na bọmọke i Jesu o ki te avwaye. Marhẹ i Jesu ọ kpahenrhọ ye lele? No roro kpahen edamẹ otu na, omarana “aro aye nọ dọn riẹn.” Jesu o rheri taghene aye i guọlọ userhumu ọrhẹ urhebro i Jehova, omarana nọ ha userhumu rẹn aye ogege. Itiọrurhomẹmro, “no yono aye ekwakwa buebun  [orhiẹ ekwakwa ezẹko-o].”—Mark 6:31-34; Luke 9:10, 11.

7-8. Dje udje ro dje oborẹ ekpako ri vwo ẹguọlọ e ru hẹrokele i Jesu ọke ebẹnbẹn i rha homaphia.

⁷ Oborẹ ekpako ri vwo ẹguọlọ e ru hẹrokele udje i Jesu. Oma ọ dabu merhen ọwan kpahen ewian irhorhomu ekpako a wian fọkiẹ ọwan! Imizu buebun uvuẹn ukoko na e rhe kpahen ewian erana-a. Jerẹ udje, ọke omizu uvuẹn ukoko na ọrhọ guọlọ omesimo ogege, imizu ra ga uvuẹn Hospital Liaison Committee na ha userhumu phia ogege. Ọgbọ buebun, aye a ha userhumu ọrana phia uvuẹn ikperinmi ason! Ọrẹn, fọkiẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen imizu ukoko na ri ha ebẹnbẹn, aye ọrhẹ ekrun aye na ha edamẹ imizu na karo rẹn erẹ aye.

⁸ Ekpako e ji vwobọrhọ ebanbọn Aghwẹlẹ Uvie ọrhẹ ekete erọrọ ra ha ruẹ ogame, ji ha userhumu phia ọke oghwọghọ kpregede ọrhọ phia. Aye a ji ghwọghọ inọke buebun yono imizu ri ha ukoko aye, yẹ aye urhebro ji hobọtua aye. O fori na dabu kpẹmẹ imizu enana ọrhẹ ekrun aye. Jenẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn userhumu aye a haphia! Itiọrurhomẹmro, jerẹ ọwan ephian, o fori nẹ ekpako i ruẹ ekwakwa serhọ ovwan. Aye i vwa ghwọghọ ọsoso ọke aye rhẹ ewian ukoko na nyaji edamẹ ekrun aye vwo-o.

9. Lele oborẹ ọ ha Philippians 2:4, 5, uruemru ọgo yo fori nẹ Ilele Kristi djephia?

⁹ Se Philippians 2:4, 5. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ọwan ephian yẹ ekpako ukoko-o, ọrẹn ọwan ephian ina sabu hẹrokele  udje i Jesu nyoma ra na ha edamẹ awọrọ karo. Baibol na ọ tare taghene Jesu o “ruẹ omayen jerẹ ọvrẹn.” (Phil. 2:7) Roro kpahen oborẹ ẹmro ọrana o yonirin ọwan. Ọvrẹn yanghene odibo rọ ghanren, ọ guọlọ uphẹn sansan ro no ruẹ oborẹ ọnọ merhẹn oninie oma. Re rhiẹ idibo i Jehova ọrhẹ era ha userhumu rẹn imizu ukoko na, ọwan i guọlọ rhiẹ ihworho i Jehova ọnọ ha ruiruo, ri na ji hobọtua imizu ukoko na. Wu na sabu ruẹ omaran nyoma wu ne roro kpahen irorẹdjẹ enana.

10. Enọ ego ya na sabu nọ oma ọwan?

¹⁰ Dabu roro kpahen uruemru ọnọ. Nọ oma enọ enana: ‘Mi mwuegbe mi ne fi ọke rhotọre ha userhumu rẹn awọrọ? Jerẹ udje, me mi ne ruo, orhianẹ a ta mẹ ne mi kọn bru omizu ọhworhare rọ kpako ne rọ ha ekete ra hẹrote eri kpako ne, yanghene a ta mẹ ne mi kpare omizu ọmase rọ kpako ne riẹ uyono? Mia kiki homakpahontọre ha userhumu phia orhianẹ a guọlọ ihworho ri ne ruẹ Aghwẹle omẹvwa fon yanghene hẹrote Aghwẹle Uvie na?’ Oma ọ merhen i Jehova ọke arha ha ọke ọwan ọrhẹ ekwakwa re vwori, ro rhiẹ obọre a ha kpahontọre riẹn ne, ha userhumu rẹn awọrọ. Orhianẹ o fori ne ru rhomurun rhọ, me ye ne ruo?

11. Marhẹ ẹrhomo ono ru lẹrhẹ ọwan vwo omwemẹ ra na ha userhumu phia?

¹¹ Dabu nẹrhomo vwe i Jehova. Orhianẹ wu mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne wu ru rhomurhọ uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọrẹn we vwo omwemẹ wu ne ruie vwo? Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, nẹrhomo vwe i Jehova omamọ. Ta riẹn oborẹ ọ ha ẹhọn. Ta rẹn Jehova oborẹ wu rorori, rẹ ye nọ yọ ‘omwemẹ kugbe omẹgbanhon wu na ha ruiruo.’—Phil. 2:13.

12. Marhẹ idama ro bromarhame ono ru ha userhumu rẹn ukoko i Jehova?

¹² Orhianẹ wẹwẹ idama ro bromarhame ne, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn vwo oruru wu na ha userhumu rẹn ukoko na rhọ. Uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, o vwo ekpako ukoko buebun vrẹn idibo owian, buebun imizu ra ga ẹrhẹ idibo owian na, imizu ri kpako ne. Rẹ ukoko na ọ duarhọ na, a guọlọ imizu ehworhare ri rhiẹ iphuphẹn ri na ha userhumu phia hẹrote ihworho i Jehova. Orhianẹ wu mwuegbe wu na ga ekete ephian ra guọlọ userhumu, oma ọnọ merhuọn. Mesoriẹ? Fọkime wu na lẹrhẹ oma merhen i Jehova, imizu ukoko na ina mẹrẹnvwrurhe taghene wu vwo ọdamẹ aye, wu na ji mẹrẹn omamerhomẹ rọ havwiẹ arha ha userhumu rẹn awọrọ.

13-14. Idjaghwẹ ego ya na sabu kpare na ha userhumu rẹn imizu ukoko na? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹³ Vwo oniso kpahen edamẹ awọrọ. Ọnyikọ Paul ọrhọ ta rẹn Ilele Kristi ri ha Judea: “Ọwan i rhe ruẹ oborẹ orhomurun jeghwai tiobọnẹ harẹn awọrọ, fọkime, oma ọ dabu mẹrhen Osolobrugwẹ kpahen aruẹ izobo erana.” (Heb. 13:16) Ọrana obọdẹn urhebro! Fọkime o jiri-i, Ilele Kristi erana ni nyaji eghwa, eyi ọrhẹ ihworho ekrun aye ri vwa ga i Jehova vwo, ji “zẹ riẹ oberun igbenu na.” (Matt. 24:16) Uvwrẹ ọke ọrana, orhiẹ oborẹ ọghanranren omamọ nẹ aye i ha userhumu rẹn owuowọnwan. Orhianẹ bọmọke o ki te ọke ọnana, aye a ha urhebro i Paul kpahen ọrẹ aye ina ghalẹ oborẹ aye i vwori rhẹ awọrọ ruiruo, ọnọ phẹrẹ aye ine vwo ọdamẹ kpahen ibiẹ ekwakwa aye vwori.

 ¹⁴ Orhiẹ ọke ephian imizu ukoko na ina ta rẹn ọwan kpahen edamẹ aye-e. Jerẹ udje, omizu ọmase ọnọ sabu hwu je esa ye vwo. Omizu ọhworhare ro mwuomarhọ na, ọnọ sabu guọlọ userhumu rhẹ emaren, ọke rọ guọlọ riẹ ekete yanghene ewian oghwa. Ọkezẹko, ọ nekpẹn userhumu mie ọwa-an, fọkime ọ guọlọ kpokpo ọwa-an. Ọrẹn, oma ọnọ merhiẹn orhianẹ a ha userhumu riẹn bọmọke ọnọ ki nekpẹn yen. E vwo roro taghene awọrọ ina ha userhumu riẹn yanghene ọrhọ guọlọ userhumu, ọnọ nekpẹn yen mie ọwa-an. Nọ oma, ‘Userhumu ọgo mi guọlọre na yẹ mẹ orhianẹ mi ha aruẹ erhirhiẹ ọrana?’

15. Me ye ne vi ru orhianẹ a guọlọ ha userhumu rẹn awọrọ?

¹⁵ Rhiẹ ohworho ra na sabu bru nya. Itiọrurhomẹmro, wu rhe imizu uvuẹn ukoko na ri mwuegbe aye ina ha userhumu phia ọke ephian. Aye i vwa lẹrhẹ ọwan roro taghene e kpokpo aye ẹhẹ-ẹn. E rheri taghene ana sabu hẹroso aye ọke ebẹnbẹn i rha homaphia, ọwan i ji guọlọ hẹrokele aye! Alan, ọkpako ukoko rọ ha ẹgbukpe 45, ọ guọlọ rhiẹ ohworho ra sabu bruẹ nya arha guọlọ userhumu. Ọke ro roro kpahen udje i Jesu, Alan nọ tare: “Jesu o vwo ewian buebun, ọrẹn aruẹ ihworho ephian i vwo ẹguọlọ kpahiẹn, aye i vwa zofẹn aye ina nekpẹn userhumu mie yi-i. Aye i rheri taghene o ghini vwo ọdamẹ okokodo kpahen aye. Mi ghini guọlọ hẹrokele udje i Jesu, ji rhiẹ ohworho ra sabu bruẹ nya, ro vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ kpahen awọrọ.”

16. Marhẹ Psalm 119:59, 60 ono ru ha userhumu rẹn ọwan hẹrokele udje i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn?

¹⁶ O fo nẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre-e, orhianẹ a sabu hẹrokele udje i Jesu  gbagba-a. (Jas. 3:2) Ohworho re yono o vwo rhe ghwẹ ohworho ro yonie-e. Ọrẹn, ọke ro yono nẹ orusọ ye, ji damoma dabu hẹrokele ọro yonie, ohworho re yono na ono ru riarorhọ. Omaran ọ ji havwọ, arha ha oborẹ e yonorin uvuẹn uyono omobọ ruiruo, ji kpọ iruemru esọsọ re vwori vi, ana sabu hẹrokele udje i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn.—Se Psalm 119:59, 60.

17-18. Arha hẹrokele udje i Jesu, erere ego ya na mẹrẹn?

¹⁷ Orhianẹ e vwo uruemru ra na ha userhumu phia, awọrọ ni na hẹrokele ọwan. Ọkpako owu re se Tim ọrhọ ta: “Ame i vwo idama ezẹko ri rhiẹ iphuphẹn omamọ ri ru riaro, ji rhiẹ idibo owian, oborẹ otoroba eru riaro na yẹ ọrẹ aye a hẹrokele uruemru ra ha userhumu phia, rẹ imizu ukoko na e djephia. Idama enana a ha userhumu rẹn ukoko na, ji hobọtua ekpako na.”

¹⁸ Ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ ihworho buebun e vwo ufiuvwele. Ọrẹn, ihworho i Jehova i vẹnẹren. Uruemru ra ha userhumu phia ri Jesu o djephia o teri ọwan ẹhẹn, omarana e vwo omwemẹ ra na hẹrokelie. E rheri taghene a sabu hẹrokele udje yi gbagba-a, ọrẹn ana sabu “ha kpahen idjaghwẹ ye kpẹnkpẹnkpẹn.” (1 Pet. 2:21) Arha damoma hẹrokele udje i Jesu ha userhumu phia, ana mẹrẹn aghọghọ ọrhẹ ekwerhọ i Jehova.